Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Velj 2019

Novi obrtnici: Slobodnjaci otkrili prednosti paušalnog obrta

Izvor: lider.media · Autor: Tin Bašić  

Novi obrtnici: Slobodnjaci otkrili prednosti paušalnog obrta

Nemoj pisati o tome jer će netko u državnoj upravi vidjeti tekst i onda će ga ukinuti. To je jedina dobra stvar u ovoj zemlji – komentar je jednog ‘freelancera’ na pitanje Liderova novinara koji je tražio sugovornike koji bi objasnili zašto su otvorili paušalni obrt, a ne neki drugi pravni oblik. Drugi je komentar bio, možda čak najvažniji, da su mjesečne financijske obveze niže, nema potrebe za knjigovođom, nema mjesečnih obrazaca koji se šalju Poreznoj upravi i tako dalje.

Samo u prošloj godini registrirano je 7200 novih paušalnih obrta, pa ih je sada više od 30 tisuća. Taj je oblik obrta popularan među slobodnim zanimanjima zbog malih financijskih obveza i vrlo jednostavnoga knjigovodstva.– Imao sam tri godine knjigovođu jer tada nije bilo paušala, bio sam obrtnik izvan sustava PDV-a. Odbijalo mi se sve: pretplata, gorivo, računi za materijal i slično, i nije mi ta mogućnost bila loša. Ali kad sam prešao u paušalce, manji su doprinosi i ne moram imati knjigovođu iako je za one koji ne znaju kako raditi s papirima ipak dobro da ga imaju – rekao nam jedan paušalni obrtnik.
Upozorava da paušalci koji imaju obrte koji proizvode, koji su trgovci i slično, i dalje moraju voditi sve papire kao da su obrt u sustavu PDV-a, j.d.o.o. ili d.o.o.
– Ako su paušalci, ne znači da ne moraju voditi stanje zaliha, imati skladište repromaterijala, gotovih proizvoda ili radne naloge, otpremnice i slično. Paušal je samo vrsta oporezivanja – objasnio nam je sugovornik.

Samo za one izvan PDV-a

Međutim, takav oblik registracije poslovanja sve je popularniji u slobodnim zanimanjima. Prema podacima Hrvatske obrtničke komore, trenutačno je registrirano nešto više od 30 tisuća paušalnih obrta, odnosno gotovo svaki treći obrt registriran je kao paušalan. Samo tijekom prošle godine u Hrvatskoj je registrirano nešto više od 7200 paušalnih obrta.

Spomenimo da najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je na kraju rujna 2018. bilo nešto manje od 83.000 obrtnika i slobodnih zanimanja, što je za 1600 više nego u isto vrijeme godinu ranije. Isto tako od početka 2018. do kraja studenoga broj aktivnih trgovačkih društava (npr. d.o.o.) porastao je za 7200, što dovoljno govori o tome koliko je paušal popularan.

Mjesečni troškovi paušalnog obrta

Dakle, što je ‘paušalac’, odnosno obrtnik koji svoje poreze plaća paušalno? Da biste bili paušalni obrtnik, morate u startu ispuniti dva ključna preduvjeta – ne biti u sustavu PDV-a i da godinu prije osnivanja tog obrta niste imali primitak viši od 300 tisuća kuna. Način osnivanja paušalnog obrta isti je kao i kod običnog obrta, samo što je prilikom tog procesa potrebno Poreznoj upravi dostaviti prijavu u registar poreznih obveznika (RPO obrazac.).

No ono što je primamljivo za otvaranje ove vrste obrta jesu obveze, odnosno papirologija (koliko god ova rečenica čudno zvučala). Primjerice, ‘paušalac’ mora voditi knjigu prometa (Obrazac KPR), iz koje je vidljivo koje je račune izdao i kako su i kada naplaćeni. To je jedna tablica u Excellu ​u koju se upisuju svi izdani i naplaćeni računi.

Iz te knjige izrađuje se obrazac PO-SD, koji se jednom na godinu (do 15. siječnja) predaje nadležnoj Poreznoj upravi. A to je, pak, vrlo jednostavna tablica koja pokazuje koliko ste po tromjesečju naplatili i platili poreza i prireza. I to je to.

– Primjećujemo osjetan rast interesa za paušalni obrt te da nam na savjetovanje dolazi čak 20 potencijalnih paušalnih obrtnika u odnosu na jednu osobu koja je zainteresirana otvoriti trgovačko društvo – napomenuli su savjetnici Zagrebačkog inovacijskog centra, koji putem Plavog ureda savjetuju poduzetnike.

Kada ne bi bili ‘paušalci’, prema Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak, trebali bi još voditi evidenciju dugotrajne imovine, evidenciju primitaka i izdataka, knjigu izlaznih i ulaznih računa i tako dalje. Napominjemo da se i dalje moraju poštovati pravila igre ostalih zakona. Primjerice, ako netko zapošljava djelatnika, mora imati sve evidencije propisane Zakonom o radu. Ugostiteljski obrti i dalje moraju poštovati odredbe Zakona o ugostiteljstvu i voditi potrebne evidencije propisane tim zakonom.

Manje dokumentacije

Važno je istaknuti da paušalni obrt nije vrsta obrta, već samo vrsta mogućeg oporezivanja. Naime, jedini organizacijski oblik poslovanja u Hrvatskoj koji može mijenjati svoj porezni status upravo je obrt.

– Jednom kad registrirate obrt, tada možete izabrati i način oporezivanja (paušalno oporezivanje, plaćanje poreza na dohodak ili plaćanje poreza na dobit). Ako krenete s jednim načinom, a tijekom godine zbog razvoja vaše poslovne situacije uočite da bi vam drugi način bio povoljniji, možete vrlo jednostavno promijeniti način oporezivanja – predajom zahtjeva nadležnoj poreznoj upravi do 15. siječnja. Zaključno, za sve djelatnosti koje je moguće registrirati kao obrt moguće je izabrati paušalni način oporezivanja – objasnila je Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa HOK-a.

Mnogo je razloga zbog kojih je paušalni obrt primamljiv osobama koje žele pokrenuti posao. Na primjer, doprinosi za obrtnika ‘paušalca’ na mjesečnoj razini trenutačno su oko 750 kuna manji u odnosu na doprinose koje uplaćuju obrtnici ‘dohodaši’ i ‘dobitaši’.

– Manje je i poslovne dokumentacije koju je potrebno voditi. Nadalje, obrtnik ne treba podnositi obrazac JOPPD za sebe osobno, a ovisno i o razredu u kojem se nalazi, unaprijed je poznato koliko će iznositi izdatak za ukupni godišnji porez, što je vrlo važno za poslovanje – istaknula je Mostarčić.

A koja je razlika između ‘običnog’ obrta i paušalnog? Osnovna razlika je u obračunu poreza. Kod ‘običnog’ obrta na kraju godine zbrojite sve naplaćene primitke, oduzmete sve plaćene i porezno priznate izdatke te na osnovicu koju dobijete obračunavate porez.

– Kod paušalnog obrta važno je jedino koliko ste primitaka naplatili i sukladno razredu unutar kojeg se nalaze ti primici, plaćate godišnji porez, koji je vrlo povoljan. Baš zato je paušalni obrt pogodan u primjerice uslužnim djelatnostima gdje su manji troškovi. Primjećuje se i porast paušalnih obrta za poslovna savjetovanja, edukacije, računalno programiranje i slične djelatnosti – poručila je Mostarčić.

Registracija putem aplikacije

Paušalni obrt registrira se kao i svaki drugi obrt – Mostarčić preporučuje da se registrira putem aplikacije e-Obrt, gdje se uz ‘dva klika’ može relativno brzo riješiti registraciju, ali i eventualnu kasniju nadopunu ili promjenu podataka. Druga opcija je obratiti se nadležnom uredu za gospodarstvo i prijaviti djelatnosti kojima se želite baviti, naziv obrta i adresu. Obje opcije su jednostavne i brze.

– Ako obrt registrirate putem aplikacije e-Obrt, za par dana zaprimit ćete obrtnicu putem elektroničke pošte. S njom otvarate transakcijski račun u banci koju sami izaberete, prijavljujete se na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (ako niste u radnom odnosu) i u roku osam dana prijavite se u nadležnu ispostavu Porezne uprave. Tek ćete tamo, prilikom popunjavanja obrasca RPO, odlučiti želite li biti paušalni obrtnik, za potrebe oporezivanja – napomenula je Mostarčić.

Dakle, svim ‘freelancerima’, svima koji ulaze u samostalni biznis preporuka je – paušalni obrt. Naravno, uvijek je dobro prije svake takve odluke sjesti sa stručnjakom i vidjeti koja je opcija najpovoljnija. I nadamo se da država neće, pročitavši ovaj tekst, ukinuti ili zakomplicirati ovaj način poslovanja.


Komentari članka

Vezani članci

Veća prava zaposlenicima koji rade u “gig” ekonomiji

19.04.2019.

Sve je dominantniji trend kratkotrajnog rada koji je plaćen po obavljenom zadatku

Ljude ovih triju zanimanja u Hrvatskoj je nemoguće pronaći

08.04.2019.

Pronaći vodoinstalatera, zidara ili dimnjačara u Hrvatskoj je gotovo nemoguća misija

Istražili smo za koga je paušalni obrt idealno rješenje i što sve njime može dobiti

21.02.2019.

Zbog jednostavnijeg poslovanja i nižeg poreznog opterećenja broj obrtnika koji plaćaju paušalni porez u posljednjih nekoliko godina znatno se povećao. Samo u prošloj godini registrirano je nešto više od 7000 paušalista koji koriste pogodnosti uvedene poče

Marić najavio promjene u poreznom tretmanu paušalista i "slobodnjaka"

28.01.2019.

Niska stopa oporezivanja i jednostavno vođenja knjiga dovelo je do velikog rasta obrtnika paušalista i slobodnih djelatnosti. Ministar Zdravko Marić najavio je da će Ministarstvo financija "posebno razmotriti taj segment i vidjeti kako ga tretirati u budu

Ovo su iznosi mjesečnih doprinosa za obrtnike u 2019.

15.01.2019.

Jako je važno napomenuti i to da nove mjesečne doprinose obrtnici plaćaju do 15. veljače, dakle temeljem obračuna za mjesec siječanj. Jednostavno rečeno – doprinosi za jedan mjesec uvijek se uplaćuju do 15. u idućem mjesecu

Tag cloud

  1. 1881 članka imaju tag hrvatska
  2. 1904 članka imaju tag turizam
  3. 1517 članka imaju tag financije
  4. 1209 članka imaju tag izvoz
  5. 821 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 947 članka imaju tag trgovina
  8. 816 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 911 članka imaju tag svijet
  11. 950 članka imaju tag EU
  12. 871 članka imaju tag ict
  13. 845 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 505 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 568 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 488 članka imaju tag tehnologija
  21. 350 članka imaju tag poticaji
  22. 416 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 254 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 421 članka imaju tag dzs
  27. 332 članka imaju tag eu fondovi
  28. 374 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 333 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 325 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 342 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 370 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 331 članka imaju tag porezi
  39. 369 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija