Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Velj 2019

Novi obrtnici: Slobodnjaci otkrili prednosti paušalnog obrta

Izvor: lider.media · Autor: Tin Bašić  

Novi obrtnici: Slobodnjaci otkrili prednosti paušalnog obrta

Nemoj pisati o tome jer će netko u državnoj upravi vidjeti tekst i onda će ga ukinuti. To je jedina dobra stvar u ovoj zemlji – komentar je jednog ‘freelancera’ na pitanje Liderova novinara koji je tražio sugovornike koji bi objasnili zašto su otvorili paušalni obrt, a ne neki drugi pravni oblik. Drugi je komentar bio, možda čak najvažniji, da su mjesečne financijske obveze niže, nema potrebe za knjigovođom, nema mjesečnih obrazaca koji se šalju Poreznoj upravi i tako dalje.

Samo u prošloj godini registrirano je 7200 novih paušalnih obrta, pa ih je sada više od 30 tisuća. Taj je oblik obrta popularan među slobodnim zanimanjima zbog malih financijskih obveza i vrlo jednostavnoga knjigovodstva.– Imao sam tri godine knjigovođu jer tada nije bilo paušala, bio sam obrtnik izvan sustava PDV-a. Odbijalo mi se sve: pretplata, gorivo, računi za materijal i slično, i nije mi ta mogućnost bila loša. Ali kad sam prešao u paušalce, manji su doprinosi i ne moram imati knjigovođu iako je za one koji ne znaju kako raditi s papirima ipak dobro da ga imaju – rekao nam jedan paušalni obrtnik.
Upozorava da paušalci koji imaju obrte koji proizvode, koji su trgovci i slično, i dalje moraju voditi sve papire kao da su obrt u sustavu PDV-a, j.d.o.o. ili d.o.o.
– Ako su paušalci, ne znači da ne moraju voditi stanje zaliha, imati skladište repromaterijala, gotovih proizvoda ili radne naloge, otpremnice i slično. Paušal je samo vrsta oporezivanja – objasnio nam je sugovornik.

Samo za one izvan PDV-a

Međutim, takav oblik registracije poslovanja sve je popularniji u slobodnim zanimanjima. Prema podacima Hrvatske obrtničke komore, trenutačno je registrirano nešto više od 30 tisuća paušalnih obrta, odnosno gotovo svaki treći obrt registriran je kao paušalan. Samo tijekom prošle godine u Hrvatskoj je registrirano nešto više od 7200 paušalnih obrta.

Spomenimo da najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je na kraju rujna 2018. bilo nešto manje od 83.000 obrtnika i slobodnih zanimanja, što je za 1600 više nego u isto vrijeme godinu ranije. Isto tako od početka 2018. do kraja studenoga broj aktivnih trgovačkih društava (npr. d.o.o.) porastao je za 7200, što dovoljno govori o tome koliko je paušal popularan.

Mjesečni troškovi paušalnog obrta

Dakle, što je ‘paušalac’, odnosno obrtnik koji svoje poreze plaća paušalno? Da biste bili paušalni obrtnik, morate u startu ispuniti dva ključna preduvjeta – ne biti u sustavu PDV-a i da godinu prije osnivanja tog obrta niste imali primitak viši od 300 tisuća kuna. Način osnivanja paušalnog obrta isti je kao i kod običnog obrta, samo što je prilikom tog procesa potrebno Poreznoj upravi dostaviti prijavu u registar poreznih obveznika (RPO obrazac.).

No ono što je primamljivo za otvaranje ove vrste obrta jesu obveze, odnosno papirologija (koliko god ova rečenica čudno zvučala). Primjerice, ‘paušalac’ mora voditi knjigu prometa (Obrazac KPR), iz koje je vidljivo koje je račune izdao i kako su i kada naplaćeni. To je jedna tablica u Excellu ​u koju se upisuju svi izdani i naplaćeni računi.

Iz te knjige izrađuje se obrazac PO-SD, koji se jednom na godinu (do 15. siječnja) predaje nadležnoj Poreznoj upravi. A to je, pak, vrlo jednostavna tablica koja pokazuje koliko ste po tromjesečju naplatili i platili poreza i prireza. I to je to.

– Primjećujemo osjetan rast interesa za paušalni obrt te da nam na savjetovanje dolazi čak 20 potencijalnih paušalnih obrtnika u odnosu na jednu osobu koja je zainteresirana otvoriti trgovačko društvo – napomenuli su savjetnici Zagrebačkog inovacijskog centra, koji putem Plavog ureda savjetuju poduzetnike.

Kada ne bi bili ‘paušalci’, prema Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak, trebali bi još voditi evidenciju dugotrajne imovine, evidenciju primitaka i izdataka, knjigu izlaznih i ulaznih računa i tako dalje. Napominjemo da se i dalje moraju poštovati pravila igre ostalih zakona. Primjerice, ako netko zapošljava djelatnika, mora imati sve evidencije propisane Zakonom o radu. Ugostiteljski obrti i dalje moraju poštovati odredbe Zakona o ugostiteljstvu i voditi potrebne evidencije propisane tim zakonom.

Manje dokumentacije

Važno je istaknuti da paušalni obrt nije vrsta obrta, već samo vrsta mogućeg oporezivanja. Naime, jedini organizacijski oblik poslovanja u Hrvatskoj koji može mijenjati svoj porezni status upravo je obrt.

– Jednom kad registrirate obrt, tada možete izabrati i način oporezivanja (paušalno oporezivanje, plaćanje poreza na dohodak ili plaćanje poreza na dobit). Ako krenete s jednim načinom, a tijekom godine zbog razvoja vaše poslovne situacije uočite da bi vam drugi način bio povoljniji, možete vrlo jednostavno promijeniti način oporezivanja – predajom zahtjeva nadležnoj poreznoj upravi do 15. siječnja. Zaključno, za sve djelatnosti koje je moguće registrirati kao obrt moguće je izabrati paušalni način oporezivanja – objasnila je Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa HOK-a.

Mnogo je razloga zbog kojih je paušalni obrt primamljiv osobama koje žele pokrenuti posao. Na primjer, doprinosi za obrtnika ‘paušalca’ na mjesečnoj razini trenutačno su oko 750 kuna manji u odnosu na doprinose koje uplaćuju obrtnici ‘dohodaši’ i ‘dobitaši’.

– Manje je i poslovne dokumentacije koju je potrebno voditi. Nadalje, obrtnik ne treba podnositi obrazac JOPPD za sebe osobno, a ovisno i o razredu u kojem se nalazi, unaprijed je poznato koliko će iznositi izdatak za ukupni godišnji porez, što je vrlo važno za poslovanje – istaknula je Mostarčić.

A koja je razlika između ‘običnog’ obrta i paušalnog? Osnovna razlika je u obračunu poreza. Kod ‘običnog’ obrta na kraju godine zbrojite sve naplaćene primitke, oduzmete sve plaćene i porezno priznate izdatke te na osnovicu koju dobijete obračunavate porez.

– Kod paušalnog obrta važno je jedino koliko ste primitaka naplatili i sukladno razredu unutar kojeg se nalaze ti primici, plaćate godišnji porez, koji je vrlo povoljan. Baš zato je paušalni obrt pogodan u primjerice uslužnim djelatnostima gdje su manji troškovi. Primjećuje se i porast paušalnih obrta za poslovna savjetovanja, edukacije, računalno programiranje i slične djelatnosti – poručila je Mostarčić.

Registracija putem aplikacije

Paušalni obrt registrira se kao i svaki drugi obrt – Mostarčić preporučuje da se registrira putem aplikacije e-Obrt, gdje se uz ‘dva klika’ može relativno brzo riješiti registraciju, ali i eventualnu kasniju nadopunu ili promjenu podataka. Druga opcija je obratiti se nadležnom uredu za gospodarstvo i prijaviti djelatnosti kojima se želite baviti, naziv obrta i adresu. Obje opcije su jednostavne i brze.

– Ako obrt registrirate putem aplikacije e-Obrt, za par dana zaprimit ćete obrtnicu putem elektroničke pošte. S njom otvarate transakcijski račun u banci koju sami izaberete, prijavljujete se na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (ako niste u radnom odnosu) i u roku osam dana prijavite se u nadležnu ispostavu Porezne uprave. Tek ćete tamo, prilikom popunjavanja obrasca RPO, odlučiti želite li biti paušalni obrtnik, za potrebe oporezivanja – napomenula je Mostarčić.

Dakle, svim ‘freelancerima’, svima koji ulaze u samostalni biznis preporuka je – paušalni obrt. Naravno, uvijek je dobro prije svake takve odluke sjesti sa stručnjakom i vidjeti koja je opcija najpovoljnija. I nadamo se da država neće, pročitavši ovaj tekst, ukinuti ili zakomplicirati ovaj način poslovanja.


Komentari članka

Vezani članci

Digitalni nomad Tomaž Hribernik: Hrvatska pruža dobru vrijednost za novac, ali uvijek je frustrirajuće tražiti smještaj

28.08.2020.

Serijski poduzetnik specijaliziran za brendiranje i digitalni marketing Tomaž Hribernik iz Slovenije za Hrvatsku kaže da mu je nomadska baza gdje je u posljednje tri godine proveo najviše vremena. I sada je ovdje jer ljeta, kao i lokalno stanovništvo, naj

U Istri zbog korone za sada nestalo oko 100 obrta

25.05.2020.

Kad prestanu državne potpore - bit će još gore. NAJVIŠE STRADALI KAFIĆI I JOŠ JEDNA DJELATNOST KOJA JE POSLJEDNJIH GODINA JAKO RASLA

Frizeri tek uređuju salone, a već su popunili svibanj!

30.04.2020.

Još nemaju sve upute, ali nabavili su jednokratne ručnike, dezinficijense, maske, vizire, pa i kante za infektivni otpad

Obišli smo dućane i obrte prvi dan rada. Vlada olakšanje, optimizam, ali tu je i mala doza straha: Ljudi se ne pridržavaju mjera. Moraju biti odgovorniji!

27.04.2020.

Prvog dana rada dućana obišli smo u jutarnjim satima trgovine i obrtnike na zagrebačkoj Trešnjevci. Osjeća se veliko olakšanje, optimizam, ali i mala doza straha. Guži i redova nije bilo

Obrtnici se pripremaju: 'Dobro je, vraćamo se poslu, ali ovo ne može biti trajno rješenje'

27.04.2020.

Poduzetnici i obrtnici koji u ponedjeljak, nakon više od mjesec dana lockdowna, ponovno otvaraju vrata svojih poslovnih prostora kupcima, jučer su s nestrpljenjem čekali upute epidemiologa o tome kako će se njihovo poslovanje odvijati u novoj koronarealno

Tag cloud

  1. 2045 članka imaju tag hrvatska
  2. 2123 članka imaju tag turizam
  3. 1590 članka imaju tag financije
  4. 1319 članka imaju tag izvoz
  5. 1100 članka imaju tag svijet
  6. 879 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1034 članka imaju tag trgovina
  8. 760 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1059 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 873 članka imaju tag investicije
  11. 965 članka imaju tag ict
  12. 1011 članka imaju tag EU
  13. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 622 članka imaju tag maloprodaja
  18. 574 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 521 članka imaju tag tehnologija
  22. 298 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 370 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 367 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 325 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici