Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Velj 2019

Novi obrtnici: Slobodnjaci otkrili prednosti paušalnog obrta

Izvor: lider.media · Autor: Tin Bašić  

Novi obrtnici: Slobodnjaci otkrili prednosti paušalnog obrta

Nemoj pisati o tome jer će netko u državnoj upravi vidjeti tekst i onda će ga ukinuti. To je jedina dobra stvar u ovoj zemlji – komentar je jednog ‘freelancera’ na pitanje Liderova novinara koji je tražio sugovornike koji bi objasnili zašto su otvorili paušalni obrt, a ne neki drugi pravni oblik. Drugi je komentar bio, možda čak najvažniji, da su mjesečne financijske obveze niže, nema potrebe za knjigovođom, nema mjesečnih obrazaca koji se šalju Poreznoj upravi i tako dalje.

Samo u prošloj godini registrirano je 7200 novih paušalnih obrta, pa ih je sada više od 30 tisuća. Taj je oblik obrta popularan među slobodnim zanimanjima zbog malih financijskih obveza i vrlo jednostavnoga knjigovodstva.– Imao sam tri godine knjigovođu jer tada nije bilo paušala, bio sam obrtnik izvan sustava PDV-a. Odbijalo mi se sve: pretplata, gorivo, računi za materijal i slično, i nije mi ta mogućnost bila loša. Ali kad sam prešao u paušalce, manji su doprinosi i ne moram imati knjigovođu iako je za one koji ne znaju kako raditi s papirima ipak dobro da ga imaju – rekao nam jedan paušalni obrtnik.
Upozorava da paušalci koji imaju obrte koji proizvode, koji su trgovci i slično, i dalje moraju voditi sve papire kao da su obrt u sustavu PDV-a, j.d.o.o. ili d.o.o.
– Ako su paušalci, ne znači da ne moraju voditi stanje zaliha, imati skladište repromaterijala, gotovih proizvoda ili radne naloge, otpremnice i slično. Paušal je samo vrsta oporezivanja – objasnio nam je sugovornik.

Samo za one izvan PDV-a

Međutim, takav oblik registracije poslovanja sve je popularniji u slobodnim zanimanjima. Prema podacima Hrvatske obrtničke komore, trenutačno je registrirano nešto više od 30 tisuća paušalnih obrta, odnosno gotovo svaki treći obrt registriran je kao paušalan. Samo tijekom prošle godine u Hrvatskoj je registrirano nešto više od 7200 paušalnih obrta.

Spomenimo da najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je na kraju rujna 2018. bilo nešto manje od 83.000 obrtnika i slobodnih zanimanja, što je za 1600 više nego u isto vrijeme godinu ranije. Isto tako od početka 2018. do kraja studenoga broj aktivnih trgovačkih društava (npr. d.o.o.) porastao je za 7200, što dovoljno govori o tome koliko je paušal popularan.

Mjesečni troškovi paušalnog obrta

Dakle, što je ‘paušalac’, odnosno obrtnik koji svoje poreze plaća paušalno? Da biste bili paušalni obrtnik, morate u startu ispuniti dva ključna preduvjeta – ne biti u sustavu PDV-a i da godinu prije osnivanja tog obrta niste imali primitak viši od 300 tisuća kuna. Način osnivanja paušalnog obrta isti je kao i kod običnog obrta, samo što je prilikom tog procesa potrebno Poreznoj upravi dostaviti prijavu u registar poreznih obveznika (RPO obrazac.).

No ono što je primamljivo za otvaranje ove vrste obrta jesu obveze, odnosno papirologija (koliko god ova rečenica čudno zvučala). Primjerice, ‘paušalac’ mora voditi knjigu prometa (Obrazac KPR), iz koje je vidljivo koje je račune izdao i kako su i kada naplaćeni. To je jedna tablica u Excellu ​u koju se upisuju svi izdani i naplaćeni računi.

Iz te knjige izrađuje se obrazac PO-SD, koji se jednom na godinu (do 15. siječnja) predaje nadležnoj Poreznoj upravi. A to je, pak, vrlo jednostavna tablica koja pokazuje koliko ste po tromjesečju naplatili i platili poreza i prireza. I to je to.

– Primjećujemo osjetan rast interesa za paušalni obrt te da nam na savjetovanje dolazi čak 20 potencijalnih paušalnih obrtnika u odnosu na jednu osobu koja je zainteresirana otvoriti trgovačko društvo – napomenuli su savjetnici Zagrebačkog inovacijskog centra, koji putem Plavog ureda savjetuju poduzetnike.

Kada ne bi bili ‘paušalci’, prema Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak, trebali bi još voditi evidenciju dugotrajne imovine, evidenciju primitaka i izdataka, knjigu izlaznih i ulaznih računa i tako dalje. Napominjemo da se i dalje moraju poštovati pravila igre ostalih zakona. Primjerice, ako netko zapošljava djelatnika, mora imati sve evidencije propisane Zakonom o radu. Ugostiteljski obrti i dalje moraju poštovati odredbe Zakona o ugostiteljstvu i voditi potrebne evidencije propisane tim zakonom.

Manje dokumentacije

Važno je istaknuti da paušalni obrt nije vrsta obrta, već samo vrsta mogućeg oporezivanja. Naime, jedini organizacijski oblik poslovanja u Hrvatskoj koji može mijenjati svoj porezni status upravo je obrt.

– Jednom kad registrirate obrt, tada možete izabrati i način oporezivanja (paušalno oporezivanje, plaćanje poreza na dohodak ili plaćanje poreza na dobit). Ako krenete s jednim načinom, a tijekom godine zbog razvoja vaše poslovne situacije uočite da bi vam drugi način bio povoljniji, možete vrlo jednostavno promijeniti način oporezivanja – predajom zahtjeva nadležnoj poreznoj upravi do 15. siječnja. Zaključno, za sve djelatnosti koje je moguće registrirati kao obrt moguće je izabrati paušalni način oporezivanja – objasnila je Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa HOK-a.

Mnogo je razloga zbog kojih je paušalni obrt primamljiv osobama koje žele pokrenuti posao. Na primjer, doprinosi za obrtnika ‘paušalca’ na mjesečnoj razini trenutačno su oko 750 kuna manji u odnosu na doprinose koje uplaćuju obrtnici ‘dohodaši’ i ‘dobitaši’.

– Manje je i poslovne dokumentacije koju je potrebno voditi. Nadalje, obrtnik ne treba podnositi obrazac JOPPD za sebe osobno, a ovisno i o razredu u kojem se nalazi, unaprijed je poznato koliko će iznositi izdatak za ukupni godišnji porez, što je vrlo važno za poslovanje – istaknula je Mostarčić.

A koja je razlika između ‘običnog’ obrta i paušalnog? Osnovna razlika je u obračunu poreza. Kod ‘običnog’ obrta na kraju godine zbrojite sve naplaćene primitke, oduzmete sve plaćene i porezno priznate izdatke te na osnovicu koju dobijete obračunavate porez.

– Kod paušalnog obrta važno je jedino koliko ste primitaka naplatili i sukladno razredu unutar kojeg se nalaze ti primici, plaćate godišnji porez, koji je vrlo povoljan. Baš zato je paušalni obrt pogodan u primjerice uslužnim djelatnostima gdje su manji troškovi. Primjećuje se i porast paušalnih obrta za poslovna savjetovanja, edukacije, računalno programiranje i slične djelatnosti – poručila je Mostarčić.

Registracija putem aplikacije

Paušalni obrt registrira se kao i svaki drugi obrt – Mostarčić preporučuje da se registrira putem aplikacije e-Obrt, gdje se uz ‘dva klika’ može relativno brzo riješiti registraciju, ali i eventualnu kasniju nadopunu ili promjenu podataka. Druga opcija je obratiti se nadležnom uredu za gospodarstvo i prijaviti djelatnosti kojima se želite baviti, naziv obrta i adresu. Obje opcije su jednostavne i brze.

– Ako obrt registrirate putem aplikacije e-Obrt, za par dana zaprimit ćete obrtnicu putem elektroničke pošte. S njom otvarate transakcijski račun u banci koju sami izaberete, prijavljujete se na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (ako niste u radnom odnosu) i u roku osam dana prijavite se u nadležnu ispostavu Porezne uprave. Tek ćete tamo, prilikom popunjavanja obrasca RPO, odlučiti želite li biti paušalni obrtnik, za potrebe oporezivanja – napomenula je Mostarčić.

Dakle, svim ‘freelancerima’, svima koji ulaze u samostalni biznis preporuka je – paušalni obrt. Naravno, uvijek je dobro prije svake takve odluke sjesti sa stručnjakom i vidjeti koja je opcija najpovoljnija. I nadamo se da država neće, pročitavši ovaj tekst, ukinuti ili zakomplicirati ovaj način poslovanja.


Komentari članka

Vezani članci

Rađa se više tvrtki, a 52% ih preživi pet godina biznisa

13.11.2019.

U odnosu na demografsku sliku stanovništva u Hrvatskoj, koja je sve dramatičnija i negativnija, poslovna demografija nije toliko obeshrabrujuća. Broj novoosnovanih tvrtki lani premašio 2013., ima ih 15.600.

Paušalni obrtnici - Poduzetnici, a ne zločinci!

17.10.2019.

U Hrvatskoj je postalo uobičajeno da se kreiraju razni organizacijski oblici kao olakšanje u pokretanju poslovanja, a naknadno se shvati da se iza toga kriju znatne obveze koje nisu bile predstavljene ili se naknadno uvode

Programeri, evo gdje se možete preseliti ako vam povećaju poreze

30.09.2019.

Hrvatski poreznici rad preko paušalnog obrta za jednog klijenta smatraju prikrivenim radnim odnosom i najavljenim izmjenama zakona jasno je poručeno da tako nešto više neće biti moguće stoga se očekuje ponovni val iseljavanja IT stručnjaka - neki će se fi

Marić sprema novi porezni udar na IT firme

18.09.2019.

Programeri i drugi IT stručnjaci za tvrtke za koje rade nerijetko rade kao paušalci. Otvorili su paušalne obrte i umjesto da se klasično zaposle kompaniji za koju rade šalju račune i tako naplaćuju svoje usluge

Kreću izmjene: IT stručnjaci više neće moći biti paušalci ili će tvrtke plaćati kazne

17.09.2019.

U Ministarstvu financija pripremaju izmjene Općeg poreznog zakona koje bi, u dijelu koji se odnosi na bolji nadzor poslovanja paušalnih obrtnika, u konačnici mogle imati negativan efekt na IT industriju, pribojavaju se u udruzi Hrvatski nezavisni izvoznic

Tag cloud

  1. 1952 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1255 članka imaju tag izvoz
  5. 854 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 992 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 586 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 771 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 424 članka imaju tag dzs
  30. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija