Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Svi 2012

Novi A+ krediti do 70 mil. kuna, kamata moguće i ispod 4%

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Jadranka Dozan  

Novi A+ krediti do 70 mil. kuna, kamata moguće i ispod 4%

Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) uskoro bi mogla sazvati prvu aukciju za kvote kredita prema novom programu poticanja gospodarstva, nasljedniku modela A+ koji je sad usmjeren na poduzetnike koji dio prihoda ostvaruju izvozom robe i usluga. Na radnom sastanku s osam vodećih bankara u ponedjeljak su napokon dogovorene pojedinosti oko kojih je bilo dvojbi, a da se početak provedbe ne bi previše oduljio vođenje tog sastanka preuzeo je osobno ministar financija Slavko Linić. Plan je da se osam milijardi kuna kreditnog potencijala za taj model iskoristi do kraja 2013., odnosno da se ove i iduće godine plasira po 4 milijarde kuna.

Kako se već ranije dalo naslutiti, taj će se model u odnosu na prethodni, tzv. A+ razlikovati manje nego što se prvotno činilo. Osim što je na kraju odlučeno da kamate na polovicu iznosa kredita koju osiguravaju banke budu ipak promjenjive a ne fiksne, u samoj završnici dogovaranja dodatno su omekšani uvjeti vezani uz mogućnost korištenja tih kredita za refinanciranje postojećih obveza. Iako to nije bilo dio prvotnog plana, u međuvremenu je otvorena mogućnost takve namjene ali uz limit do 30 posto iznosa kredita, a u konačnoj verziji i to će se ograničenje, čini se, maknuti. Sredstva za kredite poslovne banke i HBOR osiguravat će u omjeru pola-pola na rok od jedne do tri godine, a poduzetnici će moći računati na iznos kredita do 70 milijuna kuna. Dio sredstava koja osigurava HBOR bit će u kunama i na taj dio će kamatna stopa biti 1,8 posto. To je jedan postotni poen niže nego u lanjskom modelu A+, a s obzirom na HBOR-ov 50-postotni udjel u kreditima, ponderirana kamatna stopa za krajnje korisnike kredita u konačnici bi mogla biti i nešto niža od četiri posto. Hoće li tako biti, ovisi o razini odnosno kretanju referentne stope, kao i o maržama koje će povrh nje banke isticati na HBOR-ovim aukcijama. Kao i dosad, visina marže bit će glavni kriterij pri dodjelama HBOR-ovih kvota. Referentna stopa za sredstva banaka uz valutnu klauzulu je 12-mjesečni Euribor. Kad su posrijedi kunska sredstva, u Ministarstvu financija ipak su pristali da referentna stopa budu trezorci na rok od dvanaest mjeseci.

Da bi kamata za korisnika na kraju bila npr. 4 posto, na dio kredita koji osiguravaju banke ne bi smjela premašiti 6,2 posto. Uz trenutnu razinu jednogodišnjeg Euribora (1,28 posto) to znači marže banaka do 4,9 posto. U lanjskoj seriji aukcija za model A+ marže banaka (tada povrh 3-mjesečnih trezorskih zapisa) bile su osjetno niže, no izvori financiranja su poskupjeli te je realno očekivati da danas budu između 4 i 4,5 posto. Taj bi raspon marža trenutno za korisnike kredita značio kamatu 3,6-3,8 posto, no ostaje vidjeti hoće li tako i biti. Već ranije usuglašeno je da će se za te kredite moći kandidirati poduzetnici koji ostvaruju najmanje 10 posto prihoda iz inozemstva (u turizmu od inozemnih gostiju), imaju najmanje 25 posto privatnog vlasništva, u prethodnoj godini ostvarili su neto dobit ili barem pozitivan operativni rezultat, odnosno najmanje 30 posto udjela kapitala u ukupnoj aktivi. Zadani su i omjer ukupnih obveza i aktive tj. koeficijent zaduženosti (manji od 0,9) te omjer kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza (više od 0,75). Kao i u A+ modelu, predviđeno je mostno financiranje, a uz financiranje osnovnih sredstava te refinanciranje, ti će se krediti moći koristiti i za plaćanje obveza prema dobavljačima i državi.


Komentari članka

Vezani članci

Zvijezdi 14,2 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja

23.02.2017.

Zagrebačkoj tvornici ulja Zvijezda, članici koncerna Agrokor, iz Programa ruralnog razvoja isplaćeno je 14,2 milijuna kuna za dovršenu investiciju u objekt za preradu žitarica i uljarica

Austrija daje prioritet domaćim radnicima, smanjuje doplatke za djecu ‘gastarbajtera’

22.02.2017.

Austrijska vlada usvojila je u utorak nove propise koji će domaćim radnicima osigurati prioritet pri zapošljavanju u odnosu na potencijalne doseljenike iz drugih zemalja Europske unije.

U EU postoji zemlja uspješnija od Njemačke

20.02.2017.

ČEŠKA REPUBLIKA bilježi rekordno nisku nezaposlenost u Europskoj uniji. U četvrtom kvartalu prošle godine ona je iznosila svega 3,6%. To je ujedno i najniža nezaposlenost u povijesti samostalne Češke

Gospodarski rast veći od očekivanog, pada nezaposlenost, smanjuje se javni dug

13.02.2017.

Hrvatska se nakon dugog vremena našla u skupini zemalja članica EU koje bilježe veći gospodarski rast, a udaljava se i od skupine država gdje je veća stopa nezaposlenosti.

Mijenja se ekonomska slika svijeta, ovo su novi vladari

09.02.2017.

Kina bi do 2050. godine trebala postati najveće svjetsko gospodarstvo, dok bi SAD mogao izgubiti zamah i zaostati iza Indije

Tag cloud

  1. 1524 članka imaju tag hrvatska
  2. 1583 članka imaju tag turizam
  3. 1424 članka imaju tag financije
  4. 1023 članka imaju tag izvoz
  5. 647 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 843 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 813 članka imaju tag trgovina
  8. 545 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 854 članka imaju tag EU
  10. 787 članka imaju tag industrija
  11. 613 članka imaju tag investicije
  12. 708 članka imaju tag menadžment
  13. 735 članka imaju tag ict
  14. 894 članka imaju tag kriza
  15. 654 članka imaju tag svijet
  16. 511 članka imaju tag maloprodaja
  17. 450 članka imaju tag krediti
  18. 473 članka imaju tag marketing
  19. 426 članka imaju tag tehnologija
  20. 438 članka imaju tag banke
  21. 265 članka imaju tag poticaji
  22. 410 članka imaju tag dzs
  23. 355 članka imaju tag hnb
  24. 345 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 365 članka imaju tag obrazovanje
  26. 327 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 204 članka imaju tag potpore
  28. 285 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 338 članka imaju tag recesija
  31. 321 članka imaju tag energetika
  32. 260 članka imaju tag osijek
  33. 345 članka imaju tag vlada
  34. 264 članka imaju tag investicija
  35. 272 članka imaju tag rast
  36. 230 članka imaju tag proizvodnja
  37. 172 članka imaju tag edukacija
  38. 230 članka imaju tag projekt
  39. 310 članka imaju tag istraživanje
  40. 307 članka imaju tag statistika