Nove tehnologije omogućit će revoluciju u proizvodnji hrane

Farme preusmjeravaju poljoprivredu s ruralnih područja na visokotehnološke urbane farme
Klimatske promjene i nestabilnost vremenskih prilika imaju i snažan utjecaj na rast cijena hrane. Brojni su novi izazovi koji snažno utječu na prehrambene sustave, od nepredvidljivosti do brojnih inovacija koje ukupnu sliku budućnosti čine u najmanju ruku neizvjesnom, a poslovanje u tako nesigurnim uvjetima zahtijeva promišljeno razmatranje i planiranje za slučaj nepredviđenih događaja.

Stoji to između ostalog u analizi koju je objavio Smarter - specijalizirana konzultantska tvrtka u području poljoprivredno-prehrambenog sektora.

Kako navode nadalje: "Izrada scenarija i predviđanja može biti moćan alat za istraživanje potencijala u budućnosti, uzimajući u obzir kombinacije ključnih trendova i neizvjesnosti koje mogu dovesti do različitih ishoda. Oni mogu proširiti i našu perspektivu o mogućnostima za budućnost, kao i o implikacijama naših izbora. Čimbenici koji bitno utječu na to kako će se razvijati prehrambeni sustavi u budućnosti u najvećoj su mjeri potrošnja i tržišna povezanost. Potrošnja se može razvijati kao resursno intenzivna potrošnja, ali može biti i resursno učinkovita. Tržišna povezanost, pak, otvara pitanja koja se odnose na relativnu otvorenost trgovine (više globalnog tržišta ili više lokalnog tržišta), otpornost robnih tržišta i inkluzivnost tehnoloških inovacija.

Poznato je da se načini na koji ljudi proizvode, nabavljaju i konzumiraju hranu znatno mijenjaju tijekom nekoliko posljednjih desetljeća. Prehrambene navike se nastavljaju razvijati i zbog tehnološkog napretka, mijenjajući potrošačke sklonosti. Ti su trendovi složeni, višeslojni i u međusobnoj interakciji na različite načine."

Nova tržišta
Iz Smartera također navode i kako prehrambena industrija kontinuirano raste i mijenja se. - Taj rast globalno ima vrlo male stope jer je potrošnja hrane vrlo slabo elastična (ali ipak ima i velikih promjena u pojedinim kategorijama). Tako američka prehrambena industrija raste prosječno godišnje samo jedan posto, dok su nadolazeći manji brendovi doživjeli godišnji rast od 4.9 posto. Ponekad, nismo uopće svjesni što jedemo i koliko je dug put od polja do našeg tanjura. U onom što jedemo najčešće sudjeluju brojni sudionici; od poljoprivrednika, prerađivačke industrije, veleprodaje, do prodavača živežnih namirnica, a na kraju nam često hranu skuhaju i serviraju ugostitelji. Kao rezultat promjene tehnologije, potrošačkih preferencija, globalizacije i demografije, industrija se razvija, a prehrambeni ekosustav postaje složeniji i međusobno ovisan. Ranije je bilo potpuno normalno da svaki od sudionika u tom lancu djeluje samostalno, obavlja svoj dio posla, suradnja među njima bila je vrlo jasna te se temeljila na njihovim tradicionalnim ulogama. Danas ne postoji tradicionalni lanac dobave, nego krug međusobnih veza u kojemu svatko od sudionika surađuje sa svima. Poljoprivrednik postaje i prerađivač, i distributer, i trgovac. Maloprodaja sve češće pruža uslugu pripreme hrane, postaje i dostavljač krajnjem kupcu putem dostave robe na kućni prag, a ugostitelji sve češće grade vlastite lance dostava ne čekajući da potrošač dolazi na njegova vrata", ističu iz Smartera.

Kao primjer navode kako je švicarski prehrambeni div Nestle nedavno kupio američku tvrtku za dostavu hrane Freshly za gotovo milijardu dolara, šireći se na unosan posao pripreme obroka za ljude koji zbog protupandemijskih mjera rijetko izlaze iz svojih domova. Obrazlažući najnoviju akviziciju, iz Nestlea ističu kako je ovaj "trend“ iznjedrila pandemija, ali će prema njihovim procjenama biti dugoročan jer potrošači sve više kupuju preko interneta i sve više jedu doma. Dostava gotovih pripremljenih obroka ima izuzetno velike stope rasta diljem svijeta. Već trećina potrošača sada koristi uslugu dostave gotovih obroka. Platforme koje povezuju ljude s uslugama rastu po enormno visokim stopama nezabilježenima do sada. Tvrtke poput eBaya, Ubera i Airbnba remete konvencionalne poslovne modele omogućujući učinkovite transakcije između potrošača i poduzeća. Internet malim proizvođačima također omogućuje otvaranje novih mogućnosti komunikacije s kupcima i otvaranje novih tržišta. Mala poduzeća imaju web-stranicu i objavljuju svoje ponude na društvenim mrežama. Dostupnost interneta smanjuje prepreke za ulazak prehrambenih poduzeća na tržište od kojih kupci već preko pametnih telefona direktno naručuju potrebnu hranu.

"Tehnologija se brzo integrira u svaki dio prehrambene industrije. Ali ubrzavanje usvajanja postojećih tehnologija, kao i niz novih tehnologija koje se pojavljuju stvaraju mogućnosti kao i izazove za prehrambena poduzeća. Analitika podataka i digitalne platforme nude tvrtkama mogućnost razumijevanja preferencija kupaca na način kako to ranije nije bilo moguće. Tehnologija tvrtkama omogućava ispunjenja njegovih preferencija potrošača preko personaliziranog pristupa. To je posebno važno u kontekstu sve složenijih prehrambenih potreba potrošača. Tako mobilne aplikacije i uređaji pružaju mogućnost praćenja zdravlja, osvještavaju ljude o hrani koju konzumiraju i utječu na oblikovanje preferencija. Potrošači sve više od tvrtki traže da daju punu informaciju o svojim proizvodima i načinu proizvodnje. Sama proizvodnja hrane tako postaje "pametna“. Zato će prehrambene tehnologije omogućiti revoluciju u načinu na koji proizvodimo hranu, primjerice uz pomoć 3D pisača može se proizvesti sintetičko meso. Nove tehnologije istovremeno znatno povećavaju produktivnost smanjenjem troškova proizvodnje. Farme preusmjeravaju poljoprivredu s ruralnih područja na visokotehnološke urbane zatvorene farme. Sljedeći val tehnologija, kao što su Internet of Things i Blockchain, transformiraju opskrbne sustave, omogućujući učinkovitost i transparentnost. Sada je moguće pratiti lokaciju proizvoda u stvarnom vremenu te pružiti transparentnost u cijelom lancu opskrbe. Ostale tehnologije, poput virtualne odnosno proširene stvarnosti, također pružaju nove mogućnosti stvaranja iskustava za potrošače", naglašavaju iz Smartera.

Drastične promjene
Osvrnuli su se u analizi i na promjene preferencija koje transformiraju potrošnju.

- Način na koji biramo što, kada, kako i zašto jedemo složen je i drastično se mijenja. Naš odgoj, gdje živimo, u što vjerujemo te naše preferencije, sve to utječe i na naš izbor hrane. Kroz povijest potrošači su bazirali svoj odabir na temelju triju faktora: okusa, cijene i pristupačnosti; što su bili tzv. tradicionalni faktori. Oni i dalje prevladavaju, ali u odabiru hrane do izražaja dolaze i drugi (potpuno novi) faktori kao što su: zdravlje i wellness, sigurnost, društveni utjecaj, iskustvo i transparentnost. Prema novim istraživanjima, gotovo pola kupaca kaže da na njihove navike potrošnje znatno utječu ovi novi faktori koji su još uvijek u razvoju i znatno rastu i dobivaju na važnosti. Bitno je naglasiti da se novi faktori ne pojavljuju u samo jednoj ciljanoj skupini, nego u svim skupinama potrošača, nevezano o spolu, dobi, kvalifikaciji ili regiji iz koje potječu. Zdravlje i wellness najutjecajniji su od tih novih faktora te kupci odlučuju platiti više za zdravije proizvode. Potrošači se sve više okreću svježoj hrani, sirovoj hrani i neprerađenim proizvodima, a izbjegavaju hranu bogatu šećerom, mastima i aditivima. Traže se i alternative za crveno meso. Sve više potrošači obraćaju pozornost na izbor hrane. Veća razmjena znanja omogućena tehnologijom pruža potrošačima alat za traženje informacija o hrani koju žele konzumirati. Preko hrane, namirnica (ali i odjeće te još mnogo toga), potrošači aktivno traže poštovanje visokih standarda i etiku u poslovanju. Traže se održivi proizvodi i odabir brendova koji su proizvedeni s većim stupnjem društvene odgovornosti i poštovanjem socijalnih pitanja koja su usklađena s njihovim uvjerenjima. Ta pitanja se protežu od svijesti o klimatskim promjenama do dobrobiti životinja te osiguranja dobrih uvjeta rada u prehrambenim kompanijama, navode iz Smartera. S druge strane, društveni mediji sve više potiču naš izbor hrane. Trenutačno postoji više od 340 milijuna postova na Instagramu za #food. Sve je više onih koji pružaju usluge ponude hrane i moraju udovoljiti trendu pružajući “Instagram-vrijednu” hranu, poput “sushi-burrito” ili “cronut”. Vizualno privlačna hrana dominira na društvenim mrežama. Uspon ekonomije iskustva znači da uspješna trgovina i restorani moraju sve više pružati vrhunsko uređenje i iskustvo koje nudi više od same hrane i dobrog ukusa.