Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Srp 2019

Nova turistička pravila od iduće sezone: iznajmljivačima paušal od 350 do čak 1000 kuna po krevetu!

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Ružica Mikačić  

Nova turistička pravila od iduće sezone: iznajmljivačima paušal od 350 do čak 1000 kuna po krevetu!

Nova turistička pravila od iduće sezone: iznajmljivačima paušal od 350 do čak 1000 kuna po krevetu! Evo koliko bi iznosila turistička pristojba po danu, plaćat će i kruzeri

Ovo je zadnja godina u kojoj je boravišna pristojba jednaka u cijeloj zemlji u određenim kategorijama smještaja i godišnjem dobu.
Od iduće godine visina turističke pristojbe, kako se ona sada zove, a koja se plaća za svako noćenje turista, može biti različita u svakoj od 310 turističkih zajednica u zemlji. Ovisno o tome za što se odluče njihove lokalne uprave i županijske skupštine, koje odluku o tome moraju donijeti do 15. rujna ove godine, umjesto sadašnjih 10 kuna u sezoni i osam kuna izvan nje, turistička pristojba dogodine može biti i do 20 kuna za svako noćenje u sezoni, odnosno do 14 kuna izvan glavne sezone.

Naime, Ministarstvo turizma upravo je uputilo u e-Savjetovanje novi Pravilnik o najvišem i najnižem iznosu turističke pristojbe, nakon što je Sabor izglasao u svibnju paket turističkih zakona, i to Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakon o turističkoj pristojbi i Zakon o članarinama u turističkim zajednicama. Novim zakonom odluka o visini turističke pristojbe prepuštena je javnim upravama regija i županija, koje u rasponu koji je određen Pravilnikom odlučuju same o visini prihoda od noćenja turista koje će tako imati njihova turistička i lokalna zajednica.

Pravilnikom se propisuje najniži i najviši iznos turističke pristojbe po osobi i noćenju, najniži i najviši paušalni iznos turističke pristojbe koji plaćaju osobe koje pružaju uslugu smještaja u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i visina godišnjeg paušalnog iznosa koji plaća vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor za sebe i članove uže obitelji.

Zakonom o turističkoj pristojbi propisano je da ministar turizma donosi pravilnik o najnižem i najvišem iznosu turističke pristojbe, pa je tako predloženo da za noćenje u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (hoteli, sobe, apartmani, obiteljski smještaj, kuće za odmor) minimalni iznos turističke pristojbe po noćenju bude 10 kuna, a maksimalni 20 kuna za razdoblje od 1. travnja do 30. rujna.

U ostalom razdoblju godine minimalni iznos turističke pristojbe bio bi sedam kuna, a najviši 14 kuna. Do sada je najniža pristojba bila sedam, a najviša 10 kuna po noćenju. Za noćenje u kampovima, najniža turistička pristojba je osam kuna, a najviša 15 kuna, odnosno pet i deset kuna za razdoblje od 1. listopada do 31. ožujka.

Pravilnikom se određuje i raspon godišnjeg paušala koji po krevetu plaćaju iznajmljivači, pa će oni tako od 2020. godine plaćati paušal turističke pristojbe u rasponu od 350 do čak tisuću kuna po krevetu. Podsjetimo, do sada su domaćini iznajmljivači plaćali od 172 kune do najviše 345 kuna po krevetu godišnje, dok im sada lokalne vlasti taj iznos mogu povećati i za tri puta. Prvi put je izdvojeno paušalno plaćanje za smještaj na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima čiji je minimum smanjen s 350 na 200 kuna radi poticanja razvoja kontinentalnog turizma.

Obveznici plaćanja postaju i kruzeri u teritorijalnim vodama RH, a najviši iznos turističke pristojbe plaćali bi brodovi na kružnom putovanju kada se brod nalazi na vezu u luci ili sidrištu luke, i to prema kapacitetu putnika. Tako bi brodovi s više od dvije tisuće putnika plaćali 30 tisuća kuna turističku pristojbu luci uplovljenja, dok bi oni najmanji, sa po 200 putnika, plaćali tek oko dvije tisuće kuna po brodu.

Županijske skupštine dužne su odluke o visini turističke pristojbe za svaki pojedini grad i općinu za 2020. godinu donijeti do 15. rujna 2019. godine. Visina turističke pristojbe, umjesto dosadašnja tri razdoblja (glavna sezona, predsezona, zima), može se odrediti za najviše dva sezonalna razdoblja, s time da jedno sezonalno razdoblje traje od 1. travnja do 30. rujna. Visina turističke pristojbe od 1. siječnja 2020. godine više se ne određuje prema turističkim razredima, a u pojedinoj županiji mogu se propisati različite visine turističke pristojbe za svaki grad ili općinu.

Ako, pak, županijska skupština ne donese odluku o visini turističke pristojbe i godišnjeg paušalnog iznosa turističke pristojbe do 15. rujna, primjenjivat će se najniži iznos turističke pristojbe, odnosno najniži paušalni iznos turističke pristojbe utvrđen Pravilnikom, pojašnjavaju u MInistarstvu turizma.

– S ciljem podizanja konkurentnosti, visinu turističke pristojbe donosit će lokalne zajednice. Osim decentralizacije, ciljevi cjelokupnog paketa zakona odnose se i na pojačanu promociju na domaćem i inozemnim tržištima i osiguravanje dostatnih sredstava za turističke zajednice. Potičemo udruživanje turističkih zajednica te ulaganja u razvoj prema modelu destinacijskih menadžment organizacija i u vezi s tim osiguravamo dostatna sredstava za njihovo funkcioniranje, što uključuje svrhovitije raspoređivanje sredstava turističke pristojbe unutar sustava turističkih zajednica – kaže ministar turizma Gari Cappelli.

Sedam županija uberu 500 milijuna kuna
Boravišna pristojba jedan je od najizdašnijih prihoda turističkih zajednica i Hrvatske turističke zajednice (HTZ), od koje se prikupi oko 500 milijuna kuna godišnje, i to najvećim dijelom u sedam primorskih županija.

Kako naplaćuju drugi: od pola do sedam eura
Visina turističke pristojbe u Hrvatskoj i s novim rasponima njezina povećanja od 0,7 do 2,7 eura po noćenju, i dalje će biti među najnižima u europskom turističkom okruženju. Primjerice, u Španjolskoj ta pristojba po danu iznosi od 0,45 do 4,5 eura, uz još po dva eura "ekološke takse" u pojedinim rivijerama u špici sezone, u Italiji je od 0,20 do 7 eura, a Venecija se sprema odrediti 10 eura pristojbe po noćenju. U Portugalu se plaća od 1 do 2 eura, u Austriji od 0,15 do 4,5 eura, Francuskoj od 1,50 do 6 eura, u Grčkoj 0,50 do 4 eura, u Sloveniji od 1 do 2,5 eura, kojima se dodaje još 0,8 eura pristojbe za promociju. U Belgiji su te pristojbe do 7 eura za noć, u Berlinu 6 eura za noć, dok München uopće nema turističku pristojbu...


Komentari članka

Vezani članci

Nekad su turisti hrlili u Hrvatsku zbog ovog tipa turizma, danas je na izdisaju

21.07.2019.

Hrvatska je do sredine osamdesetih imala 34 nudistička kampa i predvodila je u tom dijelu turizma uz Francusku i Njemačku. Danas ih je preostalo samo devet

Podaci Porezne uprave: Promet od turizma veći za milijardu kuna

19.07.2019.

Visoke stope rasta hrvatskog turizma, prema svemu sudeći, stvar su prošlosti, no turizam će i ove godine biti jedan od okidača razvoja hrvatskoga gospodarstva i punjenja državne blagajne

Restorani pred kojima se dosad čekalo u redu sredinom srpnja sablasno prazni

19.07.2019.

Kao malo kad dosad, u Dubrovniku je uočljiva tzv. srpanjska turistička rupa. I dok se malo tko od Dubrovčana žali na, ipak samo povremene, manje gužve na Stradunu, nemoguće je ne uočiti kako su ugostiteljski objekti prazniji nego je to inače uobičajeno sr

Na Ultri zaradili više nego ikada: Partijaneri potrošili 15 milijuna kuna više nego lani

19.07.2019.

Ako se i nakon proteklog turističkog tjedna u Splitu i širem okruženju od Trogira do Omiša te na otocima još netko iz turizma, usluga, trgovine, prijevoza i drugog bude žalio na zaradu, onda nam stvarno nema pomoći.

Vlasnik paškog restorana koji je oduševio Bourdaina otkriva kako spasiti turizam

17.07.2019.

Znam i to da nam lažno tepanje tipa 'ko to more platit' ne pomaže, da nam šovinistički ispadi prema drugim nacionalnostima ne pomažu, znam da treba istini pogledati u oči i uhvatiti se posla. Država je prva na redu. Očekujem da početkom iduće godine spust

Tag cloud

  1. 1922 članka imaju tag hrvatska
  2. 1946 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 962 članka imaju tag trgovina
  8. 954 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 680 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 962 članka imaju tag EU
  12. 897 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 424 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija