Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Pro 2008

Nova strategija regionalnog razvoja Hrvatske

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: HRT  

Nova strategija regionalnog razvoja Hrvatske

Strategija regionalnog razvoja Hrvatske donosi novi institucionalni, programski i pravni okvir za vođenje regionalne politike koja će biti usklađena s načinom vođenja regionalne politike u zemljama EU, rečeno je na Konferenciji o regionalnom razvoju u Zagrebu.

Konferencijom počinje konzultacijski proces o Strategiji u kojem bi trebali sudjelovati predstavnici županija, gradova, općina, poduzetnika, te civilnog i javnog sektora, odnosno svi koji će s ulaskom Hrvatske u EU moći povlačiti sredstva iz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a. Strategija i rasprava o njoj trebali bi iznjedriti kvalitetni Zakon o regionalnom razvoju, te osigurati koheziju i strukture za provedbu regionalne politike i privlačenje sredstava iz fondova i prije nego što uđemo u EU, istaknuo je ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković. Današnja je Hrvatska vrlo heterogena i postoje velike razlike u stupnju razvijenosti pojedinih područja, pa je politički prioritet osiguranje ravnomjernog razvoja svih krajeva.

Cilj je da svaka jedinica lokalne samouprave ima zajamčen proračun u visini 60 posto od hrvatskog prosjeka, što iznosi 2.400 kuna po stanovniku. Dosadašnja područja od posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja postat će potpomognuta područja, uz zadržavanje stečenih prava pomoći stanovništvu, te će se provesti nova kategorizacija na temelju indeksa razvijenosti. Županije koje su ispod 75 posto razvijenosti Hrvatske postat će potpomognute županije, a lokalne jedinice ispod 50 posto razvijenosti bit će potpomognute jedinice I. skupine, dok će lokalne jedinice ispod 75 posto razvijenosti postati potpomognute jedinice II. skupine. Broj stanovnika na potpomognutim područjima bit će veći za oko 400.000, no obuhvaćena površina i sredstva za pomoć ostaju na dosadašnjoj razini.

Radi prilagodbe EU uvode se tri statističke regije: Sjeverozapadna Hrvatska, Panonska Hrvatska i Jadranska Hrvatska, koje imaju različitu razinu BDP-a pa će dobivati i različite iznose sredstava za razvoj. Napravljena je simulacija proračuna za regionalni razvoj na osnovi proračuna iz 2008. pa bi tako Sjeverozapadna Hrvatska, kao najrazvijenija, dobila milijardu kuna, Jadranska Hrvatska 1,6 milijardi kuna, a Panonska Hrvatska 2,2 milijarde kuna. Rasprava o Strategiji trajat će šest mjeseci pa ih treba dobro iskoristiti, rekao je potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj, obnovu i povratak Slobodan Uzelac.


Komentari članka

Vezani članci

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

18.03.2019.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj

STARTUPOVI: Mogu li tvrtke iz garaže spasiti hrvatsku ekonomiju?

18.03.2019.

Kao i uvijek s ekonomijom, stvari nisu jednostavne iako u ovom slučaju, ako ništa drugo, postoje relativno jasni argumenti za obje perspektive.

Hrvatska interesantna kineskim turistima, ali nedostaju izravni letovi, bolji vizni režim

15.03.2019.

Hrvatska ima sve što traže kineski turisti, od kulturne, povijesne i prirodne baštine do autohtonosti, bogate gastronomije, folklora i modernih festivala, te ih se već ove godine očekuje mnogo više iako ostaju problemi vezani uz vizni režim, nedostatak iz

Prosječna plaća u Zagrebu gotovo tisuću kuna viša od prosjeka Hrvatske, najviša 11.878 kn

15.03.2019.

Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za lanjski prosinac iznosila je 7.260 kuna, što je za 0,41 posto manje nego u mjesecu ranije te 2,5 posto više u odnosu na prosinac 2017., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i

Nova pravila za bolje prikupljanje PDV-a pri internetskoj prodaji

13.03.2019.

Poduzeća iz trećih zemalja, uključujući ona koja imaju skladišta ili tzv. „centre za izvršavanje narudžbi” u EU-u, mogu na internetskim prodajnim mjestima prodavati robu europskim potrošačima. Poreznim je tijelima često otežano ubiranje PDV-a na takvu pro

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1893 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 983 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 347 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 248 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 328 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija