Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Svi 2017

NOVA KRIZA NA VRATIMA Brojne hrvatske tvrtke s više od pet tisuća radnika pred - slomom

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Jagoda Marić  

NOVA KRIZA NA VRATIMA Brojne hrvatske tvrtke s više od pet tisuća radnika pred - slomom

Blokade, stečajevi, neisplate plaća koje traju mjesecima, Zvečevo, Imota, Viadukt, Petrokemija, Borovo. Sve te tvrtke bore se s teškoćama u poslovanju, a zbog krize u Agrokoru su u sjeni zanimanja javnosti

Požeško Zvečevo jučer je objavilo da su svim radnicima isplaćene plaće, pa se obustavlja štrajk i danas nastavlja proizvodnja, ali je istovremeno s drugog kraja Hrvatske, iz Imotskog, stigla vijest da Imota, tvrtka u državnom vlasništvu, nakon godina blokade, provedene predstečajne nagodbe ipak ide u stečaj. Potiho, u sjeni krize u Agrokoru i raspada još jedne Mostove i HDZ-ove Vlade, prolaze već tjednima ili mjesecima takve vijesti u Hrvatskoj ili zaokupljaju javnost tek jedan dan.

Redaju se tako sa svojim problemima Zvečevo, Imota, Viadukt, Petrokemija, Borovo, postalo je normalno da njihovim radnicima plaće kasne ili da se uopće ne isplaćuju te da ne mogu plaćati svoje obveze ili da su mjesecima u blokadi.
Viadukt je posebna priča

Poseban dio priče je zagrebački Viadukt, koji je posljednji domaći građevinski gigant, koji je preživio globalnu krizu i pad ulaganja države u infrastrukturne projekte. O toj kompaniji koja je donedavno zapošljavala 1.600 ljudi, ali je brojni radnici napuštaju, Trgovački sud u Zagrebu trenutačno odlučuje hoće li na zahtjev vjerovnika pokrenuti stečajni postupak.Tvrtka je u blokadi, radnici mjesecima nisu dobili plaću, ali Uprava uvjerava kako je moguće njezino restrukturiranje i to na osnovu ugovorenih poslova od milijardu kuna te odštete od nekoliko desetaka milijuna eura što je očekuje od libijske Vlade.
Slični alati

Iako nijedna ta kompanija nema utjecaj kakav na hrvatsko gospodarstvo ima Agrokor, o njihovom opstanku ovise radna mjesta ukupno oko pet tisuća radnika, a u pojedinim slučajevima njihov je utjecaj na grad ili regiju u kojoj posluju isti ili jači nego Agrokorov utjecaj na Hrvatsku. Većina njih zapravo su problemi koje je Plenkovićeva Vlada naslijedila od Oreškovićeve, Oreškovićeva od Milanovićeve, Milanovićeva od Vlade Jadranke Kosor, ta Vlada od Sanaderove Vlade, a i Vlada Ivice Račana pokušavala je različitim financijskim injekcijama i dokapitalizacijama podići, primjerice, na noge i Imotu, i Petrokemiju i Borovo.

Za istim je alatom posegnula i aktualna Vlada. Petrokemiji zbog dugova prijeti isključenje plina, kredit može dobiti samo od HBOR-a, Vlada joj taj kredit, u iznosu od 350 milijuna kuna, osigurava i kao zalog daje državne dionice primjerice u HT-u, »Končaru« ili »Đuri Đakoviću«. U istu kategoriju spada i Borovo, kojem je prošli mjesec na isti način osiguran kredit kod HBOR-a, kako bi se vratio raniji kredit kod te banke koji dospijeva na naplatu te osiguralo i deset milijuna kuna likvidnih sredstava. No, kako će dalje i jedna i druga tvrtka nitko ne zna.

U Petrokemiji su prema financijskim izvješćima obveze gotovo dosegnule vrijednost imovine, a nekoliko dokapitalizacija koje su provele dosadašnje Vlade nije moglo podići tu kompaniju na noge. Zasad je svaki put na nogama održi činjenica da bi propast te tvrtke i gubitak 1.700 radnih mjesta značio kolaps kutinskog kraja.

I Borovo je tek jedan od rijetkih proizvođača u Vukovaru i održavat će ga, koliko god to može svaka Vlada.
Strepnja na istoku

Na istoku Hrvatske strepi se i od završetka procesa restrukturiranja u Agrokoru, jer je neizvjesna sudbina i Vupika, Belja, PIK-a Vinkovci, odnosno nekoliko tisuća radnih mjesta u tim tvrtkama, ali i još tisuća sitnih kooperanata koji rade za njih.

No, to je tek dio kompanija iz poljoprivredne i prehrambene industrije za sobom mogao povući Agrokor, ako ta tvrtka uskoro ne pronađe način za isplatu i nešto starijih dugova, a ne samo novih obveza svojim dobavljačima. Već ranije osječka je Saponia objavila da na tjedan dana zaustavlja proizvodnju jer su joj skladišta puna robe, s obzirom na to da ona u Konzum više ne odlazi dosadašnjim tempom. Neslužbeno se govori, ali to nitko ne opovrgava, da su prema Konzumu u odnosu na svoje prihode najviše izloženi Franck ili Vindija i da će, ako ne bude isplate starih dugova, te kompanije teško preživjeti bez novih ulagača. Prije nego se i rasplete situacija u Agrokoru, ta bi tvrtka mogla uzrokovati stečajeve ili predstečajne nagodbe pojedinih svojih dobavljača.
Potop industrije

U Hrvatskoj prerađivačkoj industriji tako se, i bez Agrokora, nastavlja kriza koja se vuče za mandata nekoliko vlada, no manevarski prostor za njezino rješavanje postaje sve manji. U slučaju da teško stradaju proizvođačke tvrtke iz sustava Agrokora, te da taj koncern za sobom povuče prehrambene proizvođače koji su previše izloženi Konzumu, pad industrije bit će ravan onome koji se dogodio devedesetih godina. Sve spomenute tvrtke uglavnom se nalaze u kontinentalnom dijelu Hrvatske, tamo gdje su još ostali ostaci ostataka hrvatske industrije. U priobalnim županijama ona je dobrim dijelom već odavno »potopljena« i ti su se krajevi orijentirali na turizam. No tisuće radnika u kontinentalnom dijelu Hrvatske teško će naći zamjenska radna mjesta u turizmu, pa je vjerojatno održavanje trenda iseljavanja iz Hrvatske.


Komentari članka

Vezani članci

ZNAKOVI NOVE RECESIJE Amerikanci su danas dužniji nego prije krize 2008. godine

28.06.2017.

Ukupna zaduženost poduzeća, države i građana u SAD-u popela se na 350 posto američkog BDP-a

Nastavljen pad radno sposobnog stanovništva

28.06.2017.

U prvom ovogodišnjem tromjesečju broj zaposlenih osoba porastao je za blagih 0,05 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je broj nezaposlenih pao za 27 tisuća ili 9,6 posto

ZATVARA SE IZMEĐU 80 I 100 KONZUMOVIH TRGOVINA! Predsjednik Uprave najavio i otpuštanja radnika

23.06.2017.

Predsjednik Uprave Konzuma Slavko Ledić, koji je na tu dužnost ponovno imenovan prije nekoliko dana izjavio je kako će biti otpuštanja radnika te da se planira zatvaranje između 80 i 100 dućana najvećeg hrvatskog maloprodajnog trgovačkog lanca

Ostvarili dobit veću od 24 miljarde kuna: Evo gdje su poduzetnici najuspješniji

20.06.2017.

Hrvatski su poduzetnici u prošloj godini ostvarili konsolidiranu neto dobit veću od 24 milijarde kuna, od čega su 70 posto ostvarili poduzetnici u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj i Istarskoj županiji, pokazuju podaci Financijske agencije

Hrvatska mora što prije uvesti euro, evo zašto

20.06.2017.

Hrvatska treba što prije prihvatiti euro i uključiti se u eurozonu: ako to ne napravi, u najavljenom preuređenju Europske unije ostat će na repu događaja i vjerojatno dobiti manje novca iz EU-fondova

Tag cloud

  1. 1609 članka imaju tag hrvatska
  2. 1634 članka imaju tag turizam
  3. 1448 članka imaju tag financije
  4. 1068 članka imaju tag izvoz
  5. 680 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 877 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 597 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 845 članka imaju tag trgovina
  9. 870 članka imaju tag EU
  10. 806 članka imaju tag industrija
  11. 670 članka imaju tag investicije
  12. 764 članka imaju tag ict
  13. 724 članka imaju tag menadžment
  14. 904 članka imaju tag kriza
  15. 689 članka imaju tag svijet
  16. 526 članka imaju tag maloprodaja
  17. 488 članka imaju tag marketing
  18. 456 članka imaju tag krediti
  19. 441 članka imaju tag tehnologija
  20. 280 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 362 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 361 članka imaju tag hnb
  25. 371 članka imaju tag obrazovanje
  26. 329 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 209 članka imaju tag potpore
  28. 289 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 266 članka imaju tag osijek
  31. 326 članka imaju tag energetika
  32. 339 članka imaju tag recesija
  33. 353 članka imaju tag vlada
  34. 267 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  35. 264 članka imaju tag investicija
  36. 257 članka imaju tag eu fondovi
  37. 250 članka imaju tag agrokor
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja