Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Svi 2017

NOVA KRIZA NA VRATIMA Brojne hrvatske tvrtke s više od pet tisuća radnika pred - slomom

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Jagoda Marić  

NOVA KRIZA NA VRATIMA Brojne hrvatske tvrtke s više od pet tisuća radnika pred - slomom

Blokade, stečajevi, neisplate plaća koje traju mjesecima, Zvečevo, Imota, Viadukt, Petrokemija, Borovo. Sve te tvrtke bore se s teškoćama u poslovanju, a zbog krize u Agrokoru su u sjeni zanimanja javnosti

Požeško Zvečevo jučer je objavilo da su svim radnicima isplaćene plaće, pa se obustavlja štrajk i danas nastavlja proizvodnja, ali je istovremeno s drugog kraja Hrvatske, iz Imotskog, stigla vijest da Imota, tvrtka u državnom vlasništvu, nakon godina blokade, provedene predstečajne nagodbe ipak ide u stečaj. Potiho, u sjeni krize u Agrokoru i raspada još jedne Mostove i HDZ-ove Vlade, prolaze već tjednima ili mjesecima takve vijesti u Hrvatskoj ili zaokupljaju javnost tek jedan dan.

Redaju se tako sa svojim problemima Zvečevo, Imota, Viadukt, Petrokemija, Borovo, postalo je normalno da njihovim radnicima plaće kasne ili da se uopće ne isplaćuju te da ne mogu plaćati svoje obveze ili da su mjesecima u blokadi.
Viadukt je posebna priča

Poseban dio priče je zagrebački Viadukt, koji je posljednji domaći građevinski gigant, koji je preživio globalnu krizu i pad ulaganja države u infrastrukturne projekte. O toj kompaniji koja je donedavno zapošljavala 1.600 ljudi, ali je brojni radnici napuštaju, Trgovački sud u Zagrebu trenutačno odlučuje hoće li na zahtjev vjerovnika pokrenuti stečajni postupak.Tvrtka je u blokadi, radnici mjesecima nisu dobili plaću, ali Uprava uvjerava kako je moguće njezino restrukturiranje i to na osnovu ugovorenih poslova od milijardu kuna te odštete od nekoliko desetaka milijuna eura što je očekuje od libijske Vlade.
Slični alati

Iako nijedna ta kompanija nema utjecaj kakav na hrvatsko gospodarstvo ima Agrokor, o njihovom opstanku ovise radna mjesta ukupno oko pet tisuća radnika, a u pojedinim slučajevima njihov je utjecaj na grad ili regiju u kojoj posluju isti ili jači nego Agrokorov utjecaj na Hrvatsku. Većina njih zapravo su problemi koje je Plenkovićeva Vlada naslijedila od Oreškovićeve, Oreškovićeva od Milanovićeve, Milanovićeva od Vlade Jadranke Kosor, ta Vlada od Sanaderove Vlade, a i Vlada Ivice Račana pokušavala je različitim financijskim injekcijama i dokapitalizacijama podići, primjerice, na noge i Imotu, i Petrokemiju i Borovo.

Za istim je alatom posegnula i aktualna Vlada. Petrokemiji zbog dugova prijeti isključenje plina, kredit može dobiti samo od HBOR-a, Vlada joj taj kredit, u iznosu od 350 milijuna kuna, osigurava i kao zalog daje državne dionice primjerice u HT-u, »Končaru« ili »Đuri Đakoviću«. U istu kategoriju spada i Borovo, kojem je prošli mjesec na isti način osiguran kredit kod HBOR-a, kako bi se vratio raniji kredit kod te banke koji dospijeva na naplatu te osiguralo i deset milijuna kuna likvidnih sredstava. No, kako će dalje i jedna i druga tvrtka nitko ne zna.

U Petrokemiji su prema financijskim izvješćima obveze gotovo dosegnule vrijednost imovine, a nekoliko dokapitalizacija koje su provele dosadašnje Vlade nije moglo podići tu kompaniju na noge. Zasad je svaki put na nogama održi činjenica da bi propast te tvrtke i gubitak 1.700 radnih mjesta značio kolaps kutinskog kraja.

I Borovo je tek jedan od rijetkih proizvođača u Vukovaru i održavat će ga, koliko god to može svaka Vlada.
Strepnja na istoku

Na istoku Hrvatske strepi se i od završetka procesa restrukturiranja u Agrokoru, jer je neizvjesna sudbina i Vupika, Belja, PIK-a Vinkovci, odnosno nekoliko tisuća radnih mjesta u tim tvrtkama, ali i još tisuća sitnih kooperanata koji rade za njih.

No, to je tek dio kompanija iz poljoprivredne i prehrambene industrije za sobom mogao povući Agrokor, ako ta tvrtka uskoro ne pronađe način za isplatu i nešto starijih dugova, a ne samo novih obveza svojim dobavljačima. Već ranije osječka je Saponia objavila da na tjedan dana zaustavlja proizvodnju jer su joj skladišta puna robe, s obzirom na to da ona u Konzum više ne odlazi dosadašnjim tempom. Neslužbeno se govori, ali to nitko ne opovrgava, da su prema Konzumu u odnosu na svoje prihode najviše izloženi Franck ili Vindija i da će, ako ne bude isplate starih dugova, te kompanije teško preživjeti bez novih ulagača. Prije nego se i rasplete situacija u Agrokoru, ta bi tvrtka mogla uzrokovati stečajeve ili predstečajne nagodbe pojedinih svojih dobavljača.
Potop industrije

U Hrvatskoj prerađivačkoj industriji tako se, i bez Agrokora, nastavlja kriza koja se vuče za mandata nekoliko vlada, no manevarski prostor za njezino rješavanje postaje sve manji. U slučaju da teško stradaju proizvođačke tvrtke iz sustava Agrokora, te da taj koncern za sobom povuče prehrambene proizvođače koji su previše izloženi Konzumu, pad industrije bit će ravan onome koji se dogodio devedesetih godina. Sve spomenute tvrtke uglavnom se nalaze u kontinentalnom dijelu Hrvatske, tamo gdje su još ostali ostaci ostataka hrvatske industrije. U priobalnim županijama ona je dobrim dijelom već odavno »potopljena« i ti su se krajevi orijentirali na turizam. No tisuće radnika u kontinentalnom dijelu Hrvatske teško će naći zamjenska radna mjesta u turizmu, pa je vjerojatno održavanje trenda iseljavanja iz Hrvatske.


Komentari članka

Vezani članci

Zagrepčaninu dvostruko veća plaća nego Slavoncu

15.12.2017.

Kada se pogledaju županije, najviše zarađuju Zagrepčani, jer je prosječni godišnji dohodak stanovnika Grada Zagreba - 44.733 kune. Otprilike je to dvostruko više od godišnjeg dohotka koji ostvaruju stanovnici Slavonije i Baranje.

U Hrvatskoj najviše po danu troše britanski turisti, slijede Rusi

15.12.2017.

U Hrvatskoj turizam ima izuzetnu sezonalnost, dvije trećine noćenja u godini ostvare se u srpnju i kolovozu, a 95 posto svih noćenja bilježe priobalne županije.

Porez iz plaće: Za tri skupine zaposlenih poslodavac sastavlja godišnji obračun

14.12.2017.

Poslodavac ne smije sastaviti godišnji obračun poreza za radnika koji je tijekom 2017. mijenjao prebivalište između općina i gradova koji su propisali obvezu plaćanja prireza niti za radnika koji nije kod njega zaposlen cijele godine. Ali ako radnik nije

Ministarstvo poljoprivrede s 13 milijuna kuna financira srednje strukovne škole

14.12.2017.

Riječ je o prvim takvim sredstvima koje Ministarstvo poljoprivrede daje za srednje škole koje provode obrazovne programe za sektor poljoprivrede, prehrane i veterine, a iako je prvobitno za to bilo predviđeno 5 milijuna kuna

Agrokor: Prijavljeno 504 milijarde kuna tražbina

14.12.2017.

Vjerovnici su prijavili ukupno 504 milijarde kuna tražbina, od čega se najveći dio u iznosu od 446,2 milijarde kuna odnosi na tražbine sudužnika (jamstva) te zahtjeve za osiguranjem sredstava, jamstva/sudužništva te regresna prava za mjenice i cesije

Tag cloud

  1. 1702 članka imaju tag hrvatska
  2. 1731 članka imaju tag turizam
  3. 1477 članka imaju tag financije
  4. 1122 članka imaju tag izvoz
  5. 717 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 910 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 872 članka imaju tag trgovina
  9. 715 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 798 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 740 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 534 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 290 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 382 članka imaju tag obrazovanje
  25. 366 članka imaju tag hnb
  26. 325 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 292 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 267 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija