Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Svi 2020

Njih se sjetimo tek kad nešto ‘zašteka’: Evo zašto je ova struka sada jedna od najvažnijih

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr  

Njih se sjetimo tek kad nešto ‘zašteka’: Evo zašto je ova struka sada jedna od najvažnijih

Zbog krize i potresa, ubrzali su se mnogi procesi digitalizacije, i u javnim upravama, i u ostalim djelatnostima.

Jeste li se ikad zapitali tko i kako nam omogućava da u samo nekoliko sekundi pronađemo tražene informacije na Internetu, platimo račune mobilnom aplikacijom ili naručimo dostavu online? Njih se sjetimo tek kad nešto “zašteka”.

No,dok sve funkcionira, o njima ne razmišljamo, iako su baš tada danonoćno prisutni i u tišini rade svoj posao. Zato se i u ovoj krizi zbog koronavirusa IT stručnjake gotovo uopće ne spominje, jer rade besprijekoran posao bez obzira na golema opterećenja sustava.

Ova kriza je posebno pokazala kako su IT stručnjaci i IT infrastruktura ključni za funkcioniranje svih ostalih službi koje su važne za borbu s kriznim situacijama kojima smo trenutačno izloženi. To potvrđuju i u Udruženju za IT Hrvatske gospodarske komore čiji je potpredsjednik Tomislav Bronzin iznio zanimljive podatke.

Zašto bez IT stručnjaka nijedan sustav koji je važan u ovoj korona krizi ne bi mogao funkcionirati?

Poznato je da su gotovo sve ljudske djelatnosti na neki način danas informatizirane, a krize s kojima smo se susreli dodatno su ubrzale digitalizaciju, pa čak i u nekoj mjeri digitalnu transformaciju postojećeg gospodarstva, javne uprave, obrazovanja (nastava na daljinu!), zdravstva ali i svakodnevnog života općenito. Bez IT stručnjaka koji se brinu o digitalnim komunikacijama, daju podršku djelatnicima za rad na daljinu, stalno sigurnosno nadziru informatičke sustave i time osiguravaju kontinuitet poslovanja gospodarstva, zdravstva i javne uprave – jednostavno ne ide. IT stručnjaci su predložili i čitav niz inovativnih rješenja koja su doprinijela umanjenju posljedica krize ili čak njihovom potpunom otklanjanju.

Kako je konkretno IT struka pomogla sustavu u Hrvatskoj tijekom korona krize i potresa u Zagrebu?

IT struka je poduzela cijeli niz hitnih aktivnosti u korona krizi i nakon potresa u Zagrebu. Navest ću samo neke, primjerice, pomoć oko uspostave rada na daljinu, u uvjetima gdje je mnoge tvrtke i javnu upravu ova kriza dočekala nespremne, bez osnovnih sredstva za rad i bez obuke radnika. Gdje je to bilo moguće, proširili smo kapacitete opreme kako bi djelatnici neometano mogli raditi od kuće i osigurali kontinuitet poslovanja u ovoj kriznoj situaciji. Veliki broj IT stručnjaka bio je uključen i u proces uspostave nastave na daljinu, često neformalno kroz pomoć nastavnicima, ali i roditeljima, studentima i učenicima. Optimizirali su sustav kako bi mogao podnijeti značajno povećanje broja korisnika i količine prometa. Radili su na uspostavi servisa za on-line prodaju, od digitalnih tržnica do tzv. kratkih lanaca prodaje. Iznimno brzo je pripremljena i aplikacija „Prijava za pregled građevina nakon potresa“ te uspostavljen sustav ePropusnice.

Kako izgleda jedan “krizni” radni dan IT stručnjaka?

Teško je opisati i kako izgleda „standardni dan“, jer je tradicionalno IT horizontalna struka, koja mora biti spremna za sudjelovanje u multidisciplinarnim projektima, gdje obično glavne zahtjeve daje netko drugi. No, ono što je postalo jasno jest da rad na daljinu u doba krize nimalo ne izgleda isto kao prije nje. Prvenstveno se to odnosi na činjenicu da su svi članovi obitelji često doma u isto vrijeme, koriste internet, računala, tako da se obično IT stručnjaci dižu rano, prije svih, a isto tako i liježu kasnije od drugih jer posla ima puno više nego prije. Zbog trenutne situacije IT stručnjaci nemaju radno vrijeme, jer uz redovne obaveze, tu je puno hitnih zahtjeva kako krajnjih korisnika, tako i uprava koje traže da sve bude brzo napravljeno, kvalitetno i sigurno. Nemojmo zaboraviti da se puno IT stručnjaka mora paralelno i educirati, jer su nastupili neki novi izazovi, traže se neke nove usluge i proizvodi koji nisu do sada postojali.

Može li rad od kuće funkcionirati bez IT podrške?

Rad od kuće, odnosno rad na daljinu, praktično ne može funkcionirati bez IT podrške, jer čak i kada je „analogan“, obično su barem komunikacija i logistika „digitalne“. Čak i one djelatnosti koje su prije koristile papir ili neki drugi fizički medij, sada se prilagođavaju, neke trajno, neke „privremeno dok ne prođe kriza“ da se svi dokumenti stvaraju i ovjeravaju digitalno. Drugi važan aspekt je timska suradnja, bilo s vlastitim kolegama u tvrtki, bilo s klijentima ili partnerima kojima je potrebna IT podrška, bez obzira radi li se samo o govornoj komunikaciji ili se prikazuje prezentacija/dokument, ili se želi vidjeti osobu uživo putem video veze.

Zašto je osim zdravstvene sigurnosti, iznimno važna i kibernetička sigurnost?

Informacije su ključni faktor modernog poslovanja i zato ih je potrebno zaštititi. Hrvatska posluje s cijelim svijetom, pa je stoga potrebno dovesti IT sigurnost na najvišu moguću razinu. Općenito stanje informacijske sigurnosti u RH je u nekim segmentima čak i bolje. Pozitivan trend je da tvrtke same shvaćaju da se ulaganje u sigurnost isplati i sve više ih u to investira samoinicijativno. Sigurnost je bitna i u državnoj sferi te za privatni sektor. Kibernetička sigurnost je vrlo važno pitanje u EU i jedan od prioriteta u okviru hrvatskog predsjedanja Unijom. Jedna od aktivnosti u kojoj sudjeluje Udruženje za IT HGK je i rad horizontalne radne skupine za kibernetičku sigurnost.

Kako bi “korona” svijet danas funkcionirao bez IT sektora?

Da nema IT-a, danas bi kao prvo, bilo puno više žrtava jer bi protok informacija bio spor ili nikakav. Isto tako, u slučaju izolacije ili karantene, gotovo nikakav udaljeni rad ne bi bio moguć, obrazovanje bi stalo, hitne službe ne bi mogle reagirati, krizni stožer ne bi imao potrebne podatke na osnovu kojih bi donosio odluke. Isto tako, da nema društvenih mreža i alata za komunikaciju, ljudi bi teže izdržali kriznu situaciju. Da u svakoj krizi ima i nečeg dobrog, svjedočimo i danas. Zbog krize uzrokovane korona virusom i potresa, ubrzali su se, primjerice, mnogi procesi digitalizacije, i u javnim upravama, i u ostalim djelatnostima. U svjetlu svega što je već dobro napravljeno, u Udruženju za IT HGK se nadaju da će se uskoro u punoj funkcionalnosti pojaviti i davno očekivano ePoslovanje, koje bi trebalo svim tvrtkama omogućiti poslovno okruženje za jednostavnu, jeftinu, transparentnu i brzu komunikaciju s državom i lokalnom
upravom.


Komentari članka

Vezani članci

Otkrivamo pozadinu preuzimanja Nanobita: 'Ovo je suludo velik posao'

20.09.2020.

Alan Sumina i Zoran Vučinić, osnivači Nanobita, prva su dva velika startup milijunaša u Hrvatskoj, svaki s oko 200 milijuna kuna na računu.

Kakva vijest! Švedski Stillfront preuzeo Nanobit za gotovo milijardu kuna

18.09.2020.

Ukupni iznos preuzimanja bit će do 148 milijuna dolara

Rastu ‘u inat’ Covidu: Posluju na tržištima od SAD-a do Novog Zelanda, a planiraju i nova zapošljavanja

17.09.2020.

Mate Kostovski, direktor Lemaxa, kompanije specijalizirane za turistički softver najavljuje otvaranje ureda u Osijeku i govori o poslovanju u korona pandemiji.

Hrvatska tvrtka u prvih 6 kompanija u svijetu u jednoj branši

16.09.2020.

Kao certificirani provider tzv. FinOps metodologije svojim klijentima donosi pomak u razumijevanju troškova rada u ‘oblaku’.

Infinum i Porsche Digital u Zagrebu pokreću tvrtku za razvoj softvera namijenjenog auto industriji

09.09.2020.

Tvrtka Porsche Digital Croatia namjerava zaposliti 100 stručnjaka kroz naredne dvije do tri godine, a radit će na razvoju softvera, umjetnoj inteligenciji i strojnom učenju...

Tag cloud

  1. 2046 članka imaju tag hrvatska
  2. 2126 članka imaju tag turizam
  3. 1591 članka imaju tag financije
  4. 1320 članka imaju tag izvoz
  5. 1101 članka imaju tag svijet
  6. 880 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 761 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1060 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 873 članka imaju tag investicije
  11. 965 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 574 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 301 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 370 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 325 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici