Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Tra 2019

Nije zbog siromaštva. Napravljeno je opsežno istraživanje kod hrvatskih iseljenika u Njemačku

Izvor: slobodnadalmacija.hr · Autor: Jakov Žarko  

Nije zbog siromaštva. Napravljeno je opsežno istraživanje kod hrvatskih iseljenika u Njemačku

Komentari Hrvata koji već dulje vrijeme koricu kruha zarađuju izvan granica Lijepe naše, prvenstveno na području Njemačke, kao i crne prognoze o daljnjem iseljavanju ljudi iz Hrvatske, trebali bi upaliti alarm za uzbunu, jer svakim danom sve više nestajemo kao narod i većina onih koji su se s autobusnih kolodvora zaputili za boljim životom ne žele se vratiti. Od utemeljenja Hrvatske do danas nije se puno toga učinilo da se mlade zadrži, a razgovarajući s njima, nažalost, dobivate isti odgovor: "Ako ste mladi i živite u Hrvatskoj, onda imate veliki problem."

Kad se uzme u obzir tko bi sve mogao otići iz Hrvatske do 2026. godine, to bi bilo ukupno oko 800 tisuća ljudi, a već ih je 300 tisuća otišlo. Hrvatska će za sedam godina izgubiti cijeli potencijal ljudi koji se mogu iseliti i tada će zapravo iseljavanje stati. Te alarmantne brojke najavljuje dr. Tado Jurić predstavljajući knjigu "Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku?", u kojoj su prezentirani rezultati prvog znanstvenog istraživanja uzroka i posljedica te obilježja novijih iseljavanja Hrvata u Njemačku.

Istraživanje je provedeno u Njemačkoj među hrvatskim iseljenicima koji su se iselili u razdoblju od priključenja Hrvatske EU-u, i to na uzorku od 1200 ispitanika.
– Knjiga je glas iseljenika koji su se u zadnjih pet godina iselili iz Hrvatske i to je, zapravo, njihova poruka hrvatskoj Vladi. Iseljenici u Njemačku ispunjavali su čitav niz upitnika, počevši od toga koliko su zadovoljni životom u Njemačkoj, zašto se ne bi vratili u Hrvatsku, zašto su otišli. Knjiga donosi čitav niz odgovora koji tište naše iseljenike i nas koji razmišljamo o odlasku jer je nastala jedna vrsta društvene psihoze. Izgubit ćemo Hrvatsku kad izgubimo Hrvate – upozorava dr. Jurić.

– Ni jedna članica EU-a do sada nije imala iseljavanje od tisuću posto, s 5000 na 50 tisuća građana godišnje, samo u kratkom razdoblju od četiri godine. Masovno odlaze mladi ljudi u dobi između 20 i 40 godina s obitelji, koji su izgubili nadu i sigurnost. Kad uzmemo u obzir tko bi sve mogao otići iz Hrvatske do 2026. godine, to je ukupno oko 800 tisuća ljudi, a već ih je 300 tisuća otišlo.

Nažalost, ništa ne ukazuje na to da postoji neki ozbiljan impuls u društvu da će se stvari promijeniti – kazao je Jurić, te dodao da premijer Andrej Plenković tvrdi da se jedan broj ljudi vraća u Hrvatsku i da je to točno. No, riječ je o 15 tisuća ljudi godišnje koji se vraćaju, ali to su stari gastarbajteri koji se vraćaju u mirovinu, a ne mladi koji su otišli, istaknuo je Jurić.
Prema percepciji iseljenika koji su sudjelovali u ovom znanstvenom istraživanju, glavni motivi za iseljavanje nisu ekonomski.

Analiza stajališta Hrvata u Njemačkoj pokazala je kako hrvatski iseljenici imaju predodžbu da u Hrvatskoj nisu institucionalizirane vrijednosti radne etike i uopće poštenja, te smatraju da se hrvatsko društvo moralno slomilo.
Glavni čimbenici koji su doveli do iseljavanja svrstani su u osam kategorija.

– Prva je kategorija slabost institucija i nemoral političkih elita, pa bismo mogli reći da se Hrvati iseljavaju zbog nepravde, a ne zbog siromaštva, te korumpirano društvo, gdje su u upitniku kazali da se poštenje i rad ne isplate. S jedne strane ne nagrađujemo ispravno ponašanje, a s druge strane ne sankcioniramo neispravno ponašanje. Pravosuđe je veliki problem koje naši iseljenici ističu – kazao je Jurić, te je dodao da imamo i problem medija, koji nam zajedno s političkim elitama šalju poruku da u Hrvatskoj više ništa nije ostalo vrijedno i da se spašava tko može.

Istraživanja koja su objedinjena u knjizi dr. Tadića pokazuju jasnu vezu između političke etike, slabih institucija i iseljavanja, a u njima je sudjelovalo 53 posto žena i 47 muškaraca.
– Nemoral političkih elita, pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija svakako su među glavnim razlozima za iseljavanje. Ako se otvori koje radno mjesto, tu većinom upadaju, slikovito kazano, ljudi s vezom ili pak oni koji imaju podobnu člansku iskaznicu – takvi su komentari većine iseljenih ispitanika – navodi autor istraživanja kakvo do sada uopće nije provedeno.

Iseljavanju su najskloniji ljudi u dobi između 25 i 40 godina i čine čak 58,33 ispitanika. Malo manje od 10 posto ispitanika prije iseljavanja nije tražilo posao, njih oko 39 posto bilo je nezaposleno i aktivno je tragalo za poslom, dok je njih čak 55 posto bilo zaposleno.

Oko 25 posto ispitanika ima potpuno negativan stav o Hrvatskoj, dok je njih 70 posto zadovoljno zaradom, smještajem i životom u Njemačkoj. Ostanak u Njemačkoj priželjkuje 51,2 posto ispitanika, njih oko 15 posto vratilo bi se u Hrvatsku, 40 posto ne namjerava povratak u svoju domovinu, pa bi iz Njemačke otišli u neku drugu zemlju, a njih 45 posto kazalo je – možda. Iako se spominje Irska, Njemačka je zemlja u koju, nažalost, odlazi većina Hrvata.
Korizma je, a ovo su brojke za promišljanje!


Komentari članka

Vezani članci

Slavonci su donedavno činili polovinu sezonaca, a sada ih je samo petnaestak posto

19.06.2019.

Konobar na Jadranu zaradi oko 6000 kuna mjesečno u sezoni, a u Austriji i 1700 eura

Lidl i Spar ubrzano stižu Konzum, Müller puše za vrat DM-u, no najveće su iznenađenje plaće

19.06.2019.

Među lancima koji se bave prodajom hrane Lidl i Spar sustižu Konzum, u prodaji neprehrambenih proizvoda neprikosnoven je Pevec, a na drogerijskom tržištu Müller puše za vratom DM-u

Zabrinjavajući podaci: Objavljeno koliko će Hrvatska izgubiti stanovnika do 2050. godine

19.06.2019.

Očekivani životni vijek trebao bi iznositi 77,1 godinu u 2050., u odnosu na današnjih 72,6 godina, navodi se u izvješću.

Hrvati su prošle godine na putovanja potrošili više od milijarde eura, evo gdje se najviše odlazilo

17.06.2019.

Najčešći motiv odlaska na privatno višednevno putovanje bio je odmor na more, na što se odnosilo 1,4 milijuna putovanja ili 31,2 posto te posjet rodbini i prijateljima (1,3 milijuna putovanja ili 30,6 posto).

Optimizam bez pokrića (I): kako bi nas gospodarski rast mogao (ponovo) zavarati

16.06.2019.

Svaki pilić ili svinja treba biti dobro nahranjen prije likvidacije, ne bi li adekvatno poslužio krajnjoj svrsi. Ova analogija, premda gruba, može se primijeniti na probleme hrvatskoga gospodarskog rasta

Tag cloud

  1. 1916 članka imaju tag hrvatska
  2. 1929 članka imaju tag turizam
  3. 1532 članka imaju tag financije
  4. 1223 članka imaju tag izvoz
  5. 833 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 958 članka imaju tag trgovina
  8. 828 članka imaju tag investicije
  9. 938 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 882 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 576 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 497 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 338 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 296 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 334 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija