Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Tra 2019

Nije zbog siromaštva. Napravljeno je opsežno istraživanje kod hrvatskih iseljenika u Njemačku

Izvor: slobodnadalmacija.hr · Autor: Jakov Žarko  

Nije zbog siromaštva. Napravljeno je opsežno istraživanje kod hrvatskih iseljenika u Njemačku

Komentari Hrvata koji već dulje vrijeme koricu kruha zarađuju izvan granica Lijepe naše, prvenstveno na području Njemačke, kao i crne prognoze o daljnjem iseljavanju ljudi iz Hrvatske, trebali bi upaliti alarm za uzbunu, jer svakim danom sve više nestajemo kao narod i većina onih koji su se s autobusnih kolodvora zaputili za boljim životom ne žele se vratiti. Od utemeljenja Hrvatske do danas nije se puno toga učinilo da se mlade zadrži, a razgovarajući s njima, nažalost, dobivate isti odgovor: "Ako ste mladi i živite u Hrvatskoj, onda imate veliki problem."

Kad se uzme u obzir tko bi sve mogao otići iz Hrvatske do 2026. godine, to bi bilo ukupno oko 800 tisuća ljudi, a već ih je 300 tisuća otišlo. Hrvatska će za sedam godina izgubiti cijeli potencijal ljudi koji se mogu iseliti i tada će zapravo iseljavanje stati. Te alarmantne brojke najavljuje dr. Tado Jurić predstavljajući knjigu "Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku?", u kojoj su prezentirani rezultati prvog znanstvenog istraživanja uzroka i posljedica te obilježja novijih iseljavanja Hrvata u Njemačku.

Istraživanje je provedeno u Njemačkoj među hrvatskim iseljenicima koji su se iselili u razdoblju od priključenja Hrvatske EU-u, i to na uzorku od 1200 ispitanika.
– Knjiga je glas iseljenika koji su se u zadnjih pet godina iselili iz Hrvatske i to je, zapravo, njihova poruka hrvatskoj Vladi. Iseljenici u Njemačku ispunjavali su čitav niz upitnika, počevši od toga koliko su zadovoljni životom u Njemačkoj, zašto se ne bi vratili u Hrvatsku, zašto su otišli. Knjiga donosi čitav niz odgovora koji tište naše iseljenike i nas koji razmišljamo o odlasku jer je nastala jedna vrsta društvene psihoze. Izgubit ćemo Hrvatsku kad izgubimo Hrvate – upozorava dr. Jurić.

– Ni jedna članica EU-a do sada nije imala iseljavanje od tisuću posto, s 5000 na 50 tisuća građana godišnje, samo u kratkom razdoblju od četiri godine. Masovno odlaze mladi ljudi u dobi između 20 i 40 godina s obitelji, koji su izgubili nadu i sigurnost. Kad uzmemo u obzir tko bi sve mogao otići iz Hrvatske do 2026. godine, to je ukupno oko 800 tisuća ljudi, a već ih je 300 tisuća otišlo.

Nažalost, ništa ne ukazuje na to da postoji neki ozbiljan impuls u društvu da će se stvari promijeniti – kazao je Jurić, te dodao da premijer Andrej Plenković tvrdi da se jedan broj ljudi vraća u Hrvatsku i da je to točno. No, riječ je o 15 tisuća ljudi godišnje koji se vraćaju, ali to su stari gastarbajteri koji se vraćaju u mirovinu, a ne mladi koji su otišli, istaknuo je Jurić.
Prema percepciji iseljenika koji su sudjelovali u ovom znanstvenom istraživanju, glavni motivi za iseljavanje nisu ekonomski.

Analiza stajališta Hrvata u Njemačkoj pokazala je kako hrvatski iseljenici imaju predodžbu da u Hrvatskoj nisu institucionalizirane vrijednosti radne etike i uopće poštenja, te smatraju da se hrvatsko društvo moralno slomilo.
Glavni čimbenici koji su doveli do iseljavanja svrstani su u osam kategorija.

– Prva je kategorija slabost institucija i nemoral političkih elita, pa bismo mogli reći da se Hrvati iseljavaju zbog nepravde, a ne zbog siromaštva, te korumpirano društvo, gdje su u upitniku kazali da se poštenje i rad ne isplate. S jedne strane ne nagrađujemo ispravno ponašanje, a s druge strane ne sankcioniramo neispravno ponašanje. Pravosuđe je veliki problem koje naši iseljenici ističu – kazao je Jurić, te je dodao da imamo i problem medija, koji nam zajedno s političkim elitama šalju poruku da u Hrvatskoj više ništa nije ostalo vrijedno i da se spašava tko može.

Istraživanja koja su objedinjena u knjizi dr. Tadića pokazuju jasnu vezu između političke etike, slabih institucija i iseljavanja, a u njima je sudjelovalo 53 posto žena i 47 muškaraca.
– Nemoral političkih elita, pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija svakako su među glavnim razlozima za iseljavanje. Ako se otvori koje radno mjesto, tu većinom upadaju, slikovito kazano, ljudi s vezom ili pak oni koji imaju podobnu člansku iskaznicu – takvi su komentari većine iseljenih ispitanika – navodi autor istraživanja kakvo do sada uopće nije provedeno.

Iseljavanju su najskloniji ljudi u dobi između 25 i 40 godina i čine čak 58,33 ispitanika. Malo manje od 10 posto ispitanika prije iseljavanja nije tražilo posao, njih oko 39 posto bilo je nezaposleno i aktivno je tragalo za poslom, dok je njih čak 55 posto bilo zaposleno.

Oko 25 posto ispitanika ima potpuno negativan stav o Hrvatskoj, dok je njih 70 posto zadovoljno zaradom, smještajem i životom u Njemačkoj. Ostanak u Njemačkoj priželjkuje 51,2 posto ispitanika, njih oko 15 posto vratilo bi se u Hrvatsku, 40 posto ne namjerava povratak u svoju domovinu, pa bi iz Njemačke otišli u neku drugu zemlju, a njih 45 posto kazalo je – možda. Iako se spominje Irska, Njemačka je zemlja u koju, nažalost, odlazi većina Hrvata.
Korizma je, a ovo su brojke za promišljanje!


Komentari članka

Vezani članci

Ovo su glavni razlozi zašto se strani investitori povlače iz Hrvatske

12.12.2019.

Možemo očekivati da će se koristiti rješenja koja nude kriminalističko profiliranje događaja rizičnih za tvrtku.

Svaka 8. tvrtka u Hrvatskoj nosi 'titulu' brzorastuće

12.12.2019.

Atribut brzorastuće tvrtke podrazumijeva prosječan godišnji rast broja zaposlenih veći od 10 posto kroz tri godine.

Mate Rimac je gospodarstvenik godine, dodijeljene i ostale nagrade

03.12.2019.

Gospodarski događaj godine po izboru žirija: Najava inicijalne javne ponude dionica Infobipa na burzi u New Yorku. Gospodarski događaj godine po izboru čitatelja – Refinanciranje roll-up kredita u Fortenova grupi.

Gospodarstvo ubrzalo: Rast BDP-a u trećem tromjesečju 2,9%

28.11.2019.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju ove godine za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je nešto brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je BDP porastao 2,4 posto

Kakvu 2020. očekuju izvoznici?

26.11.2019.

Pred izvoznicima je teško razdoblje zbog usporavanja ključnih tržišta u Europskoj uniji - glavna je poruka s konferencije udruge Hrvatski izvoznici o očekivanjima u idućoj godini. Sudjelovao je i ministar financija Zdravko Marić, koji je ponovio da danas

Tag cloud

  1. 1957 članka imaju tag hrvatska
  2. 1986 članka imaju tag turizam
  3. 1556 članka imaju tag financije
  4. 1258 članka imaju tag izvoz
  5. 855 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 995 članka imaju tag svijet
  7. 983 članka imaju tag trgovina
  8. 1015 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 847 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 925 članka imaju tag ict
  12. 975 članka imaju tag EU
  13. 866 članka imaju tag industrija
  14. 596 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 555 članka imaju tag marketing
  19. 510 članka imaju tag tehnologija
  20. 492 članka imaju tag krediti
  21. 372 članka imaju tag poticaji
  22. 433 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 266 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 352 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 353 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 381 članka imaju tag hnb
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 308 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 358 članka imaju tag porezi
  34. 380 članka imaju tag vlada
  35. 300 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 382 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 272 članka imaju tag opg