Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Srp 2016

Nije sve crno: U sjeni politike gospodarstvo se oporavlja

Izvor: www.poslovnipuls.com · Autor: PoslovniPuls  

Nije sve crno: U sjeni politike gospodarstvo se oporavlja

Analitičari Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) pripremili su novo izdanje publikacije RBAnalize pod nazivom “U sjeni politike gospodarstvo se oporavlja”…

Opravak koji je započeo u 2015. godini nastavio se i u prvoj polovici godine predvođen dominantno domaćom potražnjom. Pritom osobna potrošnja podršku pronalazi u nastavku pada cijena, stabilizaciji tržišta rada i solidnim pokazateljima u turizmu. Ohrabruju i pozitivni pomaci u povlačenju sredstava iz EU fondova te konačno početak pozitivne stope rasta u građevinarstvu.

S druge strane, pozitivan učinak izvoza roba i usluga umanjen je rastom uvoza upozoravajući na nužnost jačanja konkurentnosti s ciljem smanjenja razmjeno visoke ovisnosti o uvozu.

Kretanja u gospodarstvima najvažnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, visokofrekventni pokazatelji s početka drugog tromjesečja u Hrvatskoj kao i očekivanja za treće tromjesečje sugeriraju da bi rast u cijeloj 2016. godini mogao biti i viši od trenutačno predviđenih 1,5 posto. Za razliku od pretkriznog razdoblja, rast se odvija uz nastavak procesa razduživanja i veću usmjerenost na inozemna tržišta. Niska razina potražnje za kreditima uz istodobni rast depozita umanjuje potrebu za inozemnim izvorima financiranja banaka. Na toj osnovi smanjuje se i bruto inozemni dug, što uz višak na tekućem računu platne bilance (i četvrtu godinu zaredom) umanjuje vanjsku ranjivost Hrvatske.

Pozitivni trendovi uvelike su bili zasjenjeni političkim razmiricama koje su za posljedicu imale raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora za rujan. Unatoč kratkoročno pozitivnom utjecaju na obuzdavanje državne potrošnje, ostaje činjenica da nestabilno političko okruženje stvara negativnu percepciju kod ulagača i rejting agencija. Štoviše, takva situacija odgađa stvaranje nužnih preduvjeta za održiv i viši rast, a vrijeme u dugotrajnoj recesiji ionako nije iskorišteno za bitnije strukturne promjene. Odgađanje svibanjskog izdanja međunarodne obveznice denominirane u eurima zbog nastale političke nestabilnosti prvi je znak koliko financijska tržišta mogu biti osjetljiva.

Za sada Hrvatskoj ide u prilog nastavak primjene nekonvencionalnih mjera monetarne politike od strane Europske središnje banke, a njihovo produljenje izglednije je i zbog odluke Velike Britanije o napuštanju Europske unije.

Štoviše, utjecaj referenduma bit će vidljiv i u vjerojatnoj srpanjskoj odluci FOMC-a da odgodi podizanje referentne kamatne stope. Okruženje visoke likvidnosti i niskih kamatnih stopa pogoduje zadržavaju atraktivnosti hrvatskog duga. Ipak komparativa usporedba premije rizika jasno upućuje na veće troškove Hrvatske i izgubljene prilike koje će plaćati buduće generacije. U međuvremenu monetarna politika Hrvatske narodne banke zadržava svoj ekspanzivni karakter održavanjem visoke likvidnosti, čemu pogoduje i razdoblje izostanka inflacije.

Visoka likvidnost domaćeg tržišta osobito pogoduje državi, koja je drugim ovogodišnjim kunskim izdanjem ukupno do sada samo na primarnom tržištu prikupila 10 milijardi kuna. Naposljetku, stabilnost tečaja ostaje neupitan prioritet središnje banke s obzirom na još uvijek visok stupanj euroizacije, to jest valutnog rizika kojem su izloženi svi sektori gospodarstva.


Komentari članka

Vezani članci

'Vegeta je najviše uspjela zahvaljujući turizmu, to je put i za ostale naše proizvode'

23.11.2017.

Domaći kvalitetni proizvodi moraju postati ključ prepoznatljivosti hrvatskog turizma, koji kao i izvozna grana može pridonijeti boljoj konkurentnosti i prihodima proizvođača

Prosječna neto plaća u rujnu pala ispod 6.000 kuna

23.11.2017.

Na godišnjoj razini, u odnosu na rujan 2016. godine prosječna je neto plaća bila viša za 334 kune ili nominalno za 5,9 posto.

Od siječnja veći minimalac za 50 tisuća radnika?

22.11.2017.

Sindikati pritišću da se dodaci isključe iz minimalca, HUP želi maknuti javni i državni sektor iz osnovica za izračun minimalca.

Rumunjski rast 'u kineskom stilu' zastrašuje ekonomiste

21.11.2017.

Ekonomski je rast rezultat snažne osobne potrošnje što za posljedicu ima povećanje inflacije, trgovinskog manjka i proračunskog deficita.

Cijene električne energije podižu stopu inflacije

21.11.2017.

Na godišnjoj razini najveći generator rasta potrošačkih cijena i dalje ostaju cijene prehrane koje u strukturi potrošačke košarice čine nešto manje od 30%

Tag cloud

  1. 1690 članka imaju tag hrvatska
  2. 1722 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1118 članka imaju tag izvoz
  5. 712 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 620 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 867 članka imaju tag trgovina
  9. 888 članka imaju tag EU
  10. 705 članka imaju tag investicije
  11. 813 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 732 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 725 članka imaju tag svijet
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 500 članka imaju tag marketing
  18. 464 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 377 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 333 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 315 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 288 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 278 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 275 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja