Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Sij 2009

Nestašica kapitala razbuktala potražnju za faktoringom

Izvor: www.liderpress.hr · Autor: Gordana Gelenčer  

Nestašica kapitala razbuktala potražnju za faktoringom

U cijeloj je prošloj godini, računaju faktoringaši, na poslovima otkupa potraživanja okrenuto 15-ak milijardi kuna. Za usporedbu, upravo su toliko poduzetnici tražili da država osigura u Interventnom fondu za spas realnog sektora.

Što je faktoring?

Faktoring je oblik kratkoročnog financiranja na temelju otkupa nedospjelih potraživanja, pri čemu se otkupljuju potraživanja koja u pravilu imaju rok dospjeća do 120 dana. To je, zapravo, posao financiranja robnih potraživanja, izvoznog ili uvoznog posla preko faktora kao posebne organizacije koji klijentu osigurava naplatu i pomaže mu da lakše upravlja potraživanjima. Kupac faktoring-usluge može se financirati uz pomoć faktora uz uvjet da sve narudžbe prije poslodavčeva izvršenja isporuke dade faktoru na odobrenje i da faktor stalno ispituje kreditnu sposobnost kupca prije nego što preuzme bilo kakvo potraživanje.

U kriznim, recesijskim vremenima, kad je poduzećima najteže doći do kapitala, faktoring bi mogao postati najtraženija usluga. Podaci pokazuju da se faktoring strelovito razvija, gotovo jednakom brzinom kojom se gomilaju nenaplaćena potraživanja. Prema Hanfinim podacima ukupna je aktiva faktoring-društava 2006. bila 1,66 milijardi kuna, a godinu poslije skočila je čak 2,5 puta, na 4,22 milijarde kuna. U prvih šest mjeseci 2008. to je već 5,71 milijardu. Gotovo jednako toliko (u istom tom razdoblju, od siječnja do lipnja 2008.) otkupljeno je faktura i obavljeno transakcija - 5,43 milijarde. U tome su i ‘čisti’ faktoring (domaći, uvozni i izvozni), eskont mjenica i zajmovi. Doduše, to su podaci samo za samostalna faktoring-društva. Kad bi se tomu pridodali i faktoring poslovi koje obavljaju banke (za to ne postoji točna evidencija, ali procjene su da otprilike 65 posto prometa obavljaju faktoring-društva), u cijeloj je prošloj godini, računaju faktoringaši, okrenuto 15-ak milijardi kuna. Za usporedbu, upravo su toliko poduzetnici tražili da država osigura u Interventnom fondu za spas realnog sektora.

Ekspanzija poslovanja

Iako svi iz tog biznisa očekuju rast i ove godine jer će zbog nestašice kapitala i nelikvidnosti zanimanje za faktoring sigurno rasti, Vesna Šojat, predsjednica Uprave najjače kuće Erste Factoringa, upozorava da će zbog određenog rizika naplate potraživanja faktoring kuće morati pažljivo birati plasmane i ostati usmjerene kvalitetnim tvrtkama kojima faktoring služi za ubrzanje likvidnosti, a ne za rješavanje problematičnih potraživanja. Zato će se ove godine fokusirati na održavanje stabilne i kvalitetne strukture portfelja, uz rast prometa. Nema sumnje da će iznos transakcija rasti jer je promet društva u godinu dana (od 2007. do 2008.) gotovo udvostručen, s tri milijarde kuna na 5,7 milijardi.

Arsen Paro, direktor PBZ Faktoring-deska, kaže da je ta financijska usluga važna na razini nacionalnoga gospodarstva jer kao način financiranja razvija i poboljšava kulturu plaćanja, potiče dobre poslovne običaje i poštovanje ugovornih obveza.

Doduše, temeljni je motiv ugovaranja faktoringa još potreba za likvidnošću i ubrzanje novčanog toka i trebat će vremena da kupci te usluge prepoznaju i druge prednosti poput zaobilaženja skupih kredita, smanjenja rizika poslovanja, povećanja rentabilnosti i boniteta, boljeg upravljanja potraživanjima. Paro tvrdi da je faktoring posebno pogodan za male i srednje poduzetnike (lani su u PBZ-u činili čak 80 posto svih prodavatelja potraživanja), koji su bez kreditnog zaduženja tako financirali svoje tekuće poslovanje. No faktoring je jednako dobar i za kupce (dužnike) jer poboljšava dužničke odnose s dobavljačima cesijom s bankom/faktorom, smanjuje troškove jednostavnim procedurama plaćanja s dobavljačima i optimizira tekuću likvidnost, tvrdi Paro.

Igor Fišer, predsjednik Uprave Raiffeisen Factoringa, upozorava kako je važno da poduzetnici shvate da faktoring nije rješenje za naplatu njihovih dospjelih, neosiguranih i upitnih potraživanja, to je otkup nedospjelih kvalitetnih potraživanja posebno pogodan za sve male, srednje i druge brzorastuće tvrtke koje se ne žele ili ne mogu zadužiti za financiranje kratkoročne likvidnosti. Iako je faktoring u Hrvatskoj zapravo tek na početku razvoja (mjereno udjelom u BDP-u, prometom..) i po tome zaostajemo za zemljama Srednje Europe (tek smo nešto bolji od zemalja Istočne Europe), ekspanzija faktoring poslovanja u idućim godinama neće nas zaobići, tvrdi Fišer. U Splitskoj banci kažu da nelikvidnost i trenutačno stanje na tržištu guraju potražnju za likvidnim sredstvima, posredno i za faktoringom. No za njegov razvoj potrebna je promjena zakonske regulative jer pravi faktoring podrazumijeva financiranje, upravljanje i naplaćivanje potraživanja te osiguranje od neplaćanja potraživanja. Da bi osiguranje od neplaćanja funkcioniralo, kupci i dobavljači trebaju se pridržavati ugovorenih rokova plaćanja. Dogovoreno se dospijeće može prekoračiti, ali nikako ne onoliko koliko je to u Hrvatskoj uobičajeno, posebno ne bez opravdanog razloga. Faktoringaši se moraju osloniti na određene informacije, posebno o bonitetu. Osim toga, klijenti još nisu prihvatili ustupanje stopostotnog iznosa realizirane godišnje prodaje faktoru i upravljanje tim potraživanjem, što je na razvijenim inozemnim tržištima uobičajena praksa, tvrde u Splitskoj banci.

Izbor faktora

Hoće li klijent radije odabrati banku koja nudi faktoring ili zasebno društvo? Katkad je, kažu, presudna cijena usluge, katkad su limiti izloženosti prema dužnicima popunjeni, pa klijenti traže kreditora koji im može omogućiti otkup. Faktoring-društva često su ograničena izvorima sredstava, barem ona s manjom aktivom i manjim tržišnim udjelom.

Izbor faktora katkad ovisi i o paleti proizvoda, odnosno vrsti faktoringa koja se nudi. No gotovo sva društva, neovisno o tome jesu li samostalna ili posluju u sklopu banke, nude temeljne vrste, uključujući i izvozni faktoring. Mnoga su se društva gotovo potpuno okrenula toj vrsti usluge. Član Uprave FIMA-e Perfectusa Dean Tomić objašnjava da je izvozni faktoring vrsta kratkoročnog financiranja na temelju ustupa potraživanja u slučaju kad su prodavatelj i kupac locirani u različitim zemljama. Ta se vrsta faktoringa može realizirati jednofaktorski i dvofaktorski. U prvom slučaju jedan faktor sâm obavlja usluge financiranja, osiguranja i naplate potraživanja od inozemnoga kupca. U drugom slučaju izvozni faktor koristi usluge domaćeg faktora u zemlji uvoza. Uvozni faktor, koji najbolje poznaje vlastito tržište, provjerava bonitet kupca i na temelju analize odobrava maksimalni limit do kojeg su ustupljena potraživanja osigurana. Uvozni faktor naplaćuje potraživanje i vodi knjigovodstvo faktura i za te usluge naplaćuje određenu naknadu.

Izvozni faktor, pak, financira izvoznika do visine odobrenog limita, koji se određuje prema predviđenom godišnjem prometu. Nakon ustupa potraživanja izvozniku se naplaćuje do 100 posto fakture umanjenu za trošak faktoringa. Ako izvozniku nisu potrebna likvidna sredstva, moguće je ugovoriti samo osiguranje i naplatu potraživanja. Kod tog modela izvoznik ima osigurana potraživanja u slučaju neplaćanja inozemnoga kupca (ako je insolventan). Usluga faktoringa jednako je tražena za sva izvozna tržišta i podjednako su zastupljene zemlje Zapadne i Istočne Europe, tvrdi Tomić. Arsen Paro, šef PBZ-ova Faktoring-deska, dodaje da izvoznici najčešće izvoze bez instrumenata osiguranja. Ako je izvoznik naplatu potraživanja osigurao, primjerice dokumentarnim akreditivom s odloženom naplatom od 30 do 120 dana, PBZ tada može otkupiti 100 posto deviznog potraživanja izvoznika bez prava regresa. Taj se posao naziva 'fortfaiting'.

Vesna Šojat kaže da je udjel međunarodnog faktoringa u portfelju Erste Factoringa malen, dijelom i zbog kraćih valuta plaćanja u inozemnim poslovima. Zato su se najviše orijentirali na domaće tržište, na kojemu bolje poznaju poslovne partnere, pa tako i rizike svode na prihvatljiviju razinu. No i u dijelu u kojem ga nude klijentima bilo je različitih upita mnogo većeg rizika, često bez mogućnosti provjere boniteta inozemnoga kupca, pa zasad surađuju samo s izvoznim tržištima Europe.Podravska banka ne nudi klasični faktoring nego neke vrste specijaliziranih kredita poput eskonta mjenica, otkupa potraživanja uz cesiju ili financiranja potraživanja na temelju faktura. Banka otkupljuje potraživanja i na temelju inozemnih faktura, ali u pravilu takve poslove obavlja za dugogodišnje i poznate klijente, a kreditiraju se ona potraživanja u kojima je dinamika plaćanja uhodana. Splitska banka uslugu međunarodnog faktoringa pokreće u veljači ove godine.Kako se formira cijena usluge i koliko ona varira od društva do društva? Naknade se temelje na volumenu transakcija, rokova plaćanja, boniteta i statusa klijenta. Vesna Šojat, prva dama Erste Factoringa, kaže da je minimalni iznos za poslove faktoringa 50 tisuća kuna, a njihova je provizija između jedan i tri posto, ovisno o iznosu otkupljenog potraživanja. Kamata se obračunava za razdoblje za koje je novac bio u optjecaju i na razini je bankarskog sektora.

Najveća koncentracija

U pravilu su naknade međunarodnog faktoringa skuplje od domaćeg. U Raiffeisen kažu da svakom klijentu pristupaju pojedinačno, pa je teško precizirati uobičajeni, standardni način oblikovanja cijene usluge. U načelu, na nju utječe upravljačka naknada, faktoring-naknada i faktoring-kamata. Uobičajeno se naplaćuje naknada između 0,2 do dva posto iznosa otkupljenog potraživanja, administrativni trošak po ustupanju (100-tinjak kuna) i kamata na avans koja ovisi o tržišnim uvjetima. I Fišer kaže da su njihove naknade na razini naknada za kratkoročne plasmane u bankama, pri čemu najveće osiguranje (uz platnoprometne instrumente) proizlazi iz kvalitetne procjene rizika svakoga pojedinog posla. To će im, uostalom, ove godine biti u fokusu poslovanja.

Ima li unatoč krizi mjesta za nova društva?

Šojat misli da je tržišni potencijal faktoringa neiskorišten i mjesta sigurno ima, no kaže da bi pokretanje biznisa bilo znatno lakše poslovnim bankama koje bi faktoring izdvojile u zasebnu tvrtku (kako je to učinila Erste banka). Manja privatna društva nemaju iskustva u pružanju te vrste usluga, nemaju potrebne izvore financiranja i financijsko tržište ne poznaju tako dobro kao bankari, a dodatni je problem ove godine i rast rizika. Paro naglašava da je faktoring vezan uz točno određene postupke upravljanja kreditnim i operativnim rizicima, pri čemu se koristi standardna dokumentacija. Faktoring-biznisom u svijetu se uglavnom bave banke koje za te potrebe osnivaju svoje supsidijare za faktoring ili posebne odjele koji se bave isključivo tom uslugom. Koju će vrstu organizacije banka odabrati, ovisi o tome što je u nekom trenutku prednost ili nedostataka. Prednost je zasebnog supsidijara (i samostalnog društva, neovisnog o vlasništvu banke) fleksibilnost poslovanja, ali velik je nedostatak manjak kapitala, izdvajanje za administraciju, računovodstvo, zaposlenike. Društvo vezano uz banku, odnosno odjel unutar banke, podređeno je bankovnoj internoj politici i regulaciji, i to je velik nedostatak. No kapitala ima dovoljno, i to je glavna prednost banke kao faktora.Konkurencija bi ipak mogla dobro doći jer je koncentracija na tržištu faktoringa najveća. Prva dva društva (Erste Factoring i Prvi faktor) drže 88,4 posto tržišta, od čega je 27,6 posto udjel Prvog faktora, društva preko kojeg je slovenski kapital (jedan je od vlasnika Nova Ljubljanska banka) ipak ušao na hrvatsko financijsko tržište.


Komentari članka

Vezani članci

U Hrvatskoj se u roku podmiruje samo 76 posto računa

03.10.2017.

U Europi svake godine sve više građana i tvrtki financijske obveze podmiruje u rokovima dospijeća. U Hrvatskoj je situacija malo drukčija, a mnogi se nalaze u začaranom krugu neplaćanja.

Skraćeni rokovi plaćanja, ali povećan broj neplaćenih računa

13.09.2017.

Praksa plaćanja u Europi trenutačno je na razini od 78 posto računa plaćenih na vrijeme. Nakon pozitivnih kretanja tijekom proteklih deset godina, vidljivo je stagniranje pozitivne prakse plaćanja

ZNAKOVI NOVE RECESIJE Amerikanci su danas dužniji nego prije krize 2008. godine

28.06.2017.

Ukupna zaduženost poduzeća, države i građana u SAD-u popela se na 350 posto američkog BDP-a

Baš kao Konzum: I druge domaće lance kreditiraju dobavljači

18.05.2017.

Analiza Ekonomskog instituta o tržištu maloprodaje u Hrvatskoj otkriva da Agrokorov poslovni model, koji je doveo do kolapsa Konzuma, njeguju i drugi domaći maloprodajni lanci

Neplatiše, oprez! Mogli bi vam na vrata pokucati utjerivači iz Norveške i Njemačke

16.12.2016.

U posljednje vrijeme prisutan je trend smanjivanja teško naplativih kredita koji opterećuju bilance banaka. Nažalost, to ne znači da se smanjuju dugovi blokiranih građana i poduzeća u teškoćama.

Tag cloud

  1. 1702 članka imaju tag hrvatska
  2. 1731 članka imaju tag turizam
  3. 1477 članka imaju tag financije
  4. 1122 članka imaju tag izvoz
  5. 716 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 910 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 871 članka imaju tag trgovina
  9. 714 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 798 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 739 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 289 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 382 članka imaju tag obrazovanje
  25. 366 članka imaju tag hnb
  26. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 323 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 292 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 266 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija