Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Lip 2020

Nestanu u sivoj zoni: Nitko ne zna koliko kulena proizvodimo

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Ivica Getto  

Nestanu u sivoj zoni: Nitko ne zna koliko kulena proizvodimo

Pandemija koronavirusa odrazila se i na prodaju suhomesnatih proizvoda. Možda ne toliko drastično, ali dovoljno da zabrine proizvođače kulena, kobasice, slanine te ostalih suhomesnatih slavonsko-baranjskih delicija.

Dio proizvođača, doduše, tvrdi kako su svoju robu uspjeli plasirati diljem Hrvatske, najviše na jadransku obalu, ali je riječ o manjim proizvođačima. Ne treba zaboraviti ni na činjenicu kako je, bar što se kulena tiče, riječ o primjercima izrađenim tijekom zime 2018./2019. godine, dok su svježiji primjerci, nastali prošle zime, još uvijek u fazi zriobe.

- Činjenica je kako je zbog pandemije došlo do problema s prodajom, posebice od polovine ožujka do polovine svibnja. Ljudi nisu izlazili, nije se kupovalo, a i smanjena je kupovna moć - kaže Miodrag Komlenić, predsjednik baranjske Udruge proizvođača kulena/kulina i direktor beljske Baranjke, jednog od najvećih hrvatskih proizvođača kulena. Naglašava kako ne može reći da je došlo do drastičnog pada prodaje, ali pribojava se da će se posljedice osjećati i ‘‘razvući‘‘ do kraja godine. Veći proizvođači sigurno su stvorili određene zalihe, no, tvrdi Komlenić, ne bi trebalo biti problema oko čuvanja kulena.

- Ako je kulen rađen prema tradicionalnoj recepturi, dakako s kvalitetnim mesom i bez mnogo masnoće, može se čuvati gotovo kao i pršut. Dovoljno je dobro ga zapakirati kako ne bi presušio i držati u hladnoj prostoriji - objašnjava, potvrđujući kako kuleni izrađeni tijekom prošle zime još uvijek nisu ‘‘došli‘‘ te kako u prodaju dolaze tek prve serije lakših primjeraka. Dobro je, dodaje, što mjere polako popuštaju, pa stoga očekuje brzu normalizaciju prodaje. Inače, beljski Baranjski kulen najčešće završava unutar hrvatskih granica, najviše u Zagrebu, a potom u Istri i dijelu Dalmacije. Što se izvoza tiče, riječ je o manjim količinama koje završavaju u etnodućanima i nekoliko veleprodaja u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. Zanimljivo je da je najbolji kupac - Švedska. No, riječ je o samo manjem dijelu od približno 300 tona, koliko Belje plus godišnje uspije proizvesti. Inače, u Hrvatskoj je relativno malo registriranih proizvođača kulena.

Kako ističe Igor Mikulić, viši stručni suradnik u Odsjeku za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo u Županijskoj komori Osijek, u Upisnik odobrenih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla upisano je 305 subjekata koji se bave preradom mesa, dakle i proizvodnjom suhomesnatih proizvoda, pa prema tome i kulena.

- Kulen proizvode i mesoprerađivači u drugim dijelovima Hrvatske, nećemo sada govoriti o tome koliko su takvi suhomesnati proizvodi doista slični našem slavonskom ili baranjskom kulenu. Važno je istaknuti kako je u upisniku s područja pet slavonskih županija 72 prerađivača – OPG-ova, obrta ili tvrtke. Većina njih proizvodi i kulen. Tu govorimo o onim registriranim proizvođačima koji svoj kulen mogu nesmetano legalno prodavati na tržištu - kaže Mikulić, dodajući kako, na žalost, još uvijek postoji velik broj proizvođača koji nisu registrirani, i svoj kulen prodaju u sivoj zoni. Zbog toga je, nastavlja, teško govoriti o ukupnoj proizvodnji slavonskog i baranjskog kulena. Neke procjene govore da je ta proizvodnja na godišnjoj razini od 500 tona, no to je samo procjena. Potvrđuje kako velika većina kulena završava na domaćem tržištu.

- Još smo daleko od toga da našu deliciju kojom se ponosimo uspješno promoviramo u drugim zemljama EU-a, što znači da na toj promociji treba doista mnogo raditi i uspješnije koristiti EU sredstva koja za takvu namjenu imamo na raspolaganju - tvrdi Mikulić, dodajući kako je u studenome 2017. Europska komisija u registar zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla uvrstila Slavonski kulen/kulin, dok je Baranjski kulen uvršten dvije godine ranije. Podvlači kako u HGK-u Županijskoj komori Osijek rade na pripremi 20. ocjenjivanja kakvoće kulena/kulina koje će, naravno, biti prilagođeno aktualnoj situaciji.


Komentari članka

Vezani članci

Domaći proizvodi maslinarke s Hvara prepoznati i u svijetu

30.06.2020.

Hvarska maslinova ulja Eve Marije Čurin postigla su zlatne rezultate na međunarodnom natjecanju maslinara u New Yorku. No, tu ne staje s priznanjima - njezini vrhunski proizvodi nižu uspjeh za uspjehom.

Problem ličkog mlijeka

29.06.2020.

Gotovo dvije stotine malih i srednjih ličkih OPG-ovaca malo će odahnuti nakon što su ličko-senjska županija i neke njezine općine i gradovi odlučili ove i iduće godine subvencionirati prijevoz otkupa mlijeka. Tako se želi spasiti proizvodnja gotovo tri i

Umjesto pet, Davoru Škari kilogram 'marašaka' daje 50 kuna!

26.06.2020.

Možda i više, kaže Škara. Proizvode s dodanom vrijednošću prodaje na kućnom pragu, sajmovima i suvenirnicama u Zadru, Pagu i Biogradu na moru. Osim likera Cherryja i Maraskina na njegovom OPG-u proizvode i džem, vino i kvasinu od vlastitih marašaka. Nije

OPG iz Gornje Stubice se nije uplašio korone, nego ju je iskoristio

23.06.2020.

"Najznačajniji klijenti su nam cvjećarnice, a dosta radimo i za vjenčanja, krstitke i krizme. Osim svježe ubranog cvijeća, izrađujemo i bukete, aranžmane i košarice s cvijećem", ističe Jasna.

Na samo jednom hektaru Anka Štabić uzgaja 55 različitih sorti graha

19.06.2020.

Anka Štabić godinama je prikupljala razne vrste sjemena graha. Danas uzgaja čak 55 različitih s tim da 80 posto čine stare sorte. Rani, kasni, visoki, niski, teži, laganiji, grah za dijabetičare... Svaki od njih ima svoj okus, miris i boju, no tri stare s

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2073 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1072 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1002 članka imaju tag EU
  13. 694 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 384 članka imaju tag hnb
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 386 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 235 članka imaju tag koronavirus
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici