Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Kol 2017

Nema tko brati jabuke: Sezonci su “pobjegli” na Jadran ili u inozemstvo

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Marko MANDIĆ  

Nema tko brati jabuke: Sezonci su “pobjegli” na Jadran ili u inozemstvo

Potražnja za sezonskim radnicima ljeti, osim u turizmu, velika je u poljoprivredi, poglavito na istoku Hrvatske, gdje veliki dio stanovništva živi upravo “od zemlje”.

Brojne poljoprivredne tvrtke iz Osječko-baranjske županije objavljuju oglase u kojima traže radnu snagu, a osim stočara, najveću potrebu iskazuju voćari i povrtlari. Oni traže vrtlarske radnike za jednostavne vrtlarske i hortikulturne radove, vinogradarske radnike te berače poljoprivrednih proizvoda. Budući da je veliki broj nezaposlenih iz Slavonije otišao na rad u inozemstvo ili na jadransku obalu, poljoprivrednici sve teže dolaze do kvalitetnih sezonskih radnika. Na sezonske poslove u poljoprivredi može se prijaviti svaka nezaposlena osoba koja je, ali i ne mora nužno biti, u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, svaka umirovljena osoba i svi ostali tražitelji posla koji nisu u stalnom radnom odnosu - nisu zaposleni na puno radno vrijeme, dok raditi ne smiju maloljetnici i osobe koje koriste rodiljna i roditeljska prava.
Sezona branja

Ponuda sezonskih poslova na području Slavonije i Baranje najveća je za berbu voća – jabuka, grožđa, krušaka i bresaka, a unatoč dobrim uvjetima i strojevima koji dodatno olakšavaju posao, berači se prijavljuju u vrlo malom broju. Tako je već početkom srpnja u mnogim voćnjacima počela sezona branja, a poljoprivrednici uz nedovoljnu radnu snagu moraju izdržati sve do studenoga, kada se beru posljednje sorte jabuka.

Stanje u ljetnim, sezonskim berbama u 2017. godini dočarali su nam uspješni voćari, OPG Bašić iz Čeminca i jedna baranjska tvrtka (podaci poznati redakciji) - koji posljednjih godina sve teže pronalaze radnike.

Ivan Bašić kaže kako na svojih 14 hektara voćnjaka OPG Bašić uzgaja pet sorti jabuka i dvije krušaka, pa uz 13 stalno zaposlenih radnika svake sezone treba dodatne radnike za branje, rezanje i selektiranje voća.

- Općenito nam se javljaju sezonski radnici, ali ih onda na berbe dolazi vrlo malo, i to većinom stariji pojedinci u dobi od 50-ak godina, uz nekolicinu mlađih – studenata i nezaposlenih. Objektivno gledano, situacija je mnogo gora nego prošlih godina, jer nam nedostaje kvalitetnih radnika, koji su kod nas radili prošlih godina, a sada odlaze na sezonski rad na more, ili su jednostavno otišli raditi u inozemstvo - ističe Bašić, koji uz 17,5 kuna po satu, nudi platformu za lakše branje te mogućnost stalnog zaposlenja nakon sezone.
Vrijednosni kuponi

Sezonski radnici se na OPG-u Bašić, kao i u spomenutoj baranjskoj tvrtki, zapošljavaju većinom na “markice”, odnosno na dnevne vrijednosne kupone, koje svaki poslodavac kupuje u poslovnicama Financijske agencije (FINA) za 20,89 kuna, a njima plaća doprinose za mirovinsko osiguranje te za zaštitu zdravlja radnika na radu. Vrijednosni kuponi funkcioniraju poput potvrde ugovora, a radnicima se isplaćuju na kraju radnog dana, prema iznosu za koji su se s poslodavcima dogovorili i potpisali u Ugovoru o sezonskom radu – svojevrsnoj radnoj knjižici u koju se spomenute “markice” naljepljuju.

Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava upozoravaju da su ove godine u Hrvatskoj prodali 216.905 vrijednosnih kupona za sezonski rad u poljoprivredi, dok je samo na području Osječko-baranjske županije prodano 66.357 kupona.

Poput Bašića, ni baranjska tvrtka ne pronalazi dovoljno radnika, ne samo za sezonu berbe već cijele godine za razne poslove skladištenja, sortiranja i pakiranja ubranog voća – jabuka, nektarina i bresaka.

- Razdoblje berbe traje od sredine lipnja do kraja studenoga, a najveća potražnja za radnicima je upravo u vrijeme branja jabuka sredinom kolovoza. Svake godine javlja nam se sve manje radnika, a velik dio njih se nikada ne pojavi na poslu ili odustane nakon dan-dva. Dio radnika zapravo ne želi raditi, nego javljanjem i prijavom samo ispunjavaju obavezu kojom zadržavaju status primatelja socijalne pomoći - kažu iz iskustva u baranjskoj tvrtki, navodeći da su do sada sve dobre radnike koji se pokažu kvalitetnima uvijek zapošljavali za stalno i zadržavali ih tijekom cijele godine.

Iskustva ovih poljoprivrednika potkrjepljuju i u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, ističući da su prema njihovim istraživanjima najveći razlozi poteškoća upravo nedostatak sezonskih radnika s prethodnim radnim iskustvom i nezainteresiranost ili nemotiviranost kandidata, što potvrđuje i podatak da iz godine u godinu opada broj nezaposlenih koji su radili u poljoprivredi. Zbog “markica” poslodavci nemaju obvezu prijavljivati slobodna sezonska radna mjesta Zavodu za zapošljavanje, ali je očito da se radnici iz Osječko-baranjske županije ljeti više odlučuju na rad u inozemstvu ili na moru.

Prava sezonaca u poljoprivredi

Privremeno i povremeno zapošljavanje na sezonskim poslovima u poljoprivredi regulirano je Zakonom o poticanju zapošljavanja, Pravilnikom o sadržaju i obliku ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi te Odlukom o najnižem iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi iz 2012. godine. Tim zakonskim regulativama suzbilo se zapošljavanje “na crno”, čime su se radnicima omogućila dodatna prava, a poslodavcima olakšalo zapošljavanje na kraća razdoblja. Tako sezonski radnici u poljoprivredi mogu raditi najduže 90 dana u jednoj kalendarskoj godini, bez obzira na to jesu li radili neprekidno ili uz prekide. Veliku ulogu u regulaciji imaju upravo dnevni vrijednosni kuponi, čijim se evidentiranjem zaključuje ugovor o sezonskom zapošljavanju, a njihovom primopredajom se smatra da su radnik i poslodavac suglasni sa sadržajem cjelokupnog ugovora.

Što se temeljnih prava sezonskih radnika tiče - najniži dnevni iznos plaće ne može biti niži od 72,95 kuna, a radni dan ne smije trajati duže od 12 sati te svaki radnik mora imati pravo na stanku u trajanju od najmanje 30 minuta. Svaki poslodavac koji prekrši temeljna prava sezonskih radnika ili odredbe Zakona o poticanju zapošljavanja, bit će novčano kažnjen iznosom između 50 i 100 tisuća kuna.

SLABO KORIŠTENJE MJERE STALNI SEZONAC

- Kako bi poslodavci zadržali što više radnika za sljedeću sezonu, preporučuje se korištenje mjere aktivne politike zapošljavanja - Stalni sezonac, koju do sada poslodavci s našeg područja nisu koristili. Tom mjerom želi se dati financijska podrška radnicima koji su zaposleni samo tijekom sezone, a mogu ju koristiti osobe koje su kontinuirano radile najmanje šest mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod istog poslodavca raditi još najmanje jednu sezonu - savjetuju iz Regionalnog ureda Osijek, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.


Komentari članka

Vezani članci

Poticaji za nepostojeće voćnjake uništavaju voćarstvo

11.09.2017.

Da bi se ovakve i slične prijevare onemogućile nužno je provesti reviziju i utvrditi stvarno stanje hrvatskog voćarstva. "Sada u sustavu ARKOD-a ima upisanih 32.000 ha različitih voćnih vrsta, a usuđujem se reći da od te proizvodnje imamo u funkciji negdj

Nitko neće u berače voća

05.09.2017.

Ima li u Hrvatskoj dovoljno berača voća? Dok poslodavci vape za sezoncima, na tržištu ih je sve manje. Je li smanjen interes zbog težine posla, masovnog iseljavanja ili nečeg trećeg

Od 400 eko sadnica kupina do vlastite vinarije

16.08.2017.

Odlučili su se na sadnju zahvaljujući baki koja se dičila s desetak sadnica, zbog čega su se osjećali dužnim očuvati tradiciju te tako, shvaćajući potrebe tržišta, krenuti u preradu

Konkurencija iz inozemstva nastavlja uništavati hrvatsku poljoprivredu

01.08.2017.

Upućeni pojašnjavaju zašto je uvozna roba jeftinija i je li 'povratak u socijalizam' realna opcija

Rakije neće biti ni za lijek, a oštećene šljive nisu ni za prodaju

10.07.2017.

Šljive su pogodile hladnoće u vrijeme cvatnje, njihova trenutna otkupna cijena u Baranji je četiri i pol kune i to za prvu klasu

Tag cloud

  1. 1652 članka imaju tag hrvatska
  2. 1692 članka imaju tag turizam
  3. 1464 članka imaju tag financije
  4. 1094 članka imaju tag izvoz
  5. 693 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 890 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 608 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 856 članka imaju tag trgovina
  9. 876 članka imaju tag EU
  10. 685 članka imaju tag investicije
  11. 809 članka imaju tag industrija
  12. 785 članka imaju tag ict
  13. 728 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 708 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 496 članka imaju tag marketing
  18. 461 članka imaju tag krediti
  19. 446 članka imaju tag tehnologija
  20. 284 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 366 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 379 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 291 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 331 članka imaju tag energetika
  32. 268 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag agrokor
  36. 267 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja