Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Kol 2017

Nema tko brati jabuke: Sezonci su “pobjegli” na Jadran ili u inozemstvo

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Marko MANDIĆ  

Nema tko brati jabuke: Sezonci su “pobjegli” na Jadran ili u inozemstvo

Potražnja za sezonskim radnicima ljeti, osim u turizmu, velika je u poljoprivredi, poglavito na istoku Hrvatske, gdje veliki dio stanovništva živi upravo “od zemlje”.

Brojne poljoprivredne tvrtke iz Osječko-baranjske županije objavljuju oglase u kojima traže radnu snagu, a osim stočara, najveću potrebu iskazuju voćari i povrtlari. Oni traže vrtlarske radnike za jednostavne vrtlarske i hortikulturne radove, vinogradarske radnike te berače poljoprivrednih proizvoda. Budući da je veliki broj nezaposlenih iz Slavonije otišao na rad u inozemstvo ili na jadransku obalu, poljoprivrednici sve teže dolaze do kvalitetnih sezonskih radnika. Na sezonske poslove u poljoprivredi može se prijaviti svaka nezaposlena osoba koja je, ali i ne mora nužno biti, u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, svaka umirovljena osoba i svi ostali tražitelji posla koji nisu u stalnom radnom odnosu - nisu zaposleni na puno radno vrijeme, dok raditi ne smiju maloljetnici i osobe koje koriste rodiljna i roditeljska prava.
Sezona branja

Ponuda sezonskih poslova na području Slavonije i Baranje najveća je za berbu voća – jabuka, grožđa, krušaka i bresaka, a unatoč dobrim uvjetima i strojevima koji dodatno olakšavaju posao, berači se prijavljuju u vrlo malom broju. Tako je već početkom srpnja u mnogim voćnjacima počela sezona branja, a poljoprivrednici uz nedovoljnu radnu snagu moraju izdržati sve do studenoga, kada se beru posljednje sorte jabuka.

Stanje u ljetnim, sezonskim berbama u 2017. godini dočarali su nam uspješni voćari, OPG Bašić iz Čeminca i jedna baranjska tvrtka (podaci poznati redakciji) - koji posljednjih godina sve teže pronalaze radnike.

Ivan Bašić kaže kako na svojih 14 hektara voćnjaka OPG Bašić uzgaja pet sorti jabuka i dvije krušaka, pa uz 13 stalno zaposlenih radnika svake sezone treba dodatne radnike za branje, rezanje i selektiranje voća.

- Općenito nam se javljaju sezonski radnici, ali ih onda na berbe dolazi vrlo malo, i to većinom stariji pojedinci u dobi od 50-ak godina, uz nekolicinu mlađih – studenata i nezaposlenih. Objektivno gledano, situacija je mnogo gora nego prošlih godina, jer nam nedostaje kvalitetnih radnika, koji su kod nas radili prošlih godina, a sada odlaze na sezonski rad na more, ili su jednostavno otišli raditi u inozemstvo - ističe Bašić, koji uz 17,5 kuna po satu, nudi platformu za lakše branje te mogućnost stalnog zaposlenja nakon sezone.
Vrijednosni kuponi

Sezonski radnici se na OPG-u Bašić, kao i u spomenutoj baranjskoj tvrtki, zapošljavaju većinom na “markice”, odnosno na dnevne vrijednosne kupone, koje svaki poslodavac kupuje u poslovnicama Financijske agencije (FINA) za 20,89 kuna, a njima plaća doprinose za mirovinsko osiguranje te za zaštitu zdravlja radnika na radu. Vrijednosni kuponi funkcioniraju poput potvrde ugovora, a radnicima se isplaćuju na kraju radnog dana, prema iznosu za koji su se s poslodavcima dogovorili i potpisali u Ugovoru o sezonskom radu – svojevrsnoj radnoj knjižici u koju se spomenute “markice” naljepljuju.

Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava upozoravaju da su ove godine u Hrvatskoj prodali 216.905 vrijednosnih kupona za sezonski rad u poljoprivredi, dok je samo na području Osječko-baranjske županije prodano 66.357 kupona.

Poput Bašića, ni baranjska tvrtka ne pronalazi dovoljno radnika, ne samo za sezonu berbe već cijele godine za razne poslove skladištenja, sortiranja i pakiranja ubranog voća – jabuka, nektarina i bresaka.

- Razdoblje berbe traje od sredine lipnja do kraja studenoga, a najveća potražnja za radnicima je upravo u vrijeme branja jabuka sredinom kolovoza. Svake godine javlja nam se sve manje radnika, a velik dio njih se nikada ne pojavi na poslu ili odustane nakon dan-dva. Dio radnika zapravo ne želi raditi, nego javljanjem i prijavom samo ispunjavaju obavezu kojom zadržavaju status primatelja socijalne pomoći - kažu iz iskustva u baranjskoj tvrtki, navodeći da su do sada sve dobre radnike koji se pokažu kvalitetnima uvijek zapošljavali za stalno i zadržavali ih tijekom cijele godine.

Iskustva ovih poljoprivrednika potkrjepljuju i u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, ističući da su prema njihovim istraživanjima najveći razlozi poteškoća upravo nedostatak sezonskih radnika s prethodnim radnim iskustvom i nezainteresiranost ili nemotiviranost kandidata, što potvrđuje i podatak da iz godine u godinu opada broj nezaposlenih koji su radili u poljoprivredi. Zbog “markica” poslodavci nemaju obvezu prijavljivati slobodna sezonska radna mjesta Zavodu za zapošljavanje, ali je očito da se radnici iz Osječko-baranjske županije ljeti više odlučuju na rad u inozemstvu ili na moru.

Prava sezonaca u poljoprivredi

Privremeno i povremeno zapošljavanje na sezonskim poslovima u poljoprivredi regulirano je Zakonom o poticanju zapošljavanja, Pravilnikom o sadržaju i obliku ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi te Odlukom o najnižem iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi iz 2012. godine. Tim zakonskim regulativama suzbilo se zapošljavanje “na crno”, čime su se radnicima omogućila dodatna prava, a poslodavcima olakšalo zapošljavanje na kraća razdoblja. Tako sezonski radnici u poljoprivredi mogu raditi najduže 90 dana u jednoj kalendarskoj godini, bez obzira na to jesu li radili neprekidno ili uz prekide. Veliku ulogu u regulaciji imaju upravo dnevni vrijednosni kuponi, čijim se evidentiranjem zaključuje ugovor o sezonskom zapošljavanju, a njihovom primopredajom se smatra da su radnik i poslodavac suglasni sa sadržajem cjelokupnog ugovora.

Što se temeljnih prava sezonskih radnika tiče - najniži dnevni iznos plaće ne može biti niži od 72,95 kuna, a radni dan ne smije trajati duže od 12 sati te svaki radnik mora imati pravo na stanku u trajanju od najmanje 30 minuta. Svaki poslodavac koji prekrši temeljna prava sezonskih radnika ili odredbe Zakona o poticanju zapošljavanja, bit će novčano kažnjen iznosom između 50 i 100 tisuća kuna.

SLABO KORIŠTENJE MJERE STALNI SEZONAC

- Kako bi poslodavci zadržali što više radnika za sljedeću sezonu, preporučuje se korištenje mjere aktivne politike zapošljavanja - Stalni sezonac, koju do sada poslodavci s našeg područja nisu koristili. Tom mjerom želi se dati financijska podrška radnicima koji su zaposleni samo tijekom sezone, a mogu ju koristiti osobe koje su kontinuirano radile najmanje šest mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod istog poslodavca raditi još najmanje jednu sezonu - savjetuju iz Regionalnog ureda Osijek, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.


Komentari članka

Vezani članci

U eko proizvodnji s 592 stabla lješnjaka, plan je i proširenje

09.01.2018.

Imamo 592 stabla. Nisu sva u rodu jer sam imao problema s parcelom i morao sam dosađivati prije 5, 6 godina tako da je 50-ak mladih stabala. Ona će tek dati svoj urod, no i sada sam zadovoljan

Uspješan uzgoj naranče u kućnom ambijentu

27.12.2017.

Mogućnost nabavke ove dragocjene voćne vrste je potpuno pristupačna, ali za one koji žele da proizvedu vlastitu naranču u strogo kontroliranim uvjetima, bez sumnje u razinu rezidua zaštitnih sredstava, mogu se upustiti u zanimljivu avanturu uzgoja koriste

OPG Lagator okrenuo se eko proizvodnji, a imaju i med s aronijom

21.11.2017.

OPG Lagator u ponudi ima matični sok od aronije, pekmez, čaj, prah i novo u ponudi med i med s aronijom

Rasla cijena mandarina, grožđa i krušaka, pala jabuci

15.11.2017.

U odnosu na rujan prosječna cijena mandarina je niža za 16,97%, ali je još uvijek za 64,87% viša od cijene u istom mjesecu prošle godine.

Prinosi lješnjaka unatoč suši iznad su prosjeka - cijena im pala za 30 posto

14.11.2017.

Berba je protekla nešto lakše nego proteklih godina, s obzirom na to da smo se ove godine dodatno opremili najsuvremenijom mehanizacijom za berbu, a riječ je o novim samohodnim kombajnima koji su nam znatno podigli kapacitet, ali su nam i olakšali berbu

Tag cloud

  1. 1722 članka imaju tag hrvatska
  2. 1739 članka imaju tag turizam
  3. 1478 članka imaju tag financije
  4. 1133 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 915 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 723 članka imaju tag investicije
  10. 895 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 749 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 383 članka imaju tag obrazovanje
  25. 334 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 271 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija