Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Kol 2017

Nema tko brati jabuke: Sezonci su “pobjegli” na Jadran ili u inozemstvo

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Marko MANDIĆ  

Nema tko brati jabuke: Sezonci su “pobjegli” na Jadran ili u inozemstvo

Potražnja za sezonskim radnicima ljeti, osim u turizmu, velika je u poljoprivredi, poglavito na istoku Hrvatske, gdje veliki dio stanovništva živi upravo “od zemlje”.

Brojne poljoprivredne tvrtke iz Osječko-baranjske županije objavljuju oglase u kojima traže radnu snagu, a osim stočara, najveću potrebu iskazuju voćari i povrtlari. Oni traže vrtlarske radnike za jednostavne vrtlarske i hortikulturne radove, vinogradarske radnike te berače poljoprivrednih proizvoda. Budući da je veliki broj nezaposlenih iz Slavonije otišao na rad u inozemstvo ili na jadransku obalu, poljoprivrednici sve teže dolaze do kvalitetnih sezonskih radnika. Na sezonske poslove u poljoprivredi može se prijaviti svaka nezaposlena osoba koja je, ali i ne mora nužno biti, u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, svaka umirovljena osoba i svi ostali tražitelji posla koji nisu u stalnom radnom odnosu - nisu zaposleni na puno radno vrijeme, dok raditi ne smiju maloljetnici i osobe koje koriste rodiljna i roditeljska prava.
Sezona branja

Ponuda sezonskih poslova na području Slavonije i Baranje najveća je za berbu voća – jabuka, grožđa, krušaka i bresaka, a unatoč dobrim uvjetima i strojevima koji dodatno olakšavaju posao, berači se prijavljuju u vrlo malom broju. Tako je već početkom srpnja u mnogim voćnjacima počela sezona branja, a poljoprivrednici uz nedovoljnu radnu snagu moraju izdržati sve do studenoga, kada se beru posljednje sorte jabuka.

Stanje u ljetnim, sezonskim berbama u 2017. godini dočarali su nam uspješni voćari, OPG Bašić iz Čeminca i jedna baranjska tvrtka (podaci poznati redakciji) - koji posljednjih godina sve teže pronalaze radnike.

Ivan Bašić kaže kako na svojih 14 hektara voćnjaka OPG Bašić uzgaja pet sorti jabuka i dvije krušaka, pa uz 13 stalno zaposlenih radnika svake sezone treba dodatne radnike za branje, rezanje i selektiranje voća.

- Općenito nam se javljaju sezonski radnici, ali ih onda na berbe dolazi vrlo malo, i to većinom stariji pojedinci u dobi od 50-ak godina, uz nekolicinu mlađih – studenata i nezaposlenih. Objektivno gledano, situacija je mnogo gora nego prošlih godina, jer nam nedostaje kvalitetnih radnika, koji su kod nas radili prošlih godina, a sada odlaze na sezonski rad na more, ili su jednostavno otišli raditi u inozemstvo - ističe Bašić, koji uz 17,5 kuna po satu, nudi platformu za lakše branje te mogućnost stalnog zaposlenja nakon sezone.
Vrijednosni kuponi

Sezonski radnici se na OPG-u Bašić, kao i u spomenutoj baranjskoj tvrtki, zapošljavaju većinom na “markice”, odnosno na dnevne vrijednosne kupone, koje svaki poslodavac kupuje u poslovnicama Financijske agencije (FINA) za 20,89 kuna, a njima plaća doprinose za mirovinsko osiguranje te za zaštitu zdravlja radnika na radu. Vrijednosni kuponi funkcioniraju poput potvrde ugovora, a radnicima se isplaćuju na kraju radnog dana, prema iznosu za koji su se s poslodavcima dogovorili i potpisali u Ugovoru o sezonskom radu – svojevrsnoj radnoj knjižici u koju se spomenute “markice” naljepljuju.

Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava upozoravaju da su ove godine u Hrvatskoj prodali 216.905 vrijednosnih kupona za sezonski rad u poljoprivredi, dok je samo na području Osječko-baranjske županije prodano 66.357 kupona.

Poput Bašića, ni baranjska tvrtka ne pronalazi dovoljno radnika, ne samo za sezonu berbe već cijele godine za razne poslove skladištenja, sortiranja i pakiranja ubranog voća – jabuka, nektarina i bresaka.

- Razdoblje berbe traje od sredine lipnja do kraja studenoga, a najveća potražnja za radnicima je upravo u vrijeme branja jabuka sredinom kolovoza. Svake godine javlja nam se sve manje radnika, a velik dio njih se nikada ne pojavi na poslu ili odustane nakon dan-dva. Dio radnika zapravo ne želi raditi, nego javljanjem i prijavom samo ispunjavaju obavezu kojom zadržavaju status primatelja socijalne pomoći - kažu iz iskustva u baranjskoj tvrtki, navodeći da su do sada sve dobre radnike koji se pokažu kvalitetnima uvijek zapošljavali za stalno i zadržavali ih tijekom cijele godine.

Iskustva ovih poljoprivrednika potkrjepljuju i u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, ističući da su prema njihovim istraživanjima najveći razlozi poteškoća upravo nedostatak sezonskih radnika s prethodnim radnim iskustvom i nezainteresiranost ili nemotiviranost kandidata, što potvrđuje i podatak da iz godine u godinu opada broj nezaposlenih koji su radili u poljoprivredi. Zbog “markica” poslodavci nemaju obvezu prijavljivati slobodna sezonska radna mjesta Zavodu za zapošljavanje, ali je očito da se radnici iz Osječko-baranjske županije ljeti više odlučuju na rad u inozemstvu ili na moru.

Prava sezonaca u poljoprivredi

Privremeno i povremeno zapošljavanje na sezonskim poslovima u poljoprivredi regulirano je Zakonom o poticanju zapošljavanja, Pravilnikom o sadržaju i obliku ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi te Odlukom o najnižem iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi iz 2012. godine. Tim zakonskim regulativama suzbilo se zapošljavanje “na crno”, čime su se radnicima omogućila dodatna prava, a poslodavcima olakšalo zapošljavanje na kraća razdoblja. Tako sezonski radnici u poljoprivredi mogu raditi najduže 90 dana u jednoj kalendarskoj godini, bez obzira na to jesu li radili neprekidno ili uz prekide. Veliku ulogu u regulaciji imaju upravo dnevni vrijednosni kuponi, čijim se evidentiranjem zaključuje ugovor o sezonskom zapošljavanju, a njihovom primopredajom se smatra da su radnik i poslodavac suglasni sa sadržajem cjelokupnog ugovora.

Što se temeljnih prava sezonskih radnika tiče - najniži dnevni iznos plaće ne može biti niži od 72,95 kuna, a radni dan ne smije trajati duže od 12 sati te svaki radnik mora imati pravo na stanku u trajanju od najmanje 30 minuta. Svaki poslodavac koji prekrši temeljna prava sezonskih radnika ili odredbe Zakona o poticanju zapošljavanja, bit će novčano kažnjen iznosom između 50 i 100 tisuća kuna.

SLABO KORIŠTENJE MJERE STALNI SEZONAC

- Kako bi poslodavci zadržali što više radnika za sljedeću sezonu, preporučuje se korištenje mjere aktivne politike zapošljavanja - Stalni sezonac, koju do sada poslodavci s našeg područja nisu koristili. Tom mjerom želi se dati financijska podrška radnicima koji su zaposleni samo tijekom sezone, a mogu ju koristiti osobe koje su kontinuirano radile najmanje šest mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod istog poslodavca raditi još najmanje jednu sezonu - savjetuju iz Regionalnog ureda Osijek, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.


Komentari članka

Vezani članci

Nedostaje 15 tisuća sezonaca, loši uvjeti rada tjeraju ljude u inozemstvo

05.06.2018.

Posao je tijekom ljeta težak i naporan, te ne pruža sigurnost, zbog čega se veliki broj sezonaca, pogotovo onih iz Slavonije, odlučuje umjesto na hrvatskoj obali raditi u Europi gdje imaju normalnije radne vrijeme, stalnu plaću i posao 12 mjeseci u godini

U Hrvatskoj oko 20% radnika s ugovorom na određeno, najugroženiji mladi do 24 godine

25.05.2018.

U Hrvatskoj je prošle godine na određeno vrijeme radilo nešto više od 20 posto radnika, a u Europskoj uniji u cjelini njih 14,3 posto u odnosu na ukupan broj zaposlenih,

Iz ekonomije u voćarstvo pa u nasade badema i marelica, Oliver Pavić našao je svoj recept za uspjeh

10.05.2018.

Imamo priču još jednog sjajnog mladog čovjeka! Počeo je s ekonomijom, magistrirao voćarstvo i danas uzgaja marelice i bademe. Proizvodni ciklus Oliver Pavić zaokružio je zahvaljujući prolasku na mjeri 6.1.1. za mlade poljoprivrednike.

Počela berba vrgoračkih jagoda, a berači pobjegli u Makarsku

03.05.2018.

Sezona jagoda ove godine kasni za desetak dana i, umjesto uobičajenih prvih branja sredinom travnja, krenulo se s berbom početkom svibnja. Uzgajivači se žale da je zbog protekle zime kasnila vegetacija, no posrijedi je i problem s radnom snagom.

Hrvatski sezonci odlaze zbog loših uvjeta rada

30.04.2018.

Kad se u obzir uzmu podaci o nadzorima inspekcije rada, postane malo jasnije zašto je u Hrvatskoj takav deficit sezonske radne snage

Tag cloud

  1. 1778 članka imaju tag hrvatska
  2. 1802 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1165 članka imaju tag izvoz
  5. 760 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 918 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 296 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 300 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP