Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Svi 2017

Nema interesa za jednokratne otpise nenaplativih zajmova bez plaćanja poreza

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ana Blašković  

Nema interesa za jednokratne otpise nenaplativih zajmova bez plaćanja poreza

Za razliku od Zakona o potrošačkom kreditiranju koji je primitak od konverzije švicarskog franka decidirano tretirao kao neoporezivi prihod, ovdje to nije slučaj, što demotivira i same građane da odustanu od otpisa.

Tresla se brda, rodio se miš; tako bi se mogao opisati efekt mjere kojom je država poreznom reformom omogućila bankama da bez plaćanja poreza jednokratno otpišu milijarde kuna loše kredita.

Za tu mjeru, koju su kritičari ocijenili kontroverznim podilaženjem bankama zbog konverzije švicarca, pokazalo se da je interes slabašan te da banke umjesto otpisa i dalje preferiraju prodaje zajmova koji se ne vraćaju. Kroz prodaje potraživanja iz bankarskog sektora očišćeno je gotovo šest milijardi kuna loših kredita u 2016. uz visoke diskonte pa nisu uprihodile ni 1,8 milijardi kuna. Posljedično udio loših kredita smanjen je u prosincu na 13,8 posto, a preostalo je riješiti 36 milijardi kuna. U Hrvatskoj narodnoj banci zasad nemaju podatke o otpisima, situacija će biti jasnija na polugodištu kad stignu brojke iz banaka, no primjetan je manjak interesa. Prema riječima viceguvernera Damira Odaka, zakonsko rješenje ostavilo je kod klijenata sumnje u porezni tretman otpisa.

Za razliku od Zakona o potrošačkom kreditiranju koji je primitak od konverzije švicarskog franka decidirano tretirao kao neoporezivi prihod, ovdje to nije slučaj, što demotivira i same građane da odustanu od otpisa. "Djelomični otpisi isplate se kod poduzeća kod kojih postoji kumulirani porezni štit, a i daleko su niže porezne stope", kaže Odak. Dobitnu kombinaciju vidi u dogovoru banke i klijenta koji će potom nastaviti poslovati i vraćati reprogramirani kredit. S ciljem motivacije kreditora na dogovor s tvrtkama koje imaju triput više loših kredita nego građani, HNB je izmijenio odluku o klasifikaciji plasmana omogućivši da restrukturiranog klijenta, umjesto za dvije, proglasi zdravim za godinu dana. Djelomičan otpis ima smisla samo u poslovno zdravoj tvrtki opterećenoj jednokratnom štetom iz prošlosti, a ne višegodišnjim nizom loših odluka", napominje viceguverner.

To su, dodaje, najčešće slučajevi nastali zbog krize u 2008. i 2009., no pitanje je koliko je takvih tvrtki preživjelo donošenja tog zakonskog rješenja. Ipak, više je nego izgledno da otpisi zapinju u praksi, a bankari ne skrivaju da su se opekli na predstečajnim nagodbama. Po njihovim procjenama, čak 80 posto slučajeva u kojima su dugovi otpisani nije dovelo do poslovnog oporavka tvrtke, no jest do pogoršanja pozicije banke uoči stečaja. Visoko na listi problematičnih pitanja je moralni hazard. "Društveno i poslovno nije odgovorno kreirati okruženje u kojima se stvara dojam da jedni obveznici moraju, a drugi ne moraju servisirati svoje obveze. Otpisi su načelno prihvatljivi kada su nedvojbeno opravdani, za što je nužno imati jasne i nedvosmislene kriterije za otpis duga", kažu u Addiko banci.

Ističu da ako do otpisa i dođe, to mora biti dogovorna podjela duga, a ne da otpis jednostrano padne samo na vjerovnike. "Svatko mora imati svoju odgovornost; i vjerovnici i dužnici, a sustav treba biti uređen tako da podržava pravnu sigurnost i podrazumijeva osobnu odgovornost", kažu u Addiku u kojem prognoziraju da će se prodaje plasmana nastaviti i dalje. Dio banaka zato smatra da otpisi imaju puno više smisla kod građana, i kod malih tvrtki. Kod srednjih i većih tvrtki banke preferiraju zamjenu potraživanja kapitalom (debt to equity swap) koji će im omogućiti uvid u upravljanje, no tu filozofiju ne dijele svi.

"Nije posao banaka da upravljaju ni restrukturiraju tvrtke, čak ni najveće za to nemaju ni logistike niti resursa pa su prodaje plasmana prirodno rješenje", kaže jedan sugovornik koji je želio ostati anoniman. Ako je i dosad perspektiva otpisa bila nejasna, dodatno će ju zamutiti i novi val rasta loših kredita povezan s Agrokorom. Iako je prije krize koncerna HNB očekivao da će udio pasti na oko 10 posto, a možda i niže, propast koncerna natjerao je banke na velike rezervacije u prvom kvartalu, a u UniCreditu su ocijenili da će rasti za 0,2 postotna boda do kraja godine te da će Hrvatska biti jedina u regiji s uzlaznim trendom loših kredita.


Komentari članka

Vezani članci

HPB postao vlasnik Jadranske banke

06.07.2018.

Namjera HPB-a je provesti dokapitalizaciju Jadranske banke u iznosu od 110 milijuna za koja će, kako je rekao Vuić, koristiti vlastita sredstva. Hrebac je kazala da je ovim ugovorom završena dvogodišna sanacija

Uvođenje zajedničke valute nam je suđeno: Hrvatska ni da hoće ne može na referendum o uvođenju eura

13.06.2018.

Hrvatska je ulaskom u EU preuzela obvezu uvođenja eura i to je bio dio ugovora o pristupanju, a Ustav RH kaže da su međunarodni ugovori po snazi iznad zakona

Banke zaradile 1,43 mlrd. kuna – milijardu kuna više nego lani

08.06.2018.

Ovo mogla biti jedna od rekordnih godina za banke, posebno imajući u vidu oporavak novoodobrenih kredita.

Analiza pokazala: Bruto inozemni dug pao ispod 40 milijardi eura

06.06.2018.

Obzirom na obilje likvidnosti u sustavu u okruženju niskih kamatnih stopa vjerojatno će segment poduzeća nastaviti dio svojih inozemnih obveza zanavljati zaduživanjem na domaćem tržištu

Banke ipak smiju koristiti HROK

05.06.2018.

Agenciji za zaštitu osobnih podataka nisu se javili ni Hrvatska udruga banaka ni HROK iako su od donošenja GDPR-a prošle dvije godine

Tag cloud

  1. 1780 članka imaju tag hrvatska
  2. 1804 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1166 članka imaju tag izvoz
  5. 760 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 904 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 771 članka imaju tag investicije
  10. 919 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 813 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 396 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 296 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 300 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP