Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Svi 2017

Nema interesa za jednokratne otpise nenaplativih zajmova bez plaćanja poreza

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ana Blašković  

Nema interesa za jednokratne otpise nenaplativih zajmova bez plaćanja poreza

Za razliku od Zakona o potrošačkom kreditiranju koji je primitak od konverzije švicarskog franka decidirano tretirao kao neoporezivi prihod, ovdje to nije slučaj, što demotivira i same građane da odustanu od otpisa.

Tresla se brda, rodio se miš; tako bi se mogao opisati efekt mjere kojom je država poreznom reformom omogućila bankama da bez plaćanja poreza jednokratno otpišu milijarde kuna loše kredita.

Za tu mjeru, koju su kritičari ocijenili kontroverznim podilaženjem bankama zbog konverzije švicarca, pokazalo se da je interes slabašan te da banke umjesto otpisa i dalje preferiraju prodaje zajmova koji se ne vraćaju. Kroz prodaje potraživanja iz bankarskog sektora očišćeno je gotovo šest milijardi kuna loših kredita u 2016. uz visoke diskonte pa nisu uprihodile ni 1,8 milijardi kuna. Posljedično udio loših kredita smanjen je u prosincu na 13,8 posto, a preostalo je riješiti 36 milijardi kuna. U Hrvatskoj narodnoj banci zasad nemaju podatke o otpisima, situacija će biti jasnija na polugodištu kad stignu brojke iz banaka, no primjetan je manjak interesa. Prema riječima viceguvernera Damira Odaka, zakonsko rješenje ostavilo je kod klijenata sumnje u porezni tretman otpisa.

Za razliku od Zakona o potrošačkom kreditiranju koji je primitak od konverzije švicarskog franka decidirano tretirao kao neoporezivi prihod, ovdje to nije slučaj, što demotivira i same građane da odustanu od otpisa. "Djelomični otpisi isplate se kod poduzeća kod kojih postoji kumulirani porezni štit, a i daleko su niže porezne stope", kaže Odak. Dobitnu kombinaciju vidi u dogovoru banke i klijenta koji će potom nastaviti poslovati i vraćati reprogramirani kredit. S ciljem motivacije kreditora na dogovor s tvrtkama koje imaju triput više loših kredita nego građani, HNB je izmijenio odluku o klasifikaciji plasmana omogućivši da restrukturiranog klijenta, umjesto za dvije, proglasi zdravim za godinu dana. Djelomičan otpis ima smisla samo u poslovno zdravoj tvrtki opterećenoj jednokratnom štetom iz prošlosti, a ne višegodišnjim nizom loših odluka", napominje viceguverner.

To su, dodaje, najčešće slučajevi nastali zbog krize u 2008. i 2009., no pitanje je koliko je takvih tvrtki preživjelo donošenja tog zakonskog rješenja. Ipak, više je nego izgledno da otpisi zapinju u praksi, a bankari ne skrivaju da su se opekli na predstečajnim nagodbama. Po njihovim procjenama, čak 80 posto slučajeva u kojima su dugovi otpisani nije dovelo do poslovnog oporavka tvrtke, no jest do pogoršanja pozicije banke uoči stečaja. Visoko na listi problematičnih pitanja je moralni hazard. "Društveno i poslovno nije odgovorno kreirati okruženje u kojima se stvara dojam da jedni obveznici moraju, a drugi ne moraju servisirati svoje obveze. Otpisi su načelno prihvatljivi kada su nedvojbeno opravdani, za što je nužno imati jasne i nedvosmislene kriterije za otpis duga", kažu u Addiko banci.

Ističu da ako do otpisa i dođe, to mora biti dogovorna podjela duga, a ne da otpis jednostrano padne samo na vjerovnike. "Svatko mora imati svoju odgovornost; i vjerovnici i dužnici, a sustav treba biti uređen tako da podržava pravnu sigurnost i podrazumijeva osobnu odgovornost", kažu u Addiku u kojem prognoziraju da će se prodaje plasmana nastaviti i dalje. Dio banaka zato smatra da otpisi imaju puno više smisla kod građana, i kod malih tvrtki. Kod srednjih i većih tvrtki banke preferiraju zamjenu potraživanja kapitalom (debt to equity swap) koji će im omogućiti uvid u upravljanje, no tu filozofiju ne dijele svi.

"Nije posao banaka da upravljaju ni restrukturiraju tvrtke, čak ni najveće za to nemaju ni logistike niti resursa pa su prodaje plasmana prirodno rješenje", kaže jedan sugovornik koji je želio ostati anoniman. Ako je i dosad perspektiva otpisa bila nejasna, dodatno će ju zamutiti i novi val rasta loših kredita povezan s Agrokorom. Iako je prije krize koncerna HNB očekivao da će udio pasti na oko 10 posto, a možda i niže, propast koncerna natjerao je banke na velike rezervacije u prvom kvartalu, a u UniCreditu su ocijenili da će rasti za 0,2 postotna boda do kraja godine te da će Hrvatska biti jedina u regiji s uzlaznim trendom loših kredita.


Komentari članka

Vezani članci

Može li cijena Bitcoina dosegnuti 10.000 USD?

18.10.2017.

U posljednjih mjesec dana cijena je porasla točno 50%, a u trenutku pisanja analize, jedan BTC na platformama Admiral Marketsa vrijedi 5581,00 USD.

Novi trend: Raste broj građana koji višak novca drži na tekućim i žiro računima

10.10.2017.

Sve više građana novčane viškove drži na tekućim i žiro računima umjesto da ih oročava, što potvrđuju i podaci iz najnovije analize Raiffeisen banke prema kojoj je depozitni novac krajem kolovoza dosegnuo 69,8 milijardi kuna što je rast od 4,1 posto na mj

Tvrtke vrijedne 73 milijarde eura napuštaju Kataloniju

10.10.2017.

Mogućnost daljnje eskalacije krize zabrinjava korporativni sektor

Hrvatski bruto inozemni dug krajem lipnja 40,4 milijarde eura

03.10.2017.

Posljednja se tri mjeseca bilježi smanjenje apsolutne razine bruto inozemnog duga, dok je na godišnjoj razini trend njegova pada dugotrajniji i izraženiji te se u kontinuitetu proteže još od kraja 2015. godine

Marić: Na jesen javna rasprava o uvođenju eura

03.10.2017.

Izvoznicima se može pomoći kroz fiskalnu politiku, tako da država manje bude kočničar, a više pokretač, ali ima i druge poluge, kao što su HBOR ili HAMAG

Tag cloud

  1. 1666 članka imaju tag hrvatska
  2. 1705 članka imaju tag turizam
  3. 1471 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 897 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 862 članka imaju tag trgovina
  8. 611 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 881 članka imaju tag EU
  10. 691 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 716 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 278 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja