Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Svi 2017

Nema interesa za jednokratne otpise nenaplativih zajmova bez plaćanja poreza

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ana Blašković  

Nema interesa za jednokratne otpise nenaplativih zajmova bez plaćanja poreza

Za razliku od Zakona o potrošačkom kreditiranju koji je primitak od konverzije švicarskog franka decidirano tretirao kao neoporezivi prihod, ovdje to nije slučaj, što demotivira i same građane da odustanu od otpisa.

Tresla se brda, rodio se miš; tako bi se mogao opisati efekt mjere kojom je država poreznom reformom omogućila bankama da bez plaćanja poreza jednokratno otpišu milijarde kuna loše kredita.

Za tu mjeru, koju su kritičari ocijenili kontroverznim podilaženjem bankama zbog konverzije švicarca, pokazalo se da je interes slabašan te da banke umjesto otpisa i dalje preferiraju prodaje zajmova koji se ne vraćaju. Kroz prodaje potraživanja iz bankarskog sektora očišćeno je gotovo šest milijardi kuna loših kredita u 2016. uz visoke diskonte pa nisu uprihodile ni 1,8 milijardi kuna. Posljedično udio loših kredita smanjen je u prosincu na 13,8 posto, a preostalo je riješiti 36 milijardi kuna. U Hrvatskoj narodnoj banci zasad nemaju podatke o otpisima, situacija će biti jasnija na polugodištu kad stignu brojke iz banaka, no primjetan je manjak interesa. Prema riječima viceguvernera Damira Odaka, zakonsko rješenje ostavilo je kod klijenata sumnje u porezni tretman otpisa.

Za razliku od Zakona o potrošačkom kreditiranju koji je primitak od konverzije švicarskog franka decidirano tretirao kao neoporezivi prihod, ovdje to nije slučaj, što demotivira i same građane da odustanu od otpisa. "Djelomični otpisi isplate se kod poduzeća kod kojih postoji kumulirani porezni štit, a i daleko su niže porezne stope", kaže Odak. Dobitnu kombinaciju vidi u dogovoru banke i klijenta koji će potom nastaviti poslovati i vraćati reprogramirani kredit. S ciljem motivacije kreditora na dogovor s tvrtkama koje imaju triput više loših kredita nego građani, HNB je izmijenio odluku o klasifikaciji plasmana omogućivši da restrukturiranog klijenta, umjesto za dvije, proglasi zdravim za godinu dana. Djelomičan otpis ima smisla samo u poslovno zdravoj tvrtki opterećenoj jednokratnom štetom iz prošlosti, a ne višegodišnjim nizom loših odluka", napominje viceguverner.

To su, dodaje, najčešće slučajevi nastali zbog krize u 2008. i 2009., no pitanje je koliko je takvih tvrtki preživjelo donošenja tog zakonskog rješenja. Ipak, više je nego izgledno da otpisi zapinju u praksi, a bankari ne skrivaju da su se opekli na predstečajnim nagodbama. Po njihovim procjenama, čak 80 posto slučajeva u kojima su dugovi otpisani nije dovelo do poslovnog oporavka tvrtke, no jest do pogoršanja pozicije banke uoči stečaja. Visoko na listi problematičnih pitanja je moralni hazard. "Društveno i poslovno nije odgovorno kreirati okruženje u kojima se stvara dojam da jedni obveznici moraju, a drugi ne moraju servisirati svoje obveze. Otpisi su načelno prihvatljivi kada su nedvojbeno opravdani, za što je nužno imati jasne i nedvosmislene kriterije za otpis duga", kažu u Addiko banci.

Ističu da ako do otpisa i dođe, to mora biti dogovorna podjela duga, a ne da otpis jednostrano padne samo na vjerovnike. "Svatko mora imati svoju odgovornost; i vjerovnici i dužnici, a sustav treba biti uređen tako da podržava pravnu sigurnost i podrazumijeva osobnu odgovornost", kažu u Addiku u kojem prognoziraju da će se prodaje plasmana nastaviti i dalje. Dio banaka zato smatra da otpisi imaju puno više smisla kod građana, i kod malih tvrtki. Kod srednjih i većih tvrtki banke preferiraju zamjenu potraživanja kapitalom (debt to equity swap) koji će im omogućiti uvid u upravljanje, no tu filozofiju ne dijele svi.

"Nije posao banaka da upravljaju ni restrukturiraju tvrtke, čak ni najveće za to nemaju ni logistike niti resursa pa su prodaje plasmana prirodno rješenje", kaže jedan sugovornik koji je želio ostati anoniman. Ako je i dosad perspektiva otpisa bila nejasna, dodatno će ju zamutiti i novi val rasta loših kredita povezan s Agrokorom. Iako je prije krize koncerna HNB očekivao da će udio pasti na oko 10 posto, a možda i niže, propast koncerna natjerao je banke na velike rezervacije u prvom kvartalu, a u UniCreditu su ocijenili da će rasti za 0,2 postotna boda do kraja godine te da će Hrvatska biti jedina u regiji s uzlaznim trendom loših kredita.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatkova banka skriva tajnu o kreditima Todoriću

22.08.2017.

Scenarij podsjeća na onaj s fondovima za gospodarsku suradnju. I tamo je Agrokor zajedno s mirovincima koji upravljaju našim novcem investirao manji iznos, a potom bi fond uz obilat dodatak državnog novca financirao Agrokorove projekte

Špekulira se da će ECB početi s ukidanjem velikih monetarnih poticaja, euro odmah porastao

20.08.2017.

Tržišta su poljuljali i teroristički napadi naoružane ekstremističke skupine ISIL u Španjolskoj, potaknuvši trgovce da potraže zaklon za kapital u imovini koju smatraju sigurnom

HNB BRANI TEČAJ KUNE Kupili 126 milijuna eura

18.08.2017.

To je četvrta ovogodišnja intervencija središnje banke, a ponovno je riječ o otkupu eura od banaka čime HNB nastoji ublažiti aprecijacijske pritiske na kunu.

Vodeće hrvatske kompanije počastile su vlasnike većim isplatama dobiti

02.08.2017.

Rekordan iznos izdvojila je Zaba koja je nakon lanjskog posta gotovo svih 1,7 mlrd. kuna dobiti odlučila isplatiti

Što se događa s tečajem CHF?

01.08.2017.

Švicarski franak, kao i američki dolar i zlato, ima status sigurnog utočišta u nesigurnim vremenima.

Tag cloud

  1. 1643 članka imaju tag hrvatska
  2. 1676 članka imaju tag turizam
  3. 1458 članka imaju tag financije
  4. 1085 članka imaju tag izvoz
  5. 688 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 888 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 856 članka imaju tag trgovina
  8. 603 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 875 članka imaju tag EU
  10. 682 članka imaju tag investicije
  11. 808 članka imaju tag industrija
  12. 778 članka imaju tag ict
  13. 727 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 698 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 494 članka imaju tag marketing
  18. 459 članka imaju tag krediti
  19. 444 članka imaju tag tehnologija
  20. 281 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 364 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 377 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 286 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 328 članka imaju tag energetika
  32. 267 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag investicija
  36. 263 članka imaju tag eu fondovi
  37. 260 članka imaju tag agrokor
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja