Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Svi 2017

Nema interesa za jednokratne otpise nenaplativih zajmova bez plaćanja poreza

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ana Blašković  

Nema interesa za jednokratne otpise nenaplativih zajmova bez plaćanja poreza

Za razliku od Zakona o potrošačkom kreditiranju koji je primitak od konverzije švicarskog franka decidirano tretirao kao neoporezivi prihod, ovdje to nije slučaj, što demotivira i same građane da odustanu od otpisa.

Tresla se brda, rodio se miš; tako bi se mogao opisati efekt mjere kojom je država poreznom reformom omogućila bankama da bez plaćanja poreza jednokratno otpišu milijarde kuna loše kredita.

Za tu mjeru, koju su kritičari ocijenili kontroverznim podilaženjem bankama zbog konverzije švicarca, pokazalo se da je interes slabašan te da banke umjesto otpisa i dalje preferiraju prodaje zajmova koji se ne vraćaju. Kroz prodaje potraživanja iz bankarskog sektora očišćeno je gotovo šest milijardi kuna loših kredita u 2016. uz visoke diskonte pa nisu uprihodile ni 1,8 milijardi kuna. Posljedično udio loših kredita smanjen je u prosincu na 13,8 posto, a preostalo je riješiti 36 milijardi kuna. U Hrvatskoj narodnoj banci zasad nemaju podatke o otpisima, situacija će biti jasnija na polugodištu kad stignu brojke iz banaka, no primjetan je manjak interesa. Prema riječima viceguvernera Damira Odaka, zakonsko rješenje ostavilo je kod klijenata sumnje u porezni tretman otpisa.

Za razliku od Zakona o potrošačkom kreditiranju koji je primitak od konverzije švicarskog franka decidirano tretirao kao neoporezivi prihod, ovdje to nije slučaj, što demotivira i same građane da odustanu od otpisa. "Djelomični otpisi isplate se kod poduzeća kod kojih postoji kumulirani porezni štit, a i daleko su niže porezne stope", kaže Odak. Dobitnu kombinaciju vidi u dogovoru banke i klijenta koji će potom nastaviti poslovati i vraćati reprogramirani kredit. S ciljem motivacije kreditora na dogovor s tvrtkama koje imaju triput više loših kredita nego građani, HNB je izmijenio odluku o klasifikaciji plasmana omogućivši da restrukturiranog klijenta, umjesto za dvije, proglasi zdravim za godinu dana. Djelomičan otpis ima smisla samo u poslovno zdravoj tvrtki opterećenoj jednokratnom štetom iz prošlosti, a ne višegodišnjim nizom loših odluka", napominje viceguverner.

To su, dodaje, najčešće slučajevi nastali zbog krize u 2008. i 2009., no pitanje je koliko je takvih tvrtki preživjelo donošenja tog zakonskog rješenja. Ipak, više je nego izgledno da otpisi zapinju u praksi, a bankari ne skrivaju da su se opekli na predstečajnim nagodbama. Po njihovim procjenama, čak 80 posto slučajeva u kojima su dugovi otpisani nije dovelo do poslovnog oporavka tvrtke, no jest do pogoršanja pozicije banke uoči stečaja. Visoko na listi problematičnih pitanja je moralni hazard. "Društveno i poslovno nije odgovorno kreirati okruženje u kojima se stvara dojam da jedni obveznici moraju, a drugi ne moraju servisirati svoje obveze. Otpisi su načelno prihvatljivi kada su nedvojbeno opravdani, za što je nužno imati jasne i nedvosmislene kriterije za otpis duga", kažu u Addiko banci.

Ističu da ako do otpisa i dođe, to mora biti dogovorna podjela duga, a ne da otpis jednostrano padne samo na vjerovnike. "Svatko mora imati svoju odgovornost; i vjerovnici i dužnici, a sustav treba biti uređen tako da podržava pravnu sigurnost i podrazumijeva osobnu odgovornost", kažu u Addiku u kojem prognoziraju da će se prodaje plasmana nastaviti i dalje. Dio banaka zato smatra da otpisi imaju puno više smisla kod građana, i kod malih tvrtki. Kod srednjih i većih tvrtki banke preferiraju zamjenu potraživanja kapitalom (debt to equity swap) koji će im omogućiti uvid u upravljanje, no tu filozofiju ne dijele svi.

"Nije posao banaka da upravljaju ni restrukturiraju tvrtke, čak ni najveće za to nemaju ni logistike niti resursa pa su prodaje plasmana prirodno rješenje", kaže jedan sugovornik koji je želio ostati anoniman. Ako je i dosad perspektiva otpisa bila nejasna, dodatno će ju zamutiti i novi val rasta loših kredita povezan s Agrokorom. Iako je prije krize koncerna HNB očekivao da će udio pasti na oko 10 posto, a možda i niže, propast koncerna natjerao je banke na velike rezervacije u prvom kvartalu, a u UniCreditu su ocijenili da će rasti za 0,2 postotna boda do kraja godine te da će Hrvatska biti jedina u regiji s uzlaznim trendom loših kredita.


Komentari članka

Vezani članci

Krenula javna rasprava o novom Zakonu o elektroničkom novcu

13.12.2017.

Trenutačno sjedište u Hrvatskoj ima pet institucija za elektronički novac, dvije kartične kuće i tri mobilna operatera, koje su odobrenje za izdavanje elektroničkog novca dobile od Hrvatske narodne banke

Krediti u švicarcima su ipak mogli biti povoljni

12.12.2017.

Danas bi krediti u švicarcima bili jeftiniji nego ovi konvertirani u eure jer su u startu švicarci krenuli s nižim kamatama. Što ako bi oni koji su konvertirali stambene kredite u švicarcima u konačnici ipak prošli bolje u švicarcima?

Bitcoin probio granicu od 10.000 dolara brže od svih očekivanja

30.11.2017.

Samo dva dana trajao je uspon od 9 do 10 tisuća dolara, u još jednom nevjerojatnom porastu cijene popularne kriptovalute

Svaki drugi dužnik domaćih banaka ima kredit u kunama

21.11.2017.

Veća potražnja za stambenim kreditima bila je pod utjecajem bolje perspektive na tržištu nekretnina, kao i rasta pouzdanja potrošača

Novac radije na 'tekući' nego u oročenje

08.11.2017.

Iznos novca na tekućim i žiro-računima od 70 milijardi kuna u rujnu je bio 24 posto viši nego godinu ranije

Tag cloud

  1. 1702 članka imaju tag hrvatska
  2. 1731 članka imaju tag turizam
  3. 1477 članka imaju tag financije
  4. 1122 članka imaju tag izvoz
  5. 716 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 910 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 871 članka imaju tag trgovina
  9. 714 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 798 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 739 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 289 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 382 članka imaju tag obrazovanje
  25. 366 članka imaju tag hnb
  26. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 323 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 292 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 266 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija