Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Ou 2020

Neki su lani rasli čak 50 posto, a neki zbog gubitka posla potonuli u minus

Izvor: www.lider.media · Autor: Ksenija Puškarić  

Neki su lani rasli čak 50 posto, a neki zbog gubitka posla potonuli u minus

Kada su prošle godine alžirski investitori raskinuli ugovor o gradnji bolnice vrijedne čak 56 milijuna eura, pogodili su cijeli niz europskih građevinskih kompanija koje su radile na tom vrijednom projektu, među njima Tehniku i Ingru. Alžir je Ingrino tradicionalno tržište, na kojem je poslovala 40-ak godina, stoga joj je projekt unutar te bolnice 'težak' 10,1 milijun eura trebao dati prijeko potrebnu financijsku injekciju i vratiti barem malo izgubljenog tržišta i ugleda. Posao je trebala odraditi s Tehnikom kao partnerom, još jednim građevinskim poduzećem koje već dulje pleše na ivici stečaja. No zbog gubitka tog posla obje su tvrtke prošlu godinu završile u debelom minusu. Ingri su prihodi u odnosu na 2018. godinu pali za 37 posto, Tehnici za 46,33 posto, a veliko je pitanje kako će te dvije kompanije nastaviti poslovati.

Dobro je dok BDP raste
Hrvatski građevinski sektor raste, a Ingra i Tehnika kao poduzeća s problematičnom likvidnošću i nedostatkom radne snage u investicijskim projektima na domaćem terenu nemaju šanse. Pogotovo ne u onima koji se sufinanciraju iz EU fondova. Upravo su te investicije, a u suradnji naravno s cijelim turističkim sektorom i trgovinom na malo, 'povukle' BDP, koji je u 2019. iznosio 2,9 posto. Možda nije ono što smo očekivali, ali je blagi rast, a dok je rast – dobro je.

Da nema straha od potresa na tržištima zbog koronavirusa, očekivanja od 2020. bila bi slična, konzervativni rast na krilima turizma, osobne potrošnje i trgovine, kao i na investicijama koje financira EU novac. Rasla bi i domaća poduzeća, neka brže, neka sporije, neka nikako, ali općenito – zadržao bi se status quo, koji mnogi poduzetnici ne podržavaju jer on znači nedostatak reformi. A dok raste BDP, makar i tako blago, hrabrih reformi kakve gospodarstvenici traže i očekuju neće biti, pogotovo ne u godini izbora. Isto je tako teško očekivati da bi uz takav 'blagi' BDP, dinamičnije rasli prihodi kompanija.

One koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi rasle su prošle godine tek oko tri posto, a EBIT marža blago im je pala – sa 6,2 posto na 6,1 posto. Neke su kompanije prošle i bolje, neke i gore, a uvjerljivi pobjednici su start-up-ovi koji su rasli stopama o kojima konzervativne kompanije mogu samo sanjati. Tako je Nanobit, koji jest doduše na tržištu 11 godina i koji se bavi proizvodnjom videoigara, bilježi rast od impresivnih 50 posto te 2019. završava s prihodom od 220 milijuna kuna i titulom najvećega hrvatskog IT izvoznika.

Korona virus i proizvodnja
I izvoz je rastao prošle godine i to stopom od 5,7 posto. Vrijednost hrvatskoga robnog izvoza u 2019. godini iznosila je 114,1 milijardu kuna, dok je uvoz dosegnuo 184 milijarde kuna, što je 4,4 posto više, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Najviše je povukla prerađivačka industrija, čak 90,6 posto ukupnog izvoza, koja je zabilježila rast od 6,6 posto u odnosu na godinu prije i to ponajviše zbog izvoza gotovih prehrambenih proizvoda i farmaceutskih proizvoda. Što se izvoza tiče, najvažniji trgovinski partneri Hrvatskoj ostaju Italija i Njemačka. Dakako treba pratiti što će se događati s koronavirusom i industrijskom proizvodnjom u Njemačkoj.

U prošloj je godini tako pala i prerađivačka industrija – za 0,3 posto. Najveći pad u toj djelatnosti bilježi proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava – 32,6 posto, što je posljedično povezano s problemima u Uljaniku i 3. maju, a pad u proizvodnji rafiniranih naftnih derivata od 23,8 posto usko je vezan uz višemjesečni remont Inine rafinerije u Rijeci. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom rasla je pak 7,5 posto, proizvodnja prehrambenih proizvoda za 3,7 posto, kemikalija i kemijskih proizvoda za 2,3 posto, farmaceutskih proizvoda i pripravaka za 4,7 posto, a proizvodnja namještaja za 8,8 posto.

A kad smo se već dotakli brodogradnje, koja je utjecala na preskroman rast industrijske proizvodnje u 2019., treba napomenuti da je zbog te djelatnosti ipak nešto raslo, a to su državne potpore. One su u prošloj godine iznosila 14,8 milijardi, a godinu prije bile su za 2,3 milijarde kuna manje ili za 18,8 posto, na što je utjecalo plaćanje jamstava za brodogradilišta u Puli i Rijeci. Država se i dalja ponaša kao pijani milijarder, samo bez pokrića.

Cijelu analizu što je u 2019. godini rsalo i palo možete pročitati u tiskanom i digitalnom izdanju LIdera


Komentari članka

Vezani članci

Zaštitne maske ponovno tražena roba, bez njih se u trgovinu više ne smije

14.07.2020.

Rigoroznija pravila od 13. srpnja vrijede i za ugostiteljske objekte, zdravstvene ustanove i okupljanja više od 100 osoba

Protokol oko Covid-19 za privatne iznajmljivače

13.07.2020.

Ova turistička sezona ostavlja gorak okus obiteljskim iznajmljivačima. Ne samo da im je popunjenost upitna već je koronakriza donijela i nove obveze, čini se, s mnogo neodgovorenih pitanja. Jedno od najvažnijih pitanja je - što s turistom za kojega se utv

HTZ: U Hrvatskoj više od pola milijuna turista

13.07.2020.

U Hrvatskoj boravi više od pola milijuna turista od kojih je oko 430.000 stranih, a najviše inozemnih gostiju iz Njemačke, Slovenije, Češke, Poljske, Austrije, Slovačke i Mađarske, objavila je Hrvatska turistička zajednica (HTZ).

HNB: Hrvatski BDP bi u 2020. mogao pasti 9,7 posto, iduće godine porasti 6,2 posto

10.07.2020.

Navode kako će smanjenje robnog izvoza, zbog pada inozemne potražnje, i još veći pad turističkih prihoda nepovoljno djelovati na saldo tekućega i kapitalnog računa platne bilance, ali on bi trebao ostati pozitivan zbog smanjenja uvoza i veće apsorpcije eu

Ferdebar: Zašto u graditeljstvu nije moguće skraćeno radno vrijeme

03.07.2020.

Domagoj Ferdebar, glavni tajnik Sindikata graditeljstva Hrvatske, kaže kako je državi bolje dati naknadu poslodavcu i radniku da radi, nego da sjedi kod kuće i prima novce.

Tag cloud

  1. 2021 članka imaju tag hrvatska
  2. 2081 članka imaju tag turizam
  3. 1574 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1078 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 952 članka imaju tag ict
  12. 1005 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 791 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 384 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 250 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici