Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Velj 2020

Nejednakosti i dalje ogromne: BDP u Zagrebu čak tri put veći nego u Virovitici, PGŽ među tri županije iznad prosjeka

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Hina  

Nejednakosti i dalje ogromne: BDP u Zagrebu čak tri put veći nego u Virovitici, PGŽ među tri županije iznad prosjeka

BDP po stanovniku u Hrvatskoj je u 2017. iznosio 11.893 eura, pri čemu su samo Grad Zagreb i još tri županije – Istarska, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska – bile iznad tog prosjeka, a Zagreb ima tri puta veći BDP po stanovniku od Virovitičko-podravske županije u kojoj je on najmanji, pokazuju konačni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Izražen u kunama, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u 2017. iznosio je 88.726 kuna, što je nominalni rast za 5,4 posto u odnosu na 2016. godinu, dok je u eurima ostvaren rast od 6,4 posto.

Statistika također pokazuje da je BDP po stanovniku Hrvatske bio na razini 61,7 posto prosjeka EU 28.

Podatke o BDP-u po stanovniku DZS iznosi u statistici BDP-a za Hrvatsku, prostorne jedinice za statistiku druge razine i županije, a podaci su prikazani prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010).

Podaci se temelje na konačnim godišnjim podacima o BDP-u, koji je u 2017. iznosio (u tekućim cijenama) 366,43 milijarde kuna, dok je izražen u eurima iznosio 49,12 milijarde eura.

I podaci za 2017. godinu pokazuju da u ukupnom hrvatskom BDP-u kontinentalna Hrvatska – grad Zagreb i 13 županija – ima udio od 67,5 posto, dok je udio jadranske Hrvatska sa sedam županija manji od trećine odnosno iznosi 32,5 posto. Naime, BDP kontinentalne Hrvatske 2017. iznosio je 33,14 milijarde eura, a u jadranskoj 15,98 milijardi eura.

Statistički podaci po županijama pokazuju da se nešto više od trećine gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj odvija u Zagrebu, čiji je BDP u 2017. godini iznosio 125 milijardi kuna ili 16,76 milijardi eura, što je u ukupnom hrvatskom BDP-u udio od 34,1 posto, dok je najmanji Ličko-senjske županije, koja s BDP-om od 3,18 milijardi kuna ili 426 milijuna eura ima udio u ukupnom BDP-u manji od jedan posto odnosno 0,9 posto.

Iz DZS-a napominju kako je regionalni BDP pokazatelj proizvodnje regije i stoga se može koristiti za mjerenje i uspoređivanje stupnja gospodarske aktivnosti različitih regija. Regionalni BDP, dodaju, nije mjerilo regionalnog blagostanja ili regionalnog dohotka.

Zagreb jedini iznad prosjeka EU 28
Po podacima DZS-a, BDP po stanovniku kontinentalne Hrvatske, u koju je uključen i Zagreb, u 2017. godini iznosio je 12.062 eura, što je 1,4 posto više od državnog prosjeka, dok je u jadranskoj iznosio 11.558 eura i bio je 2,8 posto manji od prosjeka Hrvatske.

Najveći BDP po stanovniku i u 2017. godini zabilježen je u Zagrebu gdje je iznosio 20.850 eura, što je 75,3 posto iznad državnog prosjeka. Zagreb je ujedno i jedini koji je imao BDP po stanovniku veći od prosjeka 28 zemalja Europske unije – bio je 8,2 posto iznad prosjeka EU 28.

Još samo tri, i to jadranske županije, imaju BDP po stanovniku iznad hrvatskog prosjeka – Istarska je s 14.866 eura, za 25 posto iznad prosjeka države, Primorsko-goranska s 14.526 eura taj prosjek premašuje za 22,1 posto, dok je Dubrovačko-neretvanska županija bolja od državnog prosjeka za 5,7 posto, s BDP-om po stanovniku od 12.575 eura.

No, pritom su tek dvije bile iznad 75 posto prosjeka EU 28 - Istarska na 77,1 posto te Primorsko-goranska na 75,3 posto, dok je Dubrovačko-goranska za prosjekom 28-člane Europske unije zaostajala više od 30 posto, s obzirom da je njen BDP po stanovniku bio na 65,2 posto prosjeka EU 28.

Po podacima DZS-a, najniži BDP po stanovniku ima Virovitičko-podravska županija – 6.445 eura u 2017. godini, što je 45,8 posto manje od hrvatskog prosjeka. To je i županija koja najviše zaostaje za prosjekom EU 28 odnosno tek je na trećini tog prosjeka (na 33,4 posto prosjeka EU).

Još tri županije po BDP-u po stanovniku zaostaju za hrvatskim prosjekom za više od 40 posto, a za prosjekom EU 28 za više od 60 posto.

Tako je BDP po stanovniku u Požeško-slavonskoj županiji iznosio 6.649 eura, što je za 44,1 posto manje od državnog prosjeka, u Brodsko-posavskoj županiji iznosio je 6.687 eura, ili 43,8 posto manje, a Vukovarsko-srijemska je sa 6.974 eura ispod prosjeka Hrvatske za 41,4 posto.

Te su tri županije ujedno na oko 35 posto prosjeka EU 28 – Požeško-slavonska na 34,5 posto, Brodsko-posavska na 34,7 posto europskog prosjeka, a Vukovarsko-srijemska na 36,2 posto prosjeka EU.


Komentari članka

Vezani članci

Od 15 zemalja najpogođenijih padom turizma Hrvatska je na trećem mjestu

02.07.2020.

Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1.200 milijardi američkih dolara ili 1,5 posto globalnog BDP-a nakon gotovo četiri mjeseca prekida zbog koronavirusa, a među 15 zemlja svijeta čiji bi BDP mogao najviše 'trpjeti' zbog gubitaka turizma Hrvatska je

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

02.07.2020.

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Prib

Prije točno sedam godina ušli smo u EU: Gdje smo bili tada, a gdje smo sada?

02.07.2020.

Hrvatska je proteklih godina znatno smanjila i nezaposlenost, ali smanjenje broja nezaposlenih ponajprije je posljedica otvaranja tržišta rada drugih članica EU za hrvatske radnike. Posljednja članica koja otvara svoje tržište rada za naše radnike je Aust

U svibnju zabilježen pad zaposlenosti od 3,4 posto

30.06.2020.

Najavljene mjere od srpnja pritom uključuju i skraćivanje radnog tjedna i time povezanom subvencijom države do iznosa od 2.000 kuna neto po radniku, čija se provedba najavljuje do kraja godine.

Čekamo jesen i bolno otkrivenje - donosimo TRI SCENARIJA što nas očekuje

30.06.2020.

Svjesno ili nesvjesno, većina poduzetnika, obrtnika, korporacijskih menadžera, priprema svoje poslovanje za jesen koja donosi neizvjesnost. Nisu samo u pitanju gospodarske djelatnosti koje se moraju prilagoditi korona-krizi, situacija je vrlo komplicirana

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1076 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 695 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 385 članka imaju tag hnb
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 238 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici