Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Svi 2018

Nedostaje li zaista Hrvatskoj radne snage ili stotine tisuća ljudi radije sišu proračun nego rade?

Izvor: www.index.hr · Autor: M.Repecki  

Nedostaje li zaista Hrvatskoj radne snage ili stotine tisuća ljudi radije sišu proračun nego rade?

HRVATSKA i uz relativno slabi rast ekonomije posljednjih godina sve više osjeća nedostatak radne snage. No usprkos tome, u usporedbi s drugim zemljama EU-a, imamo natprosječno visoku nezaposlenost i relativno nisku radnu aktivnost stanovništva, pa se postavlja pitanje nedostaje li Hrvatskoj radne snage ili ljudi ne žele raditi jer su se nakačili na proračun, što im omogućuje egzistenciju bez rada.

Nije neobično da probleme s nedostatkom radnika ima Njemačka, gdje je stopa nezaposlenosti 3,4 posto, ili Češka gdje je ona još niža, samo 2,2 posto. Ali što se događa u Hrvatskoj, u kojoj je i uz veliku potražnju za radnicima - svaki dan čitamo o nedostatku radnika u turizmu, poljoprivredi, građevinarstvu i industriji - imamo 160 tisuća ljudi koji se vode kao nezaposleni? Nezaposlenost u Hrvatskoj iznosi, prema podacima za ožujak, 9,4 posto, dok je prosjek EU-a 7,1 posto.

Da bi dostigla prosjek EU po zaposlenosti, Hrvatska treba zaposliti još 200 tisuća ljudi

Još važniji podatak od nezaposlenosti je stopa zaposlenosti. Iako bi ljudi u Hrvatskoj htjeli imati standard kao na sjeveru Europe - Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Islandu - podaci o zaposlenosti i duljini radnog vijeka pokazuju da njima novac nije pao s neba, nego da iza njihova visokog životnog standarda stoji rad.

U Hrvatskoj je zaposleno, odnosno radno aktivno, oko 63 posto stanovništva u dobi od 20 do 64 godine, što iznosi oko 1,5 milijuna ljudi, dok je prosjek EU-a preko 71 posto. Švedska ima zaposlenost preko 82 posto, a rekorder Island čak 87 posto. Kada bi se Hrvatska htjela izjednačiti s prosjekom Europske unije i doseći zaposlenost od 71 posto, trebala bi zaposliti još 200 tisuća ljudi.

Hrvatska ima dugu tradiciju bježanja u mirovinu, čim bi netko stekao nekakav “uvjet” koji bi mu omogućio da se nakači na mirovinski sustav, to bi i učinio. Još u Jugoslaviji masovno su se "sređivale" mirovine za poljoprivrednike koji su odradili 15-ak godina staža u tvornici. Nakon toga vratili bi se na svoje mini-poljoprivredno imanje kao umirovljenici. Mirovine su se masovno dijelile i sudionicima Drugog svjetskog rata. Zatim je veliki val raznih umirovljenja bio tijekom 90-ih, kada je država "zbrinjavala" višak radnika kroz razne dokupe mirovine. Tu su i lažni i pravi ratni veterani, od kojih su mnogi završili u mirovini, iako su (bili) radno sposobni. A mnogi su si u privatnom aranžmanu "sredili" invalidske mirovine kroz "plave kuverte".

Samo 100 tisuća umirovljenika ima puni staž

Tako smo došli do brojke od 1,2 milijuna umirovljenika, od kojih samo oko 100 tisuća ima puni staž od 40 godina. U toj brojci od 1,2 milijuna ljudi kriju se deseci ili stotine tisuća ljudi koji su radno sposobni i mogli bi raditi, ali eto, iz nekog razloga završili su u mirovini i sada umjesto da doprinose zajednici, oni koji rade, rade za njih - osiguravaju im mirovinu, besplatno zdravstveno osiguranje itd.

I iz podataka Eurostata o duljini radnog vijeka vidljivo je da se u Hrvatskoj znatno kraće radi u odnosu na većinu zemalja, pogotovo bogatih zemalja.

Naprimjer, u Švedskoj se u prosjeku radi 41,3 godine, Norveškoj 39,6 godina, Velikoj Britaniji 38,8 godina, Danskoj 40 godina itd. S druge strane, u Hrvatskoj je radni vijek tek 32,1 godinu u prosjeku.

Koliko ljudi u javnom sektoru je višak?

Također, postoji i velika “prikrivena nezaposlenost”. Naime, od oko 1,5 milijuna ljudi koji rade, njih 400 tisuća, zaposleno je u državnim i javnim službama ili poduzećima i njihov broj, usprkos smanjenju broja stanovništva i uvođenju suvremenih tehnologija, konstantno raste.

Ako pretpostavimo da je 20 posto zaposlenih u javnom sektoru višak, dolazimo do brojke od 80 tisuća ljudi koji primaju plaću, vode se kao zaposleni, ali su zapravo nezaposleni. Ne doprinose ekonomiji, nego su na teret javnim tvrtkama, državnom ili lokalnom proračunu.


Komentari članka

Vezani članci

Turizam značajan u hrvatskoj ekonomiji, ali ne koliko se dosad vjerovalo

21.01.2019.

Državni zavod za statistiku prvi je put objavio rezultate izračuna ekonomske važnosti turizma za Republiku Hrvatsku u skladu s metodologijom satelitskog računa turizma (Tourism Satellite Account – TSA).

Hrvatska ima najveće zalihe pitke vode u EU, ali i najveće gubitke

21.01.2019.

Razlog su najčešće dotrajale cijevi, starije i od 50 godina. Građani optužuju gradske vodovode da ih čestim dizanjem cijene iskorištavaju za krpanje proračuna.

Infobip početkom veljače otvara novi ured u Tuzli i zapošljava 25 IT stručnjaka

17.01.2019.

Tvrtka Infobip će početkom veljače otvoriti novi ured u Tuzli te zaposliti 25 IT stručnjaka, objavili su u srijedu iz te tehnološke tvrtke, koja ove godine planira zaposliti 250 developera i 250 inženjera, od čega polovicu u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj su porasle cijene gotovo svega

17.01.2019.

Usporedba prošlogodišnjeg prosinca i studenoga pokazuje kako su najviše porasle cijene alkoholnih pića i duhana, u prosjeku 4,2 posto, te cijene zdravlja za 0,1 posto. Istodobno su cijene komunikacija, obrazovanja i restorana i hotela ostale na razini iz

Lufthansa postala najveći europski zrakoplovni prijevoznik

16.01.2019.

Njemačka Lufthansa postala je prošle godine najveći europski zrakoplovni prijevoznik, svrgnuvši s vodeće pozicije nakon 14 godina Air France-KLM.

Tag cloud

  1. 1846 članka imaju tag hrvatska
  2. 1870 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 795 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 803 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 880 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 527 članka imaju tag marketing
  18. 457 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 340 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast