Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Svi 2018

Nedostaje li zaista Hrvatskoj radne snage ili stotine tisuća ljudi radije sišu proračun nego rade?

Izvor: www.index.hr · Autor: M.Repecki  

Nedostaje li zaista Hrvatskoj radne snage ili stotine tisuća ljudi radije sišu proračun nego rade?

HRVATSKA i uz relativno slabi rast ekonomije posljednjih godina sve više osjeća nedostatak radne snage. No usprkos tome, u usporedbi s drugim zemljama EU-a, imamo natprosječno visoku nezaposlenost i relativno nisku radnu aktivnost stanovništva, pa se postavlja pitanje nedostaje li Hrvatskoj radne snage ili ljudi ne žele raditi jer su se nakačili na proračun, što im omogućuje egzistenciju bez rada.

Nije neobično da probleme s nedostatkom radnika ima Njemačka, gdje je stopa nezaposlenosti 3,4 posto, ili Češka gdje je ona još niža, samo 2,2 posto. Ali što se događa u Hrvatskoj, u kojoj je i uz veliku potražnju za radnicima - svaki dan čitamo o nedostatku radnika u turizmu, poljoprivredi, građevinarstvu i industriji - imamo 160 tisuća ljudi koji se vode kao nezaposleni? Nezaposlenost u Hrvatskoj iznosi, prema podacima za ožujak, 9,4 posto, dok je prosjek EU-a 7,1 posto.

Da bi dostigla prosjek EU po zaposlenosti, Hrvatska treba zaposliti još 200 tisuća ljudi

Još važniji podatak od nezaposlenosti je stopa zaposlenosti. Iako bi ljudi u Hrvatskoj htjeli imati standard kao na sjeveru Europe - Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Islandu - podaci o zaposlenosti i duljini radnog vijeka pokazuju da njima novac nije pao s neba, nego da iza njihova visokog životnog standarda stoji rad.

U Hrvatskoj je zaposleno, odnosno radno aktivno, oko 63 posto stanovništva u dobi od 20 do 64 godine, što iznosi oko 1,5 milijuna ljudi, dok je prosjek EU-a preko 71 posto. Švedska ima zaposlenost preko 82 posto, a rekorder Island čak 87 posto. Kada bi se Hrvatska htjela izjednačiti s prosjekom Europske unije i doseći zaposlenost od 71 posto, trebala bi zaposliti još 200 tisuća ljudi.

Hrvatska ima dugu tradiciju bježanja u mirovinu, čim bi netko stekao nekakav “uvjet” koji bi mu omogućio da se nakači na mirovinski sustav, to bi i učinio. Još u Jugoslaviji masovno su se "sređivale" mirovine za poljoprivrednike koji su odradili 15-ak godina staža u tvornici. Nakon toga vratili bi se na svoje mini-poljoprivredno imanje kao umirovljenici. Mirovine su se masovno dijelile i sudionicima Drugog svjetskog rata. Zatim je veliki val raznih umirovljenja bio tijekom 90-ih, kada je država "zbrinjavala" višak radnika kroz razne dokupe mirovine. Tu su i lažni i pravi ratni veterani, od kojih su mnogi završili u mirovini, iako su (bili) radno sposobni. A mnogi su si u privatnom aranžmanu "sredili" invalidske mirovine kroz "plave kuverte".

Samo 100 tisuća umirovljenika ima puni staž

Tako smo došli do brojke od 1,2 milijuna umirovljenika, od kojih samo oko 100 tisuća ima puni staž od 40 godina. U toj brojci od 1,2 milijuna ljudi kriju se deseci ili stotine tisuća ljudi koji su radno sposobni i mogli bi raditi, ali eto, iz nekog razloga završili su u mirovini i sada umjesto da doprinose zajednici, oni koji rade, rade za njih - osiguravaju im mirovinu, besplatno zdravstveno osiguranje itd.

I iz podataka Eurostata o duljini radnog vijeka vidljivo je da se u Hrvatskoj znatno kraće radi u odnosu na većinu zemalja, pogotovo bogatih zemalja.

Naprimjer, u Švedskoj se u prosjeku radi 41,3 godine, Norveškoj 39,6 godina, Velikoj Britaniji 38,8 godina, Danskoj 40 godina itd. S druge strane, u Hrvatskoj je radni vijek tek 32,1 godinu u prosjeku.

Koliko ljudi u javnom sektoru je višak?

Također, postoji i velika “prikrivena nezaposlenost”. Naime, od oko 1,5 milijuna ljudi koji rade, njih 400 tisuća, zaposleno je u državnim i javnim službama ili poduzećima i njihov broj, usprkos smanjenju broja stanovništva i uvođenju suvremenih tehnologija, konstantno raste.

Ako pretpostavimo da je 20 posto zaposlenih u javnom sektoru višak, dolazimo do brojke od 80 tisuća ljudi koji primaju plaću, vode se kao zaposleni, ali su zapravo nezaposleni. Ne doprinose ekonomiji, nego su na teret javnim tvrtkama, državnom ili lokalnom proračunu.


Komentari članka

Vezani članci

Mioč: Većina poreznih promjena je dobra

19.10.2018.

Većina promjena je dobra, iako smatram da se moglo učiniti mnogo više, pogotovo u smislu makroekonomskih ciljeva. Moglo se razmisliti o znatnijem rasterećenju rada, a ne nužno o smanjenju PDV-a

'Nije dobro: Hrvatska može još dvije ili tri godine ovako, a onda tko se spasi - spasi se'

18.10.2018.

Hrvatska je danas, po razini relativnog standarda, tamo gdje je bila prije 110 godina u odnosu na Austriju i Njemačku, tvrdi Lovrinčević.

Dobra je vijest da je Hrvatska skočila na listi globalne konkurentnosti. Loša da je to samo zbog promjene metodologije

17.10.2018.

Najnovije istraživanje ponovo ukazuje i potvrđuje nužnost provođenja reformi, nužno donošenje dugoročne vizije Hrvatske kao opis željenog stanja u budućnosti te jasne sektorske strategije koje omogućuju takvu viziju

Više od milijun Hrvata živi na rubu siromaštva

17.10.2018.

Skoro 20 posto ljudi u Hrvatskoj u opasnosti je od siromaštva nakon što prime socijalne naknade, dok okvirna brojka od 10,3 posto pokazuje koliko ljudi si ne može priuštiti četiri od devet materijalnih dobra potrebnih za život, poput plaćanja računa, neoč

Tko preporuči dobrog i vrijednog radnika dobiva 10.000 kuna

16.10.2018.

Svjesni su da se ne mogu, nastavlja, uspoređivati s tehnološkim gigantima u segmentu 'ugađanja' zaposlenicima, ali imaju stol za ping pong, pikado, kave, sokove, voće....

Tag cloud

  1. 1811 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1501 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 848 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP