Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Svi 2018

Nedostaje li zaista Hrvatskoj radne snage ili stotine tisuća ljudi radije sišu proračun nego rade?

Izvor: www.index.hr · Autor: M.Repecki  

Nedostaje li zaista Hrvatskoj radne snage ili stotine tisuća ljudi radije sišu proračun nego rade?

HRVATSKA i uz relativno slabi rast ekonomije posljednjih godina sve više osjeća nedostatak radne snage. No usprkos tome, u usporedbi s drugim zemljama EU-a, imamo natprosječno visoku nezaposlenost i relativno nisku radnu aktivnost stanovništva, pa se postavlja pitanje nedostaje li Hrvatskoj radne snage ili ljudi ne žele raditi jer su se nakačili na proračun, što im omogućuje egzistenciju bez rada.

Nije neobično da probleme s nedostatkom radnika ima Njemačka, gdje je stopa nezaposlenosti 3,4 posto, ili Češka gdje je ona još niža, samo 2,2 posto. Ali što se događa u Hrvatskoj, u kojoj je i uz veliku potražnju za radnicima - svaki dan čitamo o nedostatku radnika u turizmu, poljoprivredi, građevinarstvu i industriji - imamo 160 tisuća ljudi koji se vode kao nezaposleni? Nezaposlenost u Hrvatskoj iznosi, prema podacima za ožujak, 9,4 posto, dok je prosjek EU-a 7,1 posto.

Da bi dostigla prosjek EU po zaposlenosti, Hrvatska treba zaposliti još 200 tisuća ljudi

Još važniji podatak od nezaposlenosti je stopa zaposlenosti. Iako bi ljudi u Hrvatskoj htjeli imati standard kao na sjeveru Europe - Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Islandu - podaci o zaposlenosti i duljini radnog vijeka pokazuju da njima novac nije pao s neba, nego da iza njihova visokog životnog standarda stoji rad.

U Hrvatskoj je zaposleno, odnosno radno aktivno, oko 63 posto stanovništva u dobi od 20 do 64 godine, što iznosi oko 1,5 milijuna ljudi, dok je prosjek EU-a preko 71 posto. Švedska ima zaposlenost preko 82 posto, a rekorder Island čak 87 posto. Kada bi se Hrvatska htjela izjednačiti s prosjekom Europske unije i doseći zaposlenost od 71 posto, trebala bi zaposliti još 200 tisuća ljudi.

Hrvatska ima dugu tradiciju bježanja u mirovinu, čim bi netko stekao nekakav “uvjet” koji bi mu omogućio da se nakači na mirovinski sustav, to bi i učinio. Još u Jugoslaviji masovno su se "sređivale" mirovine za poljoprivrednike koji su odradili 15-ak godina staža u tvornici. Nakon toga vratili bi se na svoje mini-poljoprivredno imanje kao umirovljenici. Mirovine su se masovno dijelile i sudionicima Drugog svjetskog rata. Zatim je veliki val raznih umirovljenja bio tijekom 90-ih, kada je država "zbrinjavala" višak radnika kroz razne dokupe mirovine. Tu su i lažni i pravi ratni veterani, od kojih su mnogi završili u mirovini, iako su (bili) radno sposobni. A mnogi su si u privatnom aranžmanu "sredili" invalidske mirovine kroz "plave kuverte".

Samo 100 tisuća umirovljenika ima puni staž

Tako smo došli do brojke od 1,2 milijuna umirovljenika, od kojih samo oko 100 tisuća ima puni staž od 40 godina. U toj brojci od 1,2 milijuna ljudi kriju se deseci ili stotine tisuća ljudi koji su radno sposobni i mogli bi raditi, ali eto, iz nekog razloga završili su u mirovini i sada umjesto da doprinose zajednici, oni koji rade, rade za njih - osiguravaju im mirovinu, besplatno zdravstveno osiguranje itd.

I iz podataka Eurostata o duljini radnog vijeka vidljivo je da se u Hrvatskoj znatno kraće radi u odnosu na većinu zemalja, pogotovo bogatih zemalja.

Naprimjer, u Švedskoj se u prosjeku radi 41,3 godine, Norveškoj 39,6 godina, Velikoj Britaniji 38,8 godina, Danskoj 40 godina itd. S druge strane, u Hrvatskoj je radni vijek tek 32,1 godinu u prosjeku.

Koliko ljudi u javnom sektoru je višak?

Također, postoji i velika “prikrivena nezaposlenost”. Naime, od oko 1,5 milijuna ljudi koji rade, njih 400 tisuća, zaposleno je u državnim i javnim službama ili poduzećima i njihov broj, usprkos smanjenju broja stanovništva i uvođenju suvremenih tehnologija, konstantno raste.

Ako pretpostavimo da je 20 posto zaposlenih u javnom sektoru višak, dolazimo do brojke od 80 tisuća ljudi koji primaju plaću, vode se kao zaposleni, ali su zapravo nezaposleni. Ne doprinose ekonomiji, nego su na teret javnim tvrtkama, državnom ili lokalnom proračunu.


Komentari članka

Vezani članci

Vapaj Hrvatske udruge fasadera: 'Obnavljaju se zgrade, a nedostaju nam stotine radnika!'

24.05.2018.

Tijekom iduće dvije godine u Hrvatskoj je u planu energetski obnoviti oko 600 višestambenih zgrada u vrijednosti milijardu kuna pa gotovo svi fasaderski obrti ili tvrtke trebaju dvostruko veći broj fasadera

Hrvatska rekorder u povećanju prodaje traktora

24.05.2018.

Interesantna su i kretanja na europskom tržištu, na kojemu je također zabilježen porast prodaje s kulminacijom u prosincu 2017. To je, pojašnjavaju iz CEMA udruženja europskih proizvođača poljoprivredne mehanizacije, zbog novih tehničkih zahtjeva za trakt

Europa čvrsto ukopava odluku o obrani europskih poduzetnika od Trumpovih sankcija Iranu

23.05.2018.

Krajem prošlog tjedna najavljena je aktivacija regulative iz devedesetih kojom se izvan snage stavljaju odluke inozemnih sudova o kažnjavanju europskih kompanija koje bi nastavile poslovati s Teheranom usprkos američkim sankcijama

Nastavljaju investirati: BAT zapošljava 100 stručnjaka u Hrvatskoj

18.05.2018.

U TDR-u je lani zaposleno više od 170 novih ljudi, a ukupno u BAT-ovim operacijama u Hrvatskoj njih više od 200.

Ovo su najpoželjniji poslodavci u Hrvatskoj​: Prva tri mjesta zauzele njemačke kompanije

18.05.2018.

Gotovo četvrtina ispitanika kao presudni faktor atraktivnosti poslodavca navela je harmonične odnose na radnom mjestu, a za 23 posto najvažnija je sigurnost radnog mjesta.

Tag cloud

  1. 1751 članka imaju tag hrvatska
  2. 1781 članka imaju tag turizam
  3. 1488 članka imaju tag financije
  4. 1153 članka imaju tag izvoz
  5. 755 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 938 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 898 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 759 članka imaju tag investicije
  10. 911 članka imaju tag EU
  11. 829 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 795 članka imaju tag svijet
  14. 743 članka imaju tag menadžment
  15. 912 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 513 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 469 članka imaju tag tehnologija
  20. 309 članka imaju tag poticaji
  21. 375 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 382 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 232 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 280 članka imaju tag osijek
  31. 304 članka imaju tag agrokor
  32. 297 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 293 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija