Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Stu 2017

Ne uspiju svi u Njemačkoj

Izvor: www.dw.com · Autor: Vera Soldo  

Ne uspiju svi u Njemačkoj

Većina današnjih 'gastarbajtera' iz BiH u Europi se lakše ili teže snađe i prilagodi životu u novoj zemlji i novom okruženju. Ali ekonomska migracija, kako pokazuje naša reportaža, nije uvijek rješenje - i ne za sve.

Ne prestaju valovi ekonomske migracije iz BiH. Samo u posljednje četiri godine je prema podacima Unije za održivi povratak i integracije iz BiH "trbuhom za kruhom" otišlo 151.100 bosanskohercegovačkih državljana. Dakle, jedan cijeli Mostar i Široki Brijeg - zajedno.

No, ne uspiju svi, a njihov povratak u domovinu, "okrunjen" neuspjehom, u većini slučajeva se smatra svojevrsnim porazom. I tisuće Hercegovaca u posljednje tri godine se "upisalo" u ekonomsku migraciju, no za Matea Z. i Ivana B. to je bilo, kako kažu, životno razočaranje.

"Nemoguće mi je bilo živjeti od konobarske dnevnice od 25 KM (oko 100 kn), ali nakon što sam se vratio iz Karlsruhea prije nekoliko mjeseci i jedva skuckao za povratnu kartu za autobus, sada mi to nije najveća tragedija. Najgore su mi bile šale na moj račun tipa 'kako se snašao ovaj ili onaj, a ja, eto nisam'", priča mladi Mateo za DW. Ne želi fotografiranje, a ne želi ni objavu prezimena jer je još uvijek "sve friško".

Da, put u Njemačku još mu je u svježem, neugodnom sjećanju. Nije postao još jedan ekonomski migrant u moru njih iz BiH.

"Mjesec dana sam tražio dobar posao. Bilo je svega. Prao sam suđe po restoranima do zore, jedva plaćao stančić koji sam dijelio s još dvojicom. Bio sam stalno premoren. Nisam imao šanse za ozbiljnije zaposlenje bez znanja njemačkog jezika, a ono što zaradim davao sam za stanarinu i hranu. Bio je to pasji život. Gore mi je bilo nego kod kuće", priča o svom iskustvu ovaj Mostarac.

Izbor između dva zla

Kako kaže, gore od takvog života bilo mu je suočavanje s odlukom da se mora vratiti kući ili bi mogao lako završiti na ulici i bez ikakvog novca. Ali, morao je prelomiti.

Obitelj ga je pozivala da se vrati, govorili su mu da će biti posla i kod kuće, ali on je strepio od "sramote neuspjeha". "A najgore mi je bilo", kaže, "priznati da nisam uspio. Bilo me sramota vratiti se, a trebalo je i pretrpjeti zadirkivanja od prijatelja".

Sada radi svoj stari posao, ali i - ide na tečaj njemačkog jezika. "Ići ću sigurno odavde opet u Njemačku. Sada znam više i ići ću na sigurno. Jest da je kod kuće, ali ne mirim se s preživljavanjem", zaključuje on.

Noćni čuvar za 1.600 eura

Za razliku od njega, njegov zemljak Ivan B. pomirio se s povratkom iz Münchena prije samo nekoliko dana. On je oženjen i otac dvoje male djece. Njegova primanja nisu bila dostatna za život kakav je želio osigurati svojoj obitelji i to unatoč dobrom radnom mjestu u jednom od javnih poduzeća.

Ivan je napustio posao, spakirao kofere i zaputio se u München. Obiteljski plan je bio dolazak supruge s djecom kada se snađe i početak novog, boljeg života u zemlji u kojoj je mirovinu nekada mukotrpno radeći zaradio i njegov otac.

Ali, ispostavilo se da su ovi planovi bili samo pusti snovi. "Ovdje sam imao plaću od 1.200 KM, a u Njemačkoj kao noćni čuvar zarađivao sam oko 1.600 eura. To je bilo ispod svakog očekivanja i dolazak supruge i djece nije se uopće mogao uzeti u obzir. Preskupo smo svi plaćali našu odvojenost za tako mali novac. I odlučio sam se vratiti", govori o svojoj kratkotrajnoj gastarbajterskoj avanturi.

On ne pomišlja na povratak u Njemačku, ali niti bilo gdje. Kaže da se više nikada ne želi razdvojiti od obitelji kako je nekada bio razdvojen i njegov otac. Samo zbog razumijevanja poslodavca može se vratiti na posao i nastaviti prijašnji život.

"Ne mogu ovo doživjeti kao trijumf. Razočaran sam, možda i zbog toga što imam solidan posao i nije mi došlo 'do grla'. A, tu su još i djeca - nisam bio spreman za odvojenost kao što su to bili naši roditelji nekada", zaključuje on svoju priču koja na kraju na neki način ipak ima svoj "happy end".


Komentari članka

Vezani članci

Njemačka traži više od milijun kvalificiranih radnika, a ovo su najtraženija zanimanja

21.12.2017.

Njemački zdravstveni sustav najviše potražuje liječnike, medicinske sestre, terapeute i farmaceute. Vodoinstalateri, monteri klimatizacijskih uređaja, sanitarni radnici, soboslikari, krovopokrivači i fasaderi također su iznimno tražena 'roba'.

Plaće radnika u građevini trebale bi rasti 20 do 30 posto

19.12.2017.

U Njemačku odlazi najveći broj hrvatskih građevinaraca, budući da su tamo plaćeni i do četiri, pet puta bolje nego u Hrvatskoj. U sindikatima građevine može se čuti kako bi domaći radnici kod kuće ostali i za polovicu njemačke plaće

Hrvatski branitelj, umirovljeni policajac, gastarbajter "na crno"

22.11.2017.

Iako hrvatski građani u Njemačku mogu ići raditi legalno, i danas se iz Hrvatske odlazi tamo raditi "na crno". Čini to i protagonist naše priče, koji je već 6 godina povremeno "bauštelac" u Bavarskoj. Evo kako i zašto.

Povijesni rekord: Imamo podatke koliko su gastarbajteri lani poslali novca u Hrvatsku

15.11.2017.

Hrvatski gastarbajteri lani su u zemlju poslali 1,3 milijarde eura ili 53 milijuna više nego godinu ranije. Najviši je to iznos u proteklih 16 godina, otkad Eurostat bilježi tu statistiku

Njemačka: I dalje više od milijun otvorenih radnih mjesta

07.11.2017.

Potražnja je također i dalje velika u sektoru usluga, građevine i trgovine. Najveća potražnja vlada u manjim tvrtkama s najviše 50 zaposlenih, iza kojih slijede srednje velika poduzeća.

Tag cloud

  1. 1720 članka imaju tag hrvatska
  2. 1738 članka imaju tag turizam
  3. 1478 članka imaju tag financije
  4. 1132 članka imaju tag izvoz
  5. 724 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 915 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 721 članka imaju tag investicije
  10. 894 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 749 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 383 članka imaju tag obrazovanje
  25. 367 članka imaju tag hnb
  26. 333 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 271 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija