Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Stu 2017

Ne uspiju svi u Njemačkoj

Izvor: www.dw.com · Autor: Vera Soldo  

Ne uspiju svi u Njemačkoj

Većina današnjih 'gastarbajtera' iz BiH u Europi se lakše ili teže snađe i prilagodi životu u novoj zemlji i novom okruženju. Ali ekonomska migracija, kako pokazuje naša reportaža, nije uvijek rješenje - i ne za sve.

Ne prestaju valovi ekonomske migracije iz BiH. Samo u posljednje četiri godine je prema podacima Unije za održivi povratak i integracije iz BiH "trbuhom za kruhom" otišlo 151.100 bosanskohercegovačkih državljana. Dakle, jedan cijeli Mostar i Široki Brijeg - zajedno.

No, ne uspiju svi, a njihov povratak u domovinu, "okrunjen" neuspjehom, u većini slučajeva se smatra svojevrsnim porazom. I tisuće Hercegovaca u posljednje tri godine se "upisalo" u ekonomsku migraciju, no za Matea Z. i Ivana B. to je bilo, kako kažu, životno razočaranje.

"Nemoguće mi je bilo živjeti od konobarske dnevnice od 25 KM (oko 100 kn), ali nakon što sam se vratio iz Karlsruhea prije nekoliko mjeseci i jedva skuckao za povratnu kartu za autobus, sada mi to nije najveća tragedija. Najgore su mi bile šale na moj račun tipa 'kako se snašao ovaj ili onaj, a ja, eto nisam'", priča mladi Mateo za DW. Ne želi fotografiranje, a ne želi ni objavu prezimena jer je još uvijek "sve friško".

Da, put u Njemačku još mu je u svježem, neugodnom sjećanju. Nije postao još jedan ekonomski migrant u moru njih iz BiH.

"Mjesec dana sam tražio dobar posao. Bilo je svega. Prao sam suđe po restoranima do zore, jedva plaćao stančić koji sam dijelio s još dvojicom. Bio sam stalno premoren. Nisam imao šanse za ozbiljnije zaposlenje bez znanja njemačkog jezika, a ono što zaradim davao sam za stanarinu i hranu. Bio je to pasji život. Gore mi je bilo nego kod kuće", priča o svom iskustvu ovaj Mostarac.

Izbor između dva zla

Kako kaže, gore od takvog života bilo mu je suočavanje s odlukom da se mora vratiti kući ili bi mogao lako završiti na ulici i bez ikakvog novca. Ali, morao je prelomiti.

Obitelj ga je pozivala da se vrati, govorili su mu da će biti posla i kod kuće, ali on je strepio od "sramote neuspjeha". "A najgore mi je bilo", kaže, "priznati da nisam uspio. Bilo me sramota vratiti se, a trebalo je i pretrpjeti zadirkivanja od prijatelja".

Sada radi svoj stari posao, ali i - ide na tečaj njemačkog jezika. "Ići ću sigurno odavde opet u Njemačku. Sada znam više i ići ću na sigurno. Jest da je kod kuće, ali ne mirim se s preživljavanjem", zaključuje on.

Noćni čuvar za 1.600 eura

Za razliku od njega, njegov zemljak Ivan B. pomirio se s povratkom iz Münchena prije samo nekoliko dana. On je oženjen i otac dvoje male djece. Njegova primanja nisu bila dostatna za život kakav je želio osigurati svojoj obitelji i to unatoč dobrom radnom mjestu u jednom od javnih poduzeća.

Ivan je napustio posao, spakirao kofere i zaputio se u München. Obiteljski plan je bio dolazak supruge s djecom kada se snađe i početak novog, boljeg života u zemlji u kojoj je mirovinu nekada mukotrpno radeći zaradio i njegov otac.

Ali, ispostavilo se da su ovi planovi bili samo pusti snovi. "Ovdje sam imao plaću od 1.200 KM, a u Njemačkoj kao noćni čuvar zarađivao sam oko 1.600 eura. To je bilo ispod svakog očekivanja i dolazak supruge i djece nije se uopće mogao uzeti u obzir. Preskupo smo svi plaćali našu odvojenost za tako mali novac. I odlučio sam se vratiti", govori o svojoj kratkotrajnoj gastarbajterskoj avanturi.

On ne pomišlja na povratak u Njemačku, ali niti bilo gdje. Kaže da se više nikada ne želi razdvojiti od obitelji kako je nekada bio razdvojen i njegov otac. Samo zbog razumijevanja poslodavca može se vratiti na posao i nastaviti prijašnji život.

"Ne mogu ovo doživjeti kao trijumf. Razočaran sam, možda i zbog toga što imam solidan posao i nije mi došlo 'do grla'. A, tu su još i djeca - nisam bio spreman za odvojenost kao što su to bili naši roditelji nekada", zaključuje on svoju priču koja na kraju na neki način ipak ima svoj "happy end".


Komentari članka

Vezani članci

Njemačkoj nedostaje obrtnika, plaće i do 5.500 eura bruto

27.06.2018.

Njemački građani zbog nedostatka obrtnika već sad u prosjeku čekaju preko deset tjedana na obavljanje neke obrtničke usluge a situacija bi se u bliskoj budućnosti mogla pogoršati, rekla je udruga njemačkih obrtnika u ponedjeljak.

Iz Hrvatske dnevno odseli 180 ljudi

18.06.2018.

Najmanje 250.000 hrvatskih građana odselilo je u inozemstvo u posljednjih pet godina, od kad je Hrvatska postala članica EU

Kako su uspjeli: Njemačka - Iz ruševina Drugog svjetskog rata do globalne ekonomske sile

11.06.2018.

Iako se taj uspjeh u široj javnosti često pripisuje Marshallovu planu, odnosno američkoj financijskoj pomoći za obnovu Europe, čini se da nije to, ili samo to, bio presudan faktor za uspjeh Njemačke

Odlaze li privremeno ili zauvijek: analitičari HNB-a ponudili su dobar uvid u trendove i uzroke emigracije

28.05.2018.

Danas je Hrvatska integrirana u zajednicu u kojoj se ljudi kao i kapital više-manje slobodno kreću. Smanjenje transportnih i transakcijskih (informacijskih) troškova otvara mogućnosti za nove oblike dnevnih, tjednih i drugih privremenih migracija, razdvaj

Kad bi svi nezaposleni u Njemačkoj dobili posao, ostalo bi još 400 tisuća slobodnih radnih mjesta

18.04.2018.

Kompanijama ujedno ponestaje kvalificiranih radnika zbog neuobičajeno dugog razdoblja gospodarskog rasta, koji je ušao u devetu godinu, i nestašice radno sposobnog stanovništva.

Tag cloud

  1. 1778 članka imaju tag hrvatska
  2. 1802 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1165 članka imaju tag izvoz
  5. 760 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 918 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 296 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 300 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP