Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Velj 2009

Nastavljamo s investicijama, posebice u malo i srednje gospodarstvo

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Luka Capar  

Nastavljamo s investicijama, posebice u malo i srednje gospodarstvo

Predsjednik Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) Thomas Mirow bio je u četvrtak i petak u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj, prvi put nakon stupanja na dužnost u srpnju prošle godine i uoči godišnje skupštine EBRD-a koja će se 2010. godine održati u Zagrebu. O čemu je razgovarao s hrvatskim dužnosnicima te o ulozi EBRD-a u vremenima globalne krize i recesije, otkrio nam je u ekskluzivnom razgovoru Vjesniku.

• Možete li dati ocjenu gospodarskog stanja i utjecaja krize na srednju i istočnu Europu, posebice na Hrvatsku?

- Kada se pogleda cjelokupna slika utjecaja ove financijske krize ne samo na regiju, nego uopće, postaje jasno kako je udar na financijski sektor, a samim time i na gospodarstvo, kompleksniji i snažniji nego što se to u početku činilo, posebice kada pogledamo spomenutu regiju. Prelijevanje krize vidljivo je i u Hrvatskoj, a očituje se prije svega u problemima s likvidnošću, smanjenoj količini kapitala koji banke plasiraju na tržište, većim kamatnim stopama te averziji od bilo kakvih većih rizika. Ovdje moram reći da, što se Hrvatske tiče, bankarski odnosno financijski sektor ne bi trebao imati problema poput onih u većini europskih zemalja, jer vaše su banke stabilne i sustav kao takav nije ugrožen. Problem bi u Hrvatskoj mogao imati realni sektor, posebice s obzirom na prognoze gospodarskog rasta. U našim predviđanjima s kraja prošle i početka ove godine očekivani rast BDP-a bio je na razini od nula posto, no kako situacija odmiče, izgleda da bi mogao otići i u negativu.

• O realnom sektoru razgovarali ste s potpredsjednikom Vlade i ministrom gospodarstva Damirom Polančecom.

- Točno, s potpredsjednikom Polančecom razgovarao sam o situaciji u gospodarstvu, posebice o onom dijelu gospodarstva koji se tiče obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva. Najviše je bilo riječi o projektima EBRD-a u tom segmentu ekonomije te o tome kako banka može dodatno pomoći realnom sektoru gospodarstva u Hrvatskoj. Mislim da smo imali vrlo konstruktivne razgovore i da ćemo u budućnosti nastaviti kroz programe komercijalnih banaka pomagati, osobito malom i srednjem poduzetništvu, ali i ostalim gospodarskim subjektima u Hrvatskoj. S druge strane, tema razgovora s ministrom financija Ivanom Šukerom vezana je više uz financijski sektor, i to ne samo bankarski, koji je u Hrvatskoj stabilan, nego o utjecajima i situaciji na tržištu kapitala, posebice o reflektiranju krize velikih tržišta na manja poput hrvatskoga, kao i o drugim segmentima koji utječu na razvoj hrvatskog tržišta kapitala.

• Kada govorite o programima EBRD-a u Hrvatskoj, možete li reći kakovi su planovi za ovu godinu?

- Od početka svojih poslovnih aktivnosti u Hrvatskoj 1994. godine, EBRD je ukupno uložio 1,88 milijardi eura, mobilizirajući dodatne tri milijarde eura iz drugih izvora. Investicije banke bile su usmjerene na financijski sektor, transport i komunalne usluge, turizam i korporativni sektor. Trenutačni prioriteti EBRD-a u Hrvatskoj su suradnja s financijskim sektorom da bi se ublažio utjecaj gospodarske krize i omogućilo daljnje kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva posredstvom poslovnih banaka.

U okviru svoje dugoročne strategije za Hrvatsku, EBRD će također i dalje poticati regionalni razvoj investiranjem u lokalnu, gradsku i nacionalnu infrastrukturu te promoviranjem projekata obnovljivih izvora energije i ulaganjima u energetsku učinkovitost. Plinska kriza koje smo nedavno bili svjedoci još je jednom potvrdila potrebe za energetskom neovisnošću i mislim da Hrvatska na tom području može bitno više iskoristiti, povećati i unaprijediti svoje mogućnosti. Glede toga, poduprijet ćemo projekte kojima je cilj osigurati energiju iz različitih izvora. EBRD također ostaje usredotočen na proces privatizacije i na restrukturiranje kompanija kako bi ona postala što više konkurentna te na pružanje pomoći hrvatskim tvrtkama da prošire svoje poslovanje u regiji.

• Mislite li da je bolje poticati nekoliko središnjih velikih projekata ili veći broj malih na širem području?

- Smatram da su svi projekti koji uključuju razvoj infrastrukture, zapošljavanje većeg broja ljudi, posebice u ovim vremenima krize, te koji u budućnosti imaju potencijal da se razvoj okružja te investicije nastavi i nakon završetka projekta, vrijedni podrške. Mi kao EBRD skloniji smo suradnji s lokalnim jedinicama i investicijama u veći broj manjih projekata, koji na kraju stvaraju velik rezultat i korisni su svima, pri čemu su nam važni konkretni rezultati za stanovnike područja na kojima se projekt realizira. Naravno, zajedno s nekim drugim financijskim institucijama spremni smo i na investicije u velike projekte kada smatramo da su isplative i korisne.

• Gledajući globalni problem krize, možete li komentirati najave američkog predsjednika o uvođenju svojevrsnog »državnog protekcionizma«?

- Takvi potezi i najave predsjednika Baracka Obame ne bi trebali biti iznenađujući, jer on je prije svega suočen s problemima vlastitog gospodarstva, krize na tržištu kapitala i sve većeg broja nezaposlenosti. Osim toga SAD ima i velik problem s padom potrošnje građanstva, što također utječe na poteze nove administracije. Kriza je i počela u SAD-u, točnije u njihovu financijskom sektoru, i mislim da se tamo mora i riješiti. Kako se negativni val prelio na ostala tržišta, tako bi se i pozitivni efekt mogao proširiti. To, naravno, ne znači da ostali, posebice Europska unija mogu stajati sa strane i čekati da se problemi riješe.

• Kako vidite ulogu EBRD-a u financijskoj krizi?

- Pa prvo ću vam reći što ne možemo učiniti u ovim kriznim vremenima. Ne možemo glumiti Međunarodni monetarni fond i slične institucije te davati savjete takvog tipa. Mi kao EBRD možemo ponuditi konkretne programe koji se temelje na našim dosadašnjim iskustvima i operacijama na financijskom tržištu.
Smatram da je posebno važno poticanje i pomaganje privatnom sektoru, a unutar njega malog i srednjeg poduzetništva. Taj segment gospodarstva najbrojniji je u Europi, a istodobno je najranjiviji i najfleksibilniji. Zato mislim da je potrebno najviše investicija usmjeriti upravo u malo i srednje poduzetništvo, i mi kao EBRD upravo to i radimo. Osim na globalnoj razini, u ozračju globalne krize, EBRD želi i može odigrati važnu ulogu i regionalno. Sa svog jedinstvenog položaja najvećeg financijskog investitora u Hrvatskoj i regiji, Banka se obvezuje pozabaviti posljedicama narušenog povjerenja u financijskom sektoru i u gospodarstvu.

• U Zagrebu će se održati godišnja skupština EBRD-a. Kakva su očekivanja?

- Posebno se veselimo toj godišnjoj skupštini u Zagrebu u svibnju iduće godine, jer se nadamo da će to biti prva skupština nakon završetka financijske krize. Želimo privući investicije u Zagreb i predstaviti glavni grad Hrvatske kao važan dio regije koja bi i u budućnosti trebala biti gospodarski prosperitetna. Također, na tom ćemo sastanku, na kojem će sudjelovati oko 3000 ljudi, predstaviti i naše srednjoročne strateške planove kao i rezultate projekata koji već traju. Odluka da se godišnja skupština EBRD-a 2010. godine održi u Zagrebu rezultat je, naravno, i duge i uspješne suradnje između Hrvatske i EBRD-a.

Niže bankovne marže

• Kakva je budućnost financijskog, odnosno bankarskog sektora nakon krize?
- Bankarski sektor nakon ove krize sigurno neće biti isti, posebice kada govorimo o velikim bankarskim i financijskim institucijama poput onih u Velikoj Britaniji ili Švicarskoj. Trenutačno u bankarskom sektoru traje jedan oblik transformacije i »preslagivanja« koje bi trebalo odrediti poslovanje u budućnosti. Ono što bi generalno moglo obilježavati funkcioniranje bankarskog i financijskog sustava u budućnosti bit će sigurno stroža zakonska regulacija, pooštreni segment rizika, ali i niže bankarske marže.


Komentari članka

Vezani članci

Predsjednik udruge stranih ulagača u Hrvatskoj: "Najveći je problem u mentalitetu i sklonosti žalopojkama"

11.03.2019.

Mislim da bi nam najviše pomoglo da se počnemo mijenjati, posebno naš mentalitet. Hrvati se vole jako puno žaliti, iznositi probleme što dobrim dijelom potenciraju i mediji. Dobra vijest je samo loša vijest, nema optimizma. Jedan strani veleposlanik koji

Švicarsko-američka tvrtka otvara tvornicu u Ludbregu, trebat će im stotinu radnika

27.02.2019.

Već su krenuli prvi natječaji za zapošljavanje radnika u novu specijaliziranu kompaniju Variosystems AG, švicarsko-američku elektroničku tvrtku koja je proteklih dana objavio vijest o širenju svoje proizvodnje u Ludbreg

Dogus grupa dovodi Hyatt u Zadar

18.02.2019.

Dogus Grupa u Hrvatskoj ima hotel, vilu, tri marine - i velike planove. Ako se pruži prilika, kupili bi ACI, a uskoro planiraju početi gradnju hotela u bivšoj zgradi Maraske u Zadru

Tehno park za razvoj poduzetništva u Garešnici

18.02.2019.

Gradnja Tehno parka u Poduzetničkoj zoni Kapelica najveća je investicija koja se u Garešnici financira europskim novcem

Jedan od najatraktivnihih turističkih projekata u Istri bliži se realizaciji: Baljanski Jurski park otvara se ZA ČETIRI MJESECA

13.02.2019.

Nakon gotovo šest mjeseci bazenski kompleks je u zamišljenim gabaritima. Građevinski, odnosno betonski radovi na samom su kraju i ono što sada slijedi je finalizacija. Konkretno, pred nama je hortikulturno uređenje svih 16 tisuća četvornih metara auto kam

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1893 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 983 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 347 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 248 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 328 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija