Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Tra 2019

'Naše rajčice uzgajamo prirodnim putem, uz pomoć marljivih ljudi, sunca i 10.000 bumbara'

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Jasmina Trstenjak  

'Naše rajčice uzgajamo prirodnim putem, uz pomoć marljivih ljudi, sunca i 10.000 bumbara'

Zarja grupa, koja je svoje moderne staklenike s rajčicama postavila u Kerestincu pokraj Svete Nedjelje, nakon više od deset godina mijenja ime brenda - od danas se na policama trgovina njezine rajčice mogu pronaći pod imenom Rajska

Razloga za takav iskorak je nekoliko. Osim što je najveći proizvođač posebnih sorti rajčica u Hrvatskoj, grupa je proširila kapacitete, a s obzirom na specifičnost svoje proizvodnje u kojoj ne koriste pesticide i herbicide te, kako kaže direktor Zvonimir Belić, idiličnog uzgoja, htjeli su stvoriti prepoznatljiv brend.

Ljudi, sunci i bumbari
- Uzgoj u staklenicima zahtijeva gotovo u potpunosti kontrolirane uvjete uzgoja, barem što se tiče klime, klimatskih promjena, uzgojnog supstrata i sortimenta. U staklenicima održavamo biološku ravnotežu, a rajčice od nametnika štitimo biološkom zaštitom koju čine kukci. Rajčice se, dakle, uzgajaju potpuno prirodnim procesom uz pomoć marljivih ljudi, sunca i čak 10.000 bumbara koji oprašuju njihove cvjetove. Kontaktirali smo nagrađivanu brending agenciju Fabular, koja je, u skladu s uvjetima uzgoja, kreirala cjelokupnu priču brenda Rajska - pojašnjava detaljnije razloge rebrendiranja direktor grupe koja godišnje proizvede tri milijuna komada pakirane rajčice.

Dodatni je povod novom imenu bilo je i stopostotno povećanje površine staklenika zahvaljujući sredstvima EU - sa 2,5 na ukupno 5 hektara. Trenutačno su, naime, usred velikog investicijskog ciklusa, vrijednog 3 milijuna eura. Sredstva iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj čine 85 posto tog iznosa, a u preostalom ih je dijelu kreditno podržala Hrvatska banka za obnovu i razvitak. Upravo im je taj projekt omogućio da udvostruče kapacitete i broj zaposlenih na trenutačnih 74, podignu kvalitetu proizvoda i poboljšaju poslovne rezultate.

- Uz maksimalnu iskorištenost kapaciteta, u 2018. su ostvareni prihodi od oko 17 milijuna kuna i neto dobit u visini 1,3 milijuna kuna. Zbog ograničenih kapaciteta izvoz u njima zauzima manji dio te je lani iznosio oko 25 posto - objašnjava Belić dok iznosi brojke iz poslovanja. Svoje cherry i cocktail rajčice prodaje poslovnim partnerima, veletrgovcima i velikim robnim centrima u Hrvatskoj, kao što su Konzum, Plodine, Spar i Kaufland, a u Sloveniji robnim centrima Hofer i Tuš.

Budući ciljevi
Cilj je, dodaje, proširiti se i na druga tržišta, pa i pronaći još radnika. Naime, iako je Zarja grupa udvostručila broj zaposlenih, manjak radne snage i dalje joj je jedan od glavnih problema. Problem im je, kažu, i nosivost grijanih staklenika, što pokušavaju riješiti već 15 godina.

- Nosivost je problem kod pribavljanja građevinskih dozvola jer naši podzakonski akti nisu usklađeni s pravnim standardima EU. Primjerice, kod nas nema koeficijenata koji bi korigirali nosivost grijanih staklenika, pa se tako zahtijeva veća nosivost staklenika nego u Sibiru. Naime, za Hrvatsku je propisana nosivost staklenika 75 kilograma, a za Rusiju, primjerice, 45 - no staklenik nosivosti 75 kilograma ne može se kupiti nigdje na svijetu - napominje Belić, čija je ambicija u ovoj godini, uz širenje, približiti proizvod krajnjim kupcima te ojačati svijest o kvaliteti i zdravstvenim prednostima Zarjinih rajčica.

Rajčica Rajska raste u vrećama s kompostom preko kojih dobiva sve hranjive tvari rastopljene u vodi. U njezinu se uzgoju upotrebljavaju isključivo hranjiva mineralnog tipa koja se u staklenik unose fertirigacijom kroz navodnjavanje - kap po kap. Višak vode otječe, filtrira se i ponovno koristi u zatvorenom sustavu, u kojemu se ništa ne baca. U proizvodnji se koristi biološka zaštita, što znači da se unose prirodni neprijatelji štetnika.

- Biološka zaštita u staklenik se unosi već u prvim tjednima proizvodnje kako bi se dostigla populacija dovoljna za obranu od štetočina. Cilj pritom nije uništiti štetne kukce, nego svesti ih na minimum u pokušaju da stvorimo agronomski ekosustav povoljan za razvoj prirodnih neprijatelja štetočina. Biljke koje su zaražene nekim tipom virusnih ili bakterijskih bolesti odstranjuju se rezanjem te se iznose iz staklenika, a rana se zatim premazuje alkoholom i dezinficira. U takvom sustavu nema potrebe za kemijskom zaštitom bilja te nema straha od zagađenja proizvoda, vode i okolnih tala. Doziranje hranjivih tvari računalno je programirano, kao i provjetravanje, određivanje vlažnosti zraka i temperature u stakleniku, što je tehnološki vrlo zahtjevan i skup posao - pojašnjava Zvonimir Belić, direktor Zarja grupe.


Komentari članka

Vezani članci

Objavljen javni poziv: Dijele bespovratnih 900.000 kuna

19.04.2019.

Vukovarsko-srijemska županija je prvi put raspisala ovakav javni poziv, koji traje od 5. travnja do 15. studenoga ili dok planirana sredstva ne budu utrošena

Ozbiljno njemačko upozorenje: Gotovo pola investitora ne bi ponovo ulagalo u Hrvatskoj

17.04.2019.

Istraživanje je provedeno u veljači među sto pedeset tvrtki članica Komore te nekima od vodećih kompanija u Hrvatskoj. Na ista pitanja odgovarale su i članice petnaest drugih njemačkih vanjskotrgovinskih komora u zemljama Srednje i Istočne Europe.

Za Slavoniju, Baranju i Srijem do sada ugovoreni projekti vrijedni čak 9,7 milijardi kuna

17.04.2019.

Prvi put u deset godina izvoz poljoprivrednih proizvoda raste dvostruko brže od uvoza

Rastu potpore iz EU fondova za mlade poljoprivrednike

14.04.2019.

Isplate iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi se povećavaju, u 2019. predviđeno je 317,6 mil. eura

Od članstva u EU Hrvatska u plusu 14,4 milijarda kuna

12.04.2019.

Kada se govori o korištenju fondova Europske unije, Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,7 milijarda eura, a u ovom trenutku ugovoreno je 66% alokacije, raspisano gotovo 85% natječaja, dok je korisnicima isplaćeno 21% dodijeljenih sredstava

Tag cloud

  1. 1881 članka imaju tag hrvatska
  2. 1904 članka imaju tag turizam
  3. 1517 članka imaju tag financije
  4. 1209 članka imaju tag izvoz
  5. 821 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 947 članka imaju tag trgovina
  8. 816 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 911 članka imaju tag svijet
  11. 950 članka imaju tag EU
  12. 871 članka imaju tag ict
  13. 845 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 505 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 568 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 488 članka imaju tag tehnologija
  21. 350 članka imaju tag poticaji
  22. 416 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 254 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 421 članka imaju tag dzs
  27. 332 članka imaju tag eu fondovi
  28. 374 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 333 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 325 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 342 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 370 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 331 članka imaju tag porezi
  39. 369 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija