Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Svi 2009

Napredak konditorske industrije samo kroz jači izvoz

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Sanja Plješa  

Napredak konditorske industrije samo kroz jači izvoz

Konditorska industrija sve je važnija grana prehrambene industrije u Hrvatskoj jer za svoju proizvodnju koristi domaće sirovine i ambalažni materijal. Zapošljava značajan broj djelatnika, a na neizravan način pomaže u zapošljavanju stanovništva u poljoprivredi, prometu i trgovini.

Iz analize stanja te industrije u Hrvatskoj vidljivo je da je u pet proteklih godina rasla proizvodnja domaćih konditorskih proizvoda, ali je pritom uvoz rastao daleko više od izvoza. S obzirom na to da su se domaći proizvodi iz godine u godinu sve manje prodavali na hrvatskom tržištu, taj se gubitak nadomjestio njihovim izvozom, ističe Ivan Veljača, direktor tvrtke Kondin za razvoj i unaprjeđenje konditorske industrije. Ta tvrtka istodobno posluje i kao strukovno udruženje koje prikuplja podatke o proizvodnji i prodaji slatkiša osam domaćih konditorskih tvrtki. No, hrvatsku konditorsku industriju zapravo čine svi proizvođači koji nude takve proizvode na domaćem tržištu.

Govoreći o problemima s kojima su suočene domaće tvrtke, Veljača je rekao kako je zbog porasta cijena gotovo svih sirovina i jakog tečaja kune, izvoz slatkiša teško pokrivao troškove proizvodnje, pa se stoga kod nekih skupina proizvoda znatno smanjio. Potkrijepio je to podacima iz 2008. kada je u Hrvatskoj ukupno prodano 86.807 tona konditorskih proizvoda, od čega je domaćih bilo 36,55 posto, a stranih 63,45 posto. Prije pet godina ta je prodaja iznosila 72.397 tona pri čemu je domaćih proizvoda bilo 47,48 posto, a uvoznih 52,52 posto. No, budući da je vrijednost izvoza ipak veća od vrijednosti uvoza sirovina i repromaterijala, konditorska industrija povoljno djeluje i na vanjsko-trgovinsku bilancu države, ustvrdio je Veljača.

Analizirajući stanje “slatke” industrije u razdoblju od 2004. do 2008. godine, vidljivo je da je 2008. bilo ukupno proizvedeno 60.089 tona konditorskih proizvoda, što je 16,41 posto više nego 2004. Pritom je najviše proizvedeno kakao proizvoda (18.922 tone ili 37,16 posto više) te keksa i srodnih proizvoda (18.251 tona ili 9,35 posto više).

Najviše slatkiša dolazi iz Njemačke

S druge pak strane, uvezeno je nešto više od 55.000 tona stranih konditorskih proizvoda. Njihov uvoz lani je iznosio nešto više od 209 milijuna američkih dolara. Usporedbe radi, to je gotovo dvostruko više nego 2004. kada je uvoz iznosio 113 milijuna dolara. Najviše takvih proizvoda uvozimo iz Njemačke, i to u vrijednosti 50 milijuna dolara ili 25,43 posto od ukupno uvezenih proizvoda. Slijede slatki proizvodi iz Poljske u vrijednosti 31,5 milijuna dolara ili 15,94 posto te Italije u vrijednosti 28 milijuna dolara ili 14,17 posto. Osim tih zemalja, slatkiše uvozimo iz Bosne i Hercegovine, Turske, Austrije, Srbije, Gane, Francuske i Makedonije.

Promatrajući izvoz domaćih konditora vidljivo je kako je lani izvezeno 28.754 tone tih proizvoda u vrijednosti 117 milijuna dolara. Prije pet godina bilo je izvezeno 21.630 tona tih proizvoda u vrijednosti 69 milijuna dolara. Lani je najviše hrvatskih slatkiša izvezeno u BiH, i to u vrijednosti 44 milijuna dolara, što je 42,37 posto vrijednosti ukupno izvezenih proizvoda. Potom slijedi Slovenija u koju izvozimo konditorske robe u vrijednosti 17,5 milijuna dolara što čini 16,79 posto ukupnog hrvatskog izvoza slatkiša, te Srbija, s izvozom u vrijednosti 14 milijuna dolara ili 13,47 posto ukupnog izvoza. Slijede ih Makedonija, SAD, Crna Gora, Njemačka, Poljska, Austrija i Češka.

Kraš je još tržišni lider

Među domaćim konditorskim tvrtkama Kraš još uvijek ima ulogu tržišnog lidera. U protekloj su godini domaći proizvođači, udruženi u Kondinu, proizveli više od 60.000 tona konditorskih proizvoda, pri čemu na Kraš otpada gotovo polovina, a slijede ga Koestlin, Karolina, Kandit i Zvečevo.

Kako su istaknuli u Krašu, i u konditorskoj se industriji osjeća globalna gospodarska kriza kroz smanjenu potražnju za tim proizvodima, ali ipak u manjoj mjeri nego što je to slučaj u ostalim industrijskim granama, primjerice građevinskoj ili automobilskoj.

Od specifičnih problema s kojima se konditori susreću u poslovanju, u Krašu su posebice izdvojili rast cijena strateških sirovina, poput šećera, brašna i kakaovca, rast pregovaračke moći kupaca i trgovaca uslijed koncentracije maloprodajnog tržišta te golem uvoz konditorskih proizvoda u uvjetima liberaliziranog tržišta. Primjera radi, u razdoblju od 2000. do 2004. godine uvoz je godišnje imao prosječan rast od 29 posto, a od 2004. do ove godine taj je rast iznosio 10 posto.

Kraš Grupa je lani ostvarila 1,05 milijardi kuna ukupno konsolidiranih prihoda od čega na prihode od prodaje otpada 1,02 milijarde kuna. U odnosu na 2007. ukupni su im prihodi porasli su za 26 milijuna kuna ili 2,5 posto više. Kraš je tijekom 2008. ostvario i rast izvoza, pa su tako prihodi od prodaje u inozemstvu dosegli 393 milijuna kuna što je 8,4 posto više nego 2007. Najveći rast izvoza ostvaren je na tržištima SAD-a, Kanade, Australije te na tržištima regije. U Krašu kažu kako je tijekom protekle godine neprekidno unaprjeđivan proizvodni program, i to kroz inovacije postojećih i razvoj novih proizvoda, koji su najvećim dijelom plasirani na tržište u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu i početkom ove godine.

Koestlin povećava prodaju

Hrvatska industrija slatkiša pod velikim je pritiskom konkurencije iz EU-a i zemalja bivše Jugoslavije, kaže direktorica marketinga, izvoza i razvoja Koestlina Ana Zovko, a s njom se slaže i direktor prodaje domaćeg tržišta te tvrtke Petar Oršanić. Dobar dio proizvoda u zadnje dvije godine došao je na police hrvatskih prodavaonica putem privatnih robnih marki proizvedenih u Srbiji, Makedoniji, BiH, Njemačkoj i Poljskoj, tvrde oni. No, unatoč tome Koestlin povećava svoj udio na hrvatskom tržištu. Ta je tvrtka u prodaji konditorskih proizvoda u Hrvatskoj u 2008. sudjelovala sa 37,53 posto, uglavnom s keksima i srodnim proizvodima te 29,02 posto u prodaji vafla.

I Koestlin se, prema riječima Ane Zovko, susreće s određenim problemima. Jedan od njih je i problem nedostatka kapaciteta u određenom segmentu proizvodnje, ali taj će se problem ipak riješiti. No, jedan od “gorućih” problema je nelikvidnost hrvatskog tržišta. “U zadnje se vrijeme primjećuje orijentiranost domaćih kupaca na domaće tržište, no još uvijek nije u dovoljnoj mjeri”, ističe Oršanić.

Govoreći o poslovnoj 2008., on je kazao kako su ostvarili 1,4 milijuna kuna dobiti, dok su ukupni prihodi od prodaje rasli 15 posto. U zadnje dvije godine Koestlin se u svojoj poslovnoj politici orijentirao na izvoz te trenutačno izvoze u 20 zemalja svijeta. U ukupnoj realizaciji te tvrtke izvoz trenutačno sudjeluje s oko 50 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Koprivnički Vemo trade ove godine očekuje izvoz 97,5% ukupne proizvodnje u EU

23.11.2017.

Očekivani izvoz ove godine će biti cca. 97,5% ukupne proizvodnje, najveće tržište nam je Njemačka, s oko 65%, a ostatak se plasira u Francusku, Austriju, Italiju, Nizozemsku, Irsku, Finsku, Mađarsku…

I pod cijenu manjeg profita u Purexu rade bez aditiva i hormona rasta

22.11.2017.

U početku je Dragošević želio farmu na kojoj može proizvesti zdravo meso za svoju djecu i prijatelje. Danas, šesnaest godina poslije, cilj se nije promijenio, ali Purexov obujam narastao je na petnaest peradarskih farmi.

Za promociju poljoprivrednih proizvoda 179 milijuna eura

21.11.2017.

Promocija poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz EU u 2018. usmjerit će se prvenstveno na tržišta izvan zemalja Europske unije.

Atlantic pokrenuo proizvodnju Argete u SAD-u, poručili da imaju najveći brend paštete na svijetu

20.11.2017.

Nakon uspješnih priprema danas je pokrenuta proizvodnja delikatesnog namaza Argeta u mjestu Harrisburg u saveznoj državi Pennsylvania, a u prvoj godini očekuje se prihod od prodaje od tri milijuna dolara

Istraživanje koje pokazuje zašto hrvatska ekonomija uvijek zaostaje

15.11.2017.

Gotovo 80 posto hrvatskih tvrtki nisu ni izvoznici, ni uvoznici, već su okrenuti poslovanju isključivo na domaćem tržištu. Zapanjujući je to podatak iz nove analize o funkcioniranju tržišta u Hrvatskoj i proizvodnosti hrvatskih poduzeća

Tag cloud

  1. 1690 članka imaju tag hrvatska
  2. 1722 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1118 članka imaju tag izvoz
  5. 712 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 620 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 867 članka imaju tag trgovina
  9. 888 članka imaju tag EU
  10. 705 članka imaju tag investicije
  11. 813 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 732 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 725 članka imaju tag svijet
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 500 članka imaju tag marketing
  18. 464 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 377 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 333 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 315 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 288 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 278 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 275 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja