Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Lip 2020

Napokon pomak u korištenju EU novca: Stigli smo do prosjeka, u rangu smo s Njemačkom i Slovačkom

Izvor: www.tportal.hr · Autor: V. P. P./Hina  

Napokon pomak u korištenju EU novca: Stigli smo do prosjeka, u rangu smo s Njemačkom i Slovačkom

EU je 2014. godine Hrvatskoj stavila iz zajedničkog proračuna na raspolaganje 10,7 milijardi eura u sklopu kohezijske politike kojom Bruxelles već tri desetljeća nastoji smanjiti razlike između siromašnih i bogatih regija unutar EU-a. Tom iznosu je dodano 1,9 milijardi eura iz hrvatskog proračuna budući da se razvojni projekti financiraju zajednički.

Od tih ukupno 12,6 milijardi eura ugovorena je isplata 9,8 milijardi eura, što je 78 posto iskorištenosti. Otprilike jednak učinak imaju Slovačka i Njemačka.

Hrvatska do kraja 2020. godine mora pronaći razvojne projekte za preostali dio novca ili će joj on ostati nedostupan. Prosjek EU je trenutno 77 posto iskorištenosti. U vrhu se nalazi Mađarska koja je već premašila svoj ranije planirani iznos dok je na začelju Španjolska s 58 posto ugovorenih projekata.

U proteklih godinu dana u Hrvatskoj je učinjen pomak budući da je u ovo vrijeme lani iskorištenost bila 52 posto, ispod tadašnjeg prosjeka EU-a.

Hrvatska je tako u očima Europske komisije, izvršnog tijela EU-a koje odobrava novac, prošla razdoblje od neslužbeno 'nezadovoljavajuće' ocjene u 'zadovoljavajuću'. Mnogi ranije započeti projekti ušli su u svoju završnu fazu što je, kao i u drugim zemljama, poguralo postotak iskorištenosti na dosad najvišu razinu.

Svi projekti koji se ugovore do kraja 2020. godine moći će se realizirati do kraja 2023. godine.

Najveći dio novca dosad je u Hrvatskoj otišao u poljoprivredu i promet. Najveći ugovoreni projekt je izgradnja Pelješkog mosta, kojim će se povezati hrvatski jug, u ukupnoj vrijednosti oko 526 milijuna eura.

Dubrovačko-neretvanska županija je nakon Grada Zagreba mjesto u koje se prelijeva najviše novca iz proračuna EU budući da je ondje i drugi veliki infrastrukturni projekt, obnova zračne luke, vrijedna 200,3 milijuna eura. Riječ je o dvije županije u kojima je životni standard iznad prosjeka Hrvatske.

Hrvatskoj su zadnjih godina nedostajali ljudi na poslovima oko fondova, posebno iskusni i obrazovani koji svakodnevno napuštaju zemlju, a otegotna okolnost je bila i neiskustvo u ovom području jer je Hrvatska posljednja pristupila zajedničkom bloku.

I dok je Hrvatska ugovorila isplatu gotovo četiri petine novca od 12,6 milijardi eura koji su joj bili na raspolaganju, krajnji korisnici dobili su zasad tek 25 posto od tog iznosa. Jedan od razloga kašnjenja novca na račune je u procesu javnih nabava, gdje žalbe na provođene postupke usporavaju projekte. U tom segmentu je slabija jedino Španjolska s 24 posto isplaćenog novca krajnjim korisnicima. Prosjek EU-a iznosi 33 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Fondovi EU - Koliko budete uspješni u provedbi projekta, toliko ćete novca i dobiti

24.07.2021.

Kad se piše i govori o sredstvima iz fondova EU koja su Hrvatskoj na raspolaganju, u pravilu se spominju oni koji su sudjelovali na nekom od dosadašnjih otvorenih natječaja. Zaboravlja se pritom da je to prvi korak, a da priča počinje s provedbom projekat

Izvoznici rasturaju! - U prvih pet mjeseci vrijednost izvoza dosegnula sedam milijardi eura

21.07.2021.

U odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine robni izvoz porastao je za 24,4 posto. No još je važniji podatak da je hrvatski izvoz također porastao i u odnosu na isto razdoblje 2019., i to za visokih 13,5 posto

Evo koliku su neto dobit ostvarili hrvatski poduzetnici u 2020.

21.07.2021.

U odnosu na 2019. godinu, poduzetnici su lani ostvarili 4,4 posto manju dobit razdoblja, uz povećanje gubitka razdoblja za 54,9 posto

Schengen turizmu nosi velik dobitak, a građanima jednostavniju proceduru

12.07.2021.

Danas je unutar schengenskog prostora 26 zemalja, s 4,3 milijuna četvornih kilometara i oko 400.000 milijuna građana. No schengenski prostor nije ekvivalentan prostoru EU-a. Dio schengenskog prostora su i Norveška, Island, Lihtenštajn i Švicarska, države

Krediti će biti dostupniji i jeftiniji, plaće rasti, dio cijena mogao bi i pasti

08.07.2021.

ŠTO HRVATSKIM GRAĐANIMA DONOSI ULAZAK U EUROZONU

Tag cloud

  1. 2225 članka imaju tag turizam
  2. 2123 članka imaju tag hrvatska
  3. 1402 članka imaju tag izvoz
  4. 1631 članka imaju tag financije
  5. 1214 članka imaju tag svijet
  6. 915 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1145 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1073 članka imaju tag trgovina
  9. 1039 članka imaju tag ict
  10. 899 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 912 članka imaju tag investicije
  12. 1043 članka imaju tag EU
  13. 739 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 941 članka imaju tag industrija
  15. 824 članka imaju tag menadžment
  16. 439 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 440 članka imaju tag poticaji
  19. 640 članka imaju tag maloprodaja
  20. 598 članka imaju tag marketing
  21. 414 članka imaju tag opg
  22. 537 članka imaju tag tehnologija
  23. 516 članka imaju tag krediti
  24. 400 članka imaju tag eu fondovi
  25. 314 članka imaju tag potpore
  26. 436 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 389 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 459 članka imaju tag obrazovanje
  29. 416 članka imaju tag porezi
  30. 391 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 338 članka imaju tag osijek
  32. 394 članka imaju tag hnb
  33. 439 članka imaju tag dzs
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 319 članka imaju tag hgk
  36. 398 članka imaju tag vlada
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 409 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici