Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Velj 2019

Nakon 22 godine odustala sam od poduzetništva

Izvor: lider.media · Autor: Jozo Knez  

Nakon 22 godine odustala sam od poduzetništva

22 godine bila sam poduzetnica. Zadnjih 10 vodila sam proizvodnju. Vodila sam razne bitke i nakon više od dva desetljeća, odustala. Ponekad mislim kako sam se spasila, a ponekad kako sam trebala izdržati, napisala je Kovačević na Facebooku Lidera.

– Za Lorien, malog zagrebačkog proizvođača ženskih čarapa, zasad zna samo manji broj žena, uglavnom onih koje pozorno prate modnu scenu, ali upravo je ta tvrtka zanimljiv primjer pronalaženja niše na zasićenom tržištu – ovako je prije deset godina pisao Lider o Suzani Kovačević, koja je u to vrijeme pokrenula tvrtku s jedinstvenim proizvodom.

Ideja je bila raditi jedinstvene ženske čarape s naglaskom na dizajn. Postavila je tada ova poduzetnica posao na zdrave temelje, udružila se s nekoliko hrvatskih dizajnerica, ostvarila je suradnje s trgovinama i krenula u borbu s jakom konkurencijom, što domaćih, što svjetskih proizvođača. Ipak, iz te borbe je izašla poražena, ali ne zahvaljujući lošem proizvodu ili jakoj konkurenciji.

– I prije otvaranja Loriena, bila sam poduzetnica. Muž i ja smo imali videoteke, ali dolaskom tehnologije, taj posao se polako gasio, pa sam se odlučila na nove izazove. Poduzetnički duh mi nije dao mira, te sam otvorila spomenuti Lorien – započinje priču Kovačević.

Svoju želju da kreativnost izrazi kroz posao, pronašla je u čarapama.

– Tada je na našem tržištu bilo teško pronaći čarape s uzorcima i u bojama i tu sam vidjela mogućnosti za sebe sa svojim novim proizvodima – govori ona.

Krenula su prva ulaganja, uloženo je u strojeve i čarape su se polako počele proizvoditi. Nakon nešto više od godinu dana bilo je potrebno povećati kapacitete, pa je uz pomoć Privredne bake i HBOR-a to i učinila.

– Sjećam se da mi je nadzor vršio tim od dva člana iz HBOR-a i jedne predstavnice Privredne banke. Prilikom nadzora nisu mogli sakriti čuđenje kako sam sredstva doista utrošila na ono što sam i navela u projektu. Mislila sam si tada, što to oni odobravaju i kome, ako sam ja jedna od rijetkih koja je dobila sredstva za nešto i uložila ih u to za što su i odobrena. Uglavnom, oduševili su se time što su vidjeli, pa su me od tada pozivali da izlažem na proljetnom i jesenskom Zagrebačkom velesajmu u sklopu HBOR-a što sam, naravno i prihvatila više puta – priča Kovačević.

Na prvom izlaganju posjetila ju je inspekcija koja nije pronašla ništa, osim inspektorice koja je pronašla jedne čarape za sebe koje nije platila.

– Najveće probleme predstavljale su mi promjene propisa koje su se događale iz dana u dan i koji su mi nabijale troškove. Inspekcijski nadzori pronalazili su najbanalnije stvari za koje bi mi mogli zalijepiti kaznu. Jednom prilikom je na deklaraciji bio naveden poliamid umjesto poliamidno vlakno, što je zahtijevalo plaćanje ogromne novčane kazne – govori Kovačević.

Tu kaznu ipak nije platila zahvaljujući samoj sebi, jer je brzo reagirala, pa je obilazeći sve trgovine gdje su se prodavale njezine čarape sama lijepila nove deklaracije s pravim sastavom.

Inspekcijski ‘ključ u bravu’

Posao se i dalje širio i bilo je potrebno pronaći partnere.

– Do outsorsinga proizvodnje sve mi je bilo pod kontrolom. Količine sam, naravno mogla planirati, ali nisam se mogla pouzdati da će doći na vrijeme. A vrijeme je sve. Ako se na police ne stavi novi proizvod na vrijeme, promašila sam trenutak i prodaja neće biti onakva kakvu sam planirala. Ostat će previše robe na kraju sezone i te mi se zalihe vraćaju na moje skladište neprodane. A znamo koliko je to skupo. Jer nema očekivanog obrtaja. I tako su počeli moji ozbiljniji problemi – otkriva Kovačević.

A onda se dogodilo ono što je na kraju natjeralo ovu poduzetnicu da stavi ključ u bravu Loriena.

– Došla je u nadzor inspekcija iz Avenije Dubrovnik i nakon češljanja knjiga napisala je rješenje o kazni i obvezi plaćanja ukupno nešto manjoj od 50.000 kuna. Inspektor koji je vršio nadzor rekao mi je da sam kriva jer sam odabrala krivu računovotkinju koja nije znala voditi knjige. Ja sam bila sva u čudu. O čemu priča? Ništa mi nije bilo jasno. Izračunao mi je razliku poreza na dobit i kaznu i sve zajedno je iznosilo gotovo 50.000 kuna! Meni koja sam jedva skupljala za isplatu plaća svojim djelatnicama to je doslovno značilo kraj. Nije bilo sluha. Nije posustajao u stavu da nemam izbora osim platiti traženo. Obratila sam se svojoj referentici na Trešnjevci u čudu kako to da ne mogu popraviti stanje i nitko mi nije htio pomoći. Obilazila sam institucije, ali ništa nije pomoglo, jedino što su mi rekli bilo je promijenite knjigovotkinju – govori.

Neumoljivi zid

Apeli za odgodu plaćanja, plaćanja na rate ili smanjenje kazne nisu naišli na plodno tlo. Iz ureda su je izbacivali bez da su joj pokušali pomoći ili barem dati neke odgovore.

– Nakon jednog takvog izbacivanja, stajala sam ispred vrata shvaćajući svoju pat poziciju. Ipak, ni tada se nisam predala. Promijenila sam knjigovotkinju, pročešljala poslovanje, napravila plan refinanciranja i počela tražiti investitore. Jedna privatna osoba bila je zainteresirana, ali je uložila samo trećinu dogovorenih sredstava i čitav projekt rekonstrukcije pao je u vodu. Zid ispred mene činio mi se nepremostiv, i onda sam odustala i ja. Iscrpljena, bez kapi snage, bez vjere u sebe, samo sam odustala – zaključuje svoju priču Suzana Kovačević, koja je udarila u neumoljivi zid proizašao iz rigidnog sustava koji poduzetniku ne omogućuje da ispliva u trenutku kada ga država ubaci u neočekivani dug i ne ponudi slamku spasa. Unatoč neuspjehu, Kovačević i dalje razmišlja o poduzetništvu.

Serijal priča o ogorčenim poduzetnicima nastao je nakon intervjua s Kristinom Ercegović, osnivačicom Business Caféa, u kojem je odnos države prema malim poduzetnicima usporedila s ‘mlaćenjem mrtvog konja’, pozivajući ministra financija da prestane s takvom praksom.


Komentari članka

Vezani članci

Volim ljuto u šest godina pronašao put do 300 restorana i hotela. Nova misija - izvoz

20.08.2019.

Počeli su sa svega 500 sadnica, danas ih imaju 30.000, osam zaposlenika i 50-ak proizvoda.

Mlada Saša zarađuje šetajući tuđe pse. Ide joj odlično, zapošljava šest ljudi

19.08.2019.

Imam šestero stalno zaposlenih, a surađujem i s 30-ak studenata koji uskaču ovisno o svojim obvezama. Planiram se proširiti izvan Zagreba, u druge gradove, no izazov je pronaći odgovarajuće ljude za taj posao. Mi imamo ogromnu odgovornost jer ljudi su, na

Mjesta sa zonama imaju dvostruko više zaposlenih u gospodarstvu

19.08.2019.

Gradovima i općinama uspješnima u aktiviranju svojih zona taj se trud vraća kroz punjenje proračuna. Od 2008. do 2016. u prosjeku su imali 60 posto veće prihode.

Otac mi je dao znanje i hrabrost koja možda malo graniči s ludošću

09.08.2019.

Prve krave dobio sam na poklon od roditelja, radilo se o 18 junica što je zapravo bila otpremnina za pet godina rada i vjernosti na očevu OPG-u, ističe kroz smijeh Mladen Karamarković kojega je, kaže, otac Branko gurnuo u vlastiti biznis. "Uz njega sam st

Papir iz malog hrvatskog grada svjetski je brend, 95 posto proizvodnje ide u izvoz

06.08.2019.

Samo oni u RH nude papir za transfer boje na razne medije, a posebno na poliesterske tkanine

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1958 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 902 članka imaju tag ict
  12. 963 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 332 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija