Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Svi 2016

Najviše su rasle tvrtke koje su izvozile i ulagale

Izvor: liderpress.hr · Autor: Jasmina Trstenjak  

Najviše su rasle tvrtke koje su izvozile i ulagale

Tisuću najvećih poduzeća u Hrvatskoj ostvarilo je ukupne prihode od 429,4 milijarde kuna u 2015., što je osam milijardi ili 1,9 posto više nego u 2014.

Od danas možete imati publikaciju 1000 najvećih, koju je Lider u suradnji s Finom, objavio uz broj od četvrtka. Nema sumnje da je publikacija najrelevantniji pokazatelj gospodarskih trendova.

Ina je, kao i svake godine, kraljica rang-liste 1000 najvećih hrvatskih tvrtki prema ukupnim prihodima u 2015. I to unatoč tome što su se njezini ukupni prihodi u 2015. u odnosu na 2014. smanjili za 21,9 posto te iznose 19,9 milijardi kuna. No naftašu se opasno približio jedan trgovac. S ukupnim prihodima od 15 milijardi kuna (rast od 11,5 posto u odnosu na 2014.) blizu mu je, ali još nedovoljno blizu da ga makne s trona, najveći maloprodajni lanac u vlasništvu Agrokora (inače najveća hrvatska tvrtka kad bismo gledali konsolidiranu sliku) – Konzum, ujedno lider prema broju zaposlenih prema satima rada (12.602). Konzumovim rastom i Ininim padom prepolovljena je razlika u prihodima (s 12 na manje od šest milijardi kuna). Dodamo li im još HEP s ukupnim prihodima od 9,5 milijardi kuna, što je pad od 16,64 posto u odnosu na 2014., te tri tvrtke osvojile su, kao i godinu prije, zlatnu, srebrnu i brončanu medalju u tablici 1000 najvećih tvrtki koje objavljuje Lider u suradnji s Finom na temelju podataka koje tvrtke dostavljaju u svojim godišnjim financijskim izvještajima.

Izazovna godina

‘Ekipa’ prvih 10 najvećih tvrtki na rang-listi ipak se promijenila. Pliva se popela s 10. na 9. mjesto, Plodine s 12. na 10., a HEP Proizvodnja ispala iz top 10 tvrtki (s 9. mjesta u 2014. na 15. mjesto u 2015.). Među desetoricom najvećih prihodi u 2015. nisu pali samo Konzumu, PBZ-u, Plivi i Plodinama. Onima kojima su rasli, reći će da se to dogodilo zbog dva ključna razloga: jer su ulagali i izvozili. HT standardno godinama pada, takav je trend vladao i 2015. Lani su njegovi ukupni prihodi bili šest milijardi kuna, što je pad od 3,43 posto. No zadržao je šesto mjesto na popisu najvećih, kao i Petrol sedmo iako jezaustavljen i njegov višegodišnji dvoznamenkasti rast. Njegovi ukupni prihodi pali su za 5,40 posto u 2015. u odnosu na godinu prije, većinom zbog pada cijena nafte i derivata na globalnom tržištu, te iznose 4,9 milijardi kuna. Inače, lanjska je godina bila teška za naftaše, koji su se zbog oštrog pada cijena nafte bili prisiljeni prilagođavati te su se smanjivala ulaganja, zatvarale rafinerije i ukidala radna mjesta. Rezanje investicija najavljuje se i za ovu godinu, kao i prodaja imovine, smanjivanje broja radnih mjesta te odgoda projekata.

Investicijski ciklus

Kad govorimo o spomenutim tvrtkama s vrha rang-liste 1000 najvećih koje jedine bilježe pozitivni pomak u prihodima, Pliva, primjerice, rast ukupnih rezultata može zahvaliti isključivo izvoznim tržištima jer su na domaćem tržištu uz daljnje smanjenje cijena izostali i državni poticaji za istraživanje i razvoj.

– Farmaceutsku industriju država je proglasila strateškom jer industrija ostvaruje prihode ponajprije iz izvoza, stalno ulaže u nove tehnologije, istraživanja, privlači ulaganja i otvara nova radna mjesta. Zato bi bilo dobro da država podupire upravo takve sektore – napominju u Plivi, dodajući da su usprkos izazovima na hrvatskom tržištu u 2015. svoj portfelj obogatili za ukupno 15 novih proizvoda, a u 2016. očekuju i dodatno povećanje broja novih proizvoda.

Lani su u tvrtki dodatno ojačali izvoz te su na mnoga tržišta, od kojih su najveća SAD i Rusija, izveli više od tri milijarde kuna. Uz stalan rast proteklih godina ovogodišnji prihodi od izvoza približili su se 90-postotnom udjelu u ukupnim prihodima, pa je tako potvrđeno prvo mjesto među domaćim farmaceutskim proizvođačima i položaj jednog od najvećih neto izvoznika. Pliva je među top 10 izvoznika, ali i uvoznika. Izvoz je povećala za 6,74 posto, na 3,1 milijardu kuna, a uvoz joj je povećan za čak 30,80 posto, na 2,3 milijarde kuna. Posljednje godine u Plivi protekle su u znaku najvećeg investicijskog ciklusa u tvrtkinoj povijesti, što se jednokratno odražava i na dobit poslovanja koja je prije oporezivanja u 2015. iznosila 219,8 milijuna kuna, što je pad od 60,16 posto u odnosu na godinu prije. Osim u proizvodne pogone u Plivi ističu da su lani u istraživanje i razvoj uložili pola milijarde kuna, a veći broj istraživačkih projekata povećao je i uvoz materijala namijenjenih istraživanju i razvoju. Kao negativne utjecaje na dobit spominju nepovoljan utjecaj tečaja dolara, kojim se financiraju investicije unutar Grupe Teva, i kretanje tečaja ruskog rublja.

Dobro za maloprodaju

Plodine su pak ostvarile prihod od 3,9 milijardi kuna, što je 13,56 posto više nego godinu prije. Od trgovaca valja svakako izdvojiti Spar, koji je s ukupnim prihodima od 2,5 milijardi kuna najbrže rastao – 14,62 posto. Procvat se može pripisati preuzimanju Dioninih trgovina polovinom 2014., ali i fokusu na supermarkete odnosno manje formate. Valja spomenuti i Lidl, koji se nameće kao sve ozbiljniji igrač i izazivač – dignuo se s 13. na 12. mjesto, s ukupnim prihodima u 2015. od 3,7 milijardi kuna, što je rast od 13,36 posto. Visoko je pozicioniran i Kaufland, na 17. mjestu, koji je trenutačno u snažnom investicijskom zamahu i planira osuvremeniti stare trgovine te otvarati nove. Cijelom maloprodajnom sektoru trgovine 2015. bila je dobra godina. Prema Fininim podacima, trgovci su smanjili izravni uvoz s 11,9 milijardi kuna na 10,8 milijardi, najvjerojatnije zbog nižih cijena i zato što im se kao uvoz ne evidentira kupnja uvozne robe od domaćih distributera. Istaknuli su se kao najjači sektor s ostvarenim ukupnim prihodima od 58,2 milijarde kuna. Maloprodaja je rasla prema stopi od šest posto, a 10 najvećih trgovaca u maloprodaji zabilježilo je prosječan rast od 10 posto. Razlog rasta nije samo gospodarski oporavak, kako su naglasili trgovci, nego duga turistička sezona i dobra potrošnja turista. Tomu još treba dodati smanjenje poreza na dohodak, što je omogućilo veću potrošnju domaćih kupaca, sniženje cijene goriva te, ali i konverziju kredita u švicarcima te smanjenje rata.

Lošije poslovanje

Potonje je većinom krivo za lošije poslovanje banaka, a prošle godine mahom su se rješavale i loših kredita. Posljednje tri godine prodano je 12,5 milijardi loših plasmana, a samo lani 2,8 milijardi. No financijski sektor pokazao se otpornim unatoč visokom udjelu loših kredita i političkim mjerama kojima se smanjila njegova profitabilnost. Naime, među top 10 gubitaša našlo se pet banaka, i to Hypo banka na prvome mjestu s gubitkom od 2,5 milijarde kuna. Slijedi je Ina, koja je prešla iz dobiti od 150,4 milijuna kuna u gubitak od 1,5 milijardi kuna. Neto rezultat tog društva, kako su objasnili u svojemu financijskom izvještaju, zapravo je u 2015. bio pozitivan, 58 milijuna kuna. Međutim, zbog smanjenja vrijednosti imovine u segmentu Istraživanja i proizvodnje te slabljenja cijene nafte i daljnjeg nastavka sirijske krize Ina je godinu završila u gubitku. Među gubitašima su još Erste banka s gubitkom od 1,2 milijarde kuna, Zagrebačka banka s gubitkom od 662,3 milijuna kuna, Raiffeisen banka s gubitkom od 310,6 milijun kuna te Sberbank s gubitkom od 246 milijuna kuna.

Održivi poslovi

Hoće li prvih 10 na rang-listi 1000 najvećih prema ukupnim prihodima zadržati svoje pozicije i sljedeće godine, vidjet ćemo. Moglo bi biti promjena jer se vrhu sve brže, strelovitim rastom, približavaju najveći hrvatski distributer i trgovac plinom Prvo plinarsko društvo (PPD), ali i rovinjska Adris grupa. PPD je prošle godine ostvario ukupne prihode od 3,7 milijardi kuna, što je rast od 30,10 posto, zahvaljujući čemu se popeo sa 17. na 11. mjesto. Ta vukovarska tvrtka u samo je nekoliko godina prerasla u holding Energia naturalis koji ujedinjuje 19 PPD-ovih tvrtki kćeri i najviše raste na prodaji plina te s 800 milijuna prostornih metara prodanog plina drži 26 posto ukupnoga hrvatskog tržišta. PPD se širi i na okolna tržišta: mađarsko, slovensko, BiH i srbijansko, na kojima žele spremno dočekati početak liberalizacije. Adris je pak narastao za čak 273,44 posto, na 3,3 milijarde kuna u 2015., i završio svoju stratešku transformaciju. Kompanija British American Tobacco preuzela je lani Tvornicu duhana Rovinj (TDR) i ostale tvrtke Adrisove duhanske poslovne jedinice. Transakcija je vrijedila više od pola milijarde eura. Danas Adris ima tri dugoročno održiva posla: turizam, proizvodnju zdrave hrane i osiguranje. Osim toga jedna je od 10 kompanija s najboljim plaćama – prosječna neto plaća u 2015. iznosila je 72.374 tisuća kuna. Ipak, općenito su najbolje plaće u ICT sektoru, pa je uz Adris na top-listi tvrtki s najvišim plaćama i Microsoft Hrvatska s prosječnom neto plaćom od 44.932 tisuće kuna, Huawei Technologies s neto plaćom od 29.785 tisuća kuna i IBM Hrvatska s neto plaćom od 27.770 tisuća kuna.

Vješti dobitaši

PPD i Adris ujedno su u top 10 dobitaša. Adris grupa je s 2,3 milijarde kuna dobiti na prvome mjestu, što je rast od čak 238,4 posto u odnosu na 2014. Prema kriteriju udjela dobiti u prihodima od 68,75 posto također seplasirala visoko, među prvih 10 tvrtki. Prvo mjesto prema istom kriteriju, kao i lani, pripalo je vlasnici Zagrebačke pivovare, tvrtki Cervesia Zagreb (udio dobiti u prihodima u 2015. je iznosio 99,84 posto). PPD pak zaokružuje rang-listu 10 dobitaša na posljednjemu mjestu s dobiti od 258,5 milijuna kuna, što je rast od 73,66 posto. I HEP se zbog dobre hidrološke godine plasirao među dobitaše, i to na drugo mjesto, odmah iza Adrisa, te ostvario u 2015. dobit od 1,9 milijardi kuna, što je rast od 37,13 posto u odnosu na godinu prije. Inače, već postaje uobičajeno da državne tvrtke bilježe dobre kumulativne poslovne rezultate i da HEP daje najveći obol.

Gledamo li kriterij top-izvoznika i uvoznika, i ovdje je na prvo mjesto zasjela Ina, s time da je smanjila uvoz i izvoz. S izvozom od 6,3 milijarde kuna, što je pad od 18,15 posto, Ina je ispred Plive i tvrtke Boxmark Leather. Uvoz je smanjila za 22,16 posto, pa je on u 2015. iznosio 10,5 milijardi kuna, što ju je plasiralo ispred HEP-a i Plive.

Impresivni skok

Zanimljiva je i rang-lista najvećih uspona koju predvodi varaždinski proizvođač fotonaponskih modula Solvis, rijetka hrvatska tvrtka iz domaće zelene industrije. Jedan je od onih koji su ostvarili impresivne rezultate: popeo se s 946. mjesta u 2014. na 465. mjesto u 2015. ostvarivši rast ukupnih prihoda u 2015. u odnosu na 2014. od 115,89 posto, rast dobiti od 167,67 posto te rast izvoza od 116,18 posto i smanjenje uvoza za 50,81 posto. Operativno restrukturiranje 2012. i 2013., uvođenje novog i iskusnog menadžmenta te financijsko restrukturiranje tijekom 2014. i dokapitalizacija u prvoj polovini 2015. varaždinskom Solvisu bili su dobra podloga za rast poslovanja koje se temelji ponajprije na vanjskim tržištima. U inozemstvu su se, objašnjavaju u toj tvrtki, uspjeli pozicionirati prije svega zbog odnosa između kvalitete i cijene proizvoda te pouzdanosti rokova isporuke.

– Kvalitetan izbor sirovina, sljedivost proizvodnog procesa, optimirani procesi poslovanja te organizacija osmišljena u skladu s poslovnim modelom pridonijeli su produktivnim uštedama u troškovima poslovanja i povećali našu konkurentnost u odnosu na konkurenciju – kratko odgovaraju u Solvisu koji je početkom prošle godine počeo proizvoditi i hibridne panele, čija se ugradnja i upotreba potiču diljem Europe, posebno u Italiji. Tvrtka još izvozi u Nizozemsku, Veliku Britaniju i Njemačku, Mađarsku, BiH, probila se i na egipatsko tržište, a osvaja i druga svjetska tržišta.

Velik skok imala je i tvrtka Končar–Električna vozila: s 557. mjesta u 2014. na 134. mjesto u 2015. ostvarivši rast ukupnih prihoda u 2015. u odnosu na 2014. od 318,28 posto, rast dobiti od 251,86 posto. Na njihove poslovne rezultate, objašnjava predsjednik Uprave Ivan Bahun, najviše su utjecale isporuke šesnaest niskopodnih elektromotornih vlakova (deset za regionalni te šest za gradsko-prigradski promet) za HŽ Putnički prijevoz. Vlak je razvijen i proizveden u Končar – Električnim vozilima, velik dio glavnih dijelova razvijen je i proizveden u društvima Grupacije Končar, a u proizvodnji dijelova za vlakove sudjelovale su mnoge domaće tvrtke.

– Neke komponente i materijali koji se ne proizvode u Hrvatskoj isporučili su strani dobavljači. Vrijednost te inozemne nabave jest oko 30 posto vrijednosti ugovora za vlakove, što je povećalo uvoz u 2015. – objašnjava Bahun rast uvoza od 589 posto.

Bolje brojke

Na kraju, podaci 1000 najvećih tvrtki u Hrvatskoj otkrivaju i potkrepljuju događaje na makrosceni. Najprije napomenimo da je 108 tvrtki ispalo s popisa 1000 najvećih, zbog raznih razloga, no čak deset zbog pripajanja. Tako je, primjerice, Danica pripojena Podravki, Kozmo Konzumu, EPH media Europapress holdingu, Sunce osiguranje Agram life osiguranju itd. Od novih na listi najviše je plasiran Wollsdorf components, pogon za preradu kože austrijske kompanije u Jalžabetu, koji je već u drugoj godini poslovanja skočio na 175. mjesto. Sve tvrtke koje su ostale ili stigle na listu za 2015. ostvarile su ukupne prihode od 429,4 milijarde kuna u 2015., što je osam milijardi ili 1,9 posto više nego u 2014. Njihova je dobit pak smanjena za 26,5 posto i iznosi 12,7 milijardi kuna, što je 4,6 milijardi manje nego u 2014. No zato su inozemne brojke bolje: izvoz je narastao za 8,4 posto, na 82,1 milijardu kuna, a pratio ga je i uvoz, koji se povećao za 3,7 posto, na 78,1 milijardu kuna. Četiri milijarde kuna vanjskotrgovinska je bilanca 1000 najvećih, koji su lani prvi put više izvezli nego uvezli. Zaposlenost je u 2015. stagnirala jer su tvrtke još u procesima restrukturiranja te je 1776 radnih mjesta, odnosno 0,5 posto, izgubljeno (1000 najvećih tvrtki zapošljavalo je 367.816 osoba). Stopa nezaposlenosti i dalje je vrlo visoka, posebno za mlade te za niskokvalificirane radnike. Usklađena dinamika plaća i fleksibilni ugovori pridonose prilagodbi tržišta rada, no visoka nezaposlenost i niske stope aktivnosti smanjuju potencijal gospodarstva. Visoke stope dugoročne nezaposlenosti, nažalost, još su dvostruko više od prosjeka Europske unije.

Prelijemo sve to u makroekonomsku sliku, nakon dugog razdoblja Hrvatska je u 2015. napokon izašla iz šestogodišnje recesije i započela razdoblje trajnog oporavka iako je potencijalni rast i dalje slab. U 2015. BDP je porastao za 1,6 posto, potaknut povećanjem izvoza, industrijske proizvodnje, turizma, nižim cijenama energenata, većom osobnom potrošnjom te blagim oporavkom ulaganja. To stvara i dobre temelje za nastavak gospodarskog rasta. Općenito, predviđa se njegov daljnji i još brži rast 2016. i 2017., a glavni pokretač oporavka preusmjerit će se s vanjske na unutarnju potražnju. Za sve to postoje tri glavna prioriteta ekonomske i socijalne politike: ponovno pokretanje ulaganja, provedba strukturnih reformi radi modernizacije gospodarstava te odgovorna fiskalna politika i pravna stabilnost. Reforme, one prave, tvrtkama će dati najkvalitetnije gorivo za daljnji rast pa će makrobrojke sljedećih godina podebljati i mikrobrojke 1000 najvećih tvrtki u Hrvatskoj u 2016.


Komentari članka

Vezani članci

Godišnja inflacija u EU i eurozoni u kolovozu ubrzala; Hrvatska u istom trendu

19.09.2017.

Godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u kolovozu je na razini 28-članog EU dosegnula 1,7 posto, nakon 1,5 posto u prethodnom mjesecu

Usporedba poduzetnika s kontinenta i Jadrana otkrila koji su produktivniji

11.09.2017.

Po podacima Fine, lani je od ukupno 114.483 poduzetnika njih 71.391 ili 62,4 posto imalo registrirano sjedište u Kontinentalnoj Hrvatskoj, a u Jadranskoj 43.092 poduzetnika ili 37,6 posto ukupnog broja hrvatskih poduzetnika.

Hrvatski prihodi od turizma mogli bi premašiti 10 milijardi eura

07.09.2017.

S gotovo 15 milijuna dolazaka i 85 milijuna noćenja u osam mjeseci očekuju se prihodi koji bi mogli premašiti lanjski rekord

Trećina hrvatskih tvrtki radi bez ijednog zaposlenog

05.09.2017.

Većina registriranih poduzetnika, njih 32.173, je redovno poslovalo dok ih je 879 bilo u likvidaciji, a 1456 u stečaju. Iz Finine analize je razvidno da je udio ovakvih tvrtki u ukupnom broju poduzetnika u Hrvatskoj velik

Egzodus iz Hrvatske: Pada broj nezaposlenih, ali pada i broj zaposlenih

04.09.2017.

Istovremeno smanjenje nezaposlenosti i zaposlenosti izrazito je negativno za ekonomiju. To je znak demografskog sloma, koji može dugoročno onemogućiti napredak

Tag cloud

  1. 1652 članka imaju tag hrvatska
  2. 1692 članka imaju tag turizam
  3. 1464 članka imaju tag financije
  4. 1094 članka imaju tag izvoz
  5. 693 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 890 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 608 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 856 članka imaju tag trgovina
  9. 876 članka imaju tag EU
  10. 685 članka imaju tag investicije
  11. 809 članka imaju tag industrija
  12. 785 članka imaju tag ict
  13. 728 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 708 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 496 članka imaju tag marketing
  18. 461 članka imaju tag krediti
  19. 446 članka imaju tag tehnologija
  20. 284 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 366 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 379 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 291 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 331 članka imaju tag energetika
  32. 268 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag agrokor
  36. 267 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja