Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Lis 2017

Najviše izvozimo u Italiju i Njemačku, a najviše zarađujemo na farmaceutskim proizvodima

Izvor: www.tportal.hr · Autor: I. Ba./Hina  

Najviše izvozimo u Italiju i Njemačku, a najviše zarađujemo na farmaceutskim proizvodima

Hrvatski robni izvoz iskazan u kunama porastao je u prvih sedam mjeseci ove godine za 14,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je uvoz u istom razdoblju uvećan za 11,6 posto, pokazuju drugi podaci koje je u ponedjeljak objavio Državni zavod za statistiku (DZS)

DZS je tako korigirao na više svoje prve procjene, prema kojima je izvoz od početka godine do kraja srpnja porastao za 13,7, a uvoz za 10,6 posto.

Prema najnovijim podacima, Hrvatska je tijekom tih sedam mjeseci na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti gotovo 58,5 milijardi kuna, a uvezla za više od 94,7 milijardi kuna.

Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je tako 36,27 milijardi kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila na razini od 61,7 posto, 0,2 postotna boda manje nego u prvih šest mjeseci ove godine.

Iskazan u eurima, pak, hrvatski je robni izvoz u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci rastao za 15,7 posto, na 7,8 milijardi eura, a uvoz za 13,2 posto, na 12,7 milijardi eura, dok vanjskotrgovinski deficit iznosi 4,86 milijardi eura.

Prerađivačka industrija, na koju 'otpada', više od 89 posto robnog izvoza, u prvih je sedam mjeseci ove godine na inozemna tržišta izvezla roba za gotovo 7 milijardi eura, odnosno 15,3 posto više nego u isto vrijeme lani. No, i 87 posto robnog uvoza odnosi se na uvoz prerađivačke industrije, koji je u odnosu na lani rastao za 10,7 posto, na gotovo 11,07 milijardi eura.

Prednjači farmaceutska industrija

Unutar prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz, od 628,8 milijuna eura, ostvaren je u farmaceutskoj industriji, zabilježivši rast od čak 40,2 posto u odnosu na prvih sedam prošlogodišnjih mjeseci. Prehrambena industrija je, pak, u tom razdoblju izvezla roba za 605,7 milijuna eura ili 0,3 posto više nego lani, dok je izvoz proizvodnje strojeva i uređaja rastao za 10,5 posto, na 557,8 milijuna eura.

Istodobno se najveći uvoz, od 1,14 milijardi eura, bilježi kod prehrambene industrije, a u odnosu na lani povećan je za 10,4 posto. Roba vrijednih više od milijardu eura uvezla je i proizvodnja strojeva i uređaja, uz godišnji rast od 13,1 posto.

Podaci DZS-a pokazuju da su ostale članice Europske unije i dalje najvažnije tržište za hrvatske robe, s obzirom da se na zajedničko europsko tržište odnosno 65 posto ukupnog robnog izvoza te 78 robnog uvoza za prvih sedam ovogodišnjih mjeseci. Pritom najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske ostaju Italija, Njemačka i Slvoenija.

Najviše se izvozi u Italiju

Izvoz u Italiju je, naime, do kraja srpnja porastao na godišnjoj razini za 14,6 posto, na 1,08 milijardi eura; u Njemačku je izvezeno roba za 967,6 milijuna eura ili 15,1 posto više nego lani, a u Sloveniju za 857,9 milijuna eura, tj. 0,9 posto više nego u prvih sedam mjeseci 2016. godine.

Istodobno, uvoz iz Njemačke iznosio je više od 2 milijarde eura i rastao je prema lani za 9,9 posto; uvoz iz Italije povećan je za 8,9 posto, na 1,65 milijardi eura, a iz Slovenije za 8 posto, na 1,36 milijardi eura.

Značajan rast robne razmjene u prvih sedam mjeseci ove godine Hrvatska bilježi i sa zemljama CEFTA-e - izvoz u te zemlje povećan je za 19,5 posto na 1,33 milijarde eura, a uvoz za 19,4 posto, na 766,9 milijardi eura.

Među tim zemljama najviše je, za 739,2 milijuna eura ili 19,9 posto više nego lani, izvezeno roba u Bosnu i Hercegovinu, iz koje je osvaren i najveći uvoz, od 396,17 milijuna eura ili 24,7 posto veći. Slijedi Srbija u koju je izvezeno roba za 366 milijuna eura, što predstavlja međugodišnje povećanje od 29,4 posto, uz istodobni rast uvoza iz te zemlje za 18 posto, na 317,7 milijuna eura.


Komentari članka

Vezani članci

Uz poticaje Grada Osijeka proizvode u Orahovici, a izvoze na švedsko tržište

15.12.2017.

S obzirom na tržišne prilike, tvrtka je preuzela pogon, djelatnike, postrojenje i opremu od nekadašnjeg obrta Čelik Remont Orahovica, čime je nastavila njihovu 40 godina dugu tradiciju osnivajući podružnicu u Orahovici.

Zagrepčaninu dvostruko veća plaća nego Slavoncu

15.12.2017.

Kada se pogledaju županije, najviše zarađuju Zagrepčani, jer je prosječni godišnji dohodak stanovnika Grada Zagreba - 44.733 kune. Otprilike je to dvostruko više od godišnjeg dohotka koji ostvaruju stanovnici Slavonije i Baranje.

U Hrvatskoj najviše po danu troše britanski turisti, slijede Rusi

15.12.2017.

U Hrvatskoj turizam ima izuzetnu sezonalnost, dvije trećine noćenja u godini ostvare se u srpnju i kolovozu, a 95 posto svih noćenja bilježe priobalne županije.

Porez iz plaće: Za tri skupine zaposlenih poslodavac sastavlja godišnji obračun

14.12.2017.

Poslodavac ne smije sastaviti godišnji obračun poreza za radnika koji je tijekom 2017. mijenjao prebivalište između općina i gradova koji su propisali obvezu plaćanja prireza niti za radnika koji nije kod njega zaposlen cijele godine. Ali ako radnik nije

Ministarstvo poljoprivrede s 13 milijuna kuna financira srednje strukovne škole

14.12.2017.

Riječ je o prvim takvim sredstvima koje Ministarstvo poljoprivrede daje za srednje škole koje provode obrazovne programe za sektor poljoprivrede, prehrane i veterine, a iako je prvobitno za to bilo predviđeno 5 milijuna kuna

Tag cloud

  1. 1702 članka imaju tag hrvatska
  2. 1731 članka imaju tag turizam
  3. 1477 članka imaju tag financije
  4. 1122 članka imaju tag izvoz
  5. 717 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 910 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 872 članka imaju tag trgovina
  9. 715 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 798 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 740 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 534 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 290 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 382 članka imaju tag obrazovanje
  25. 366 članka imaju tag hnb
  26. 325 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 292 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 267 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija