Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Lis 2017

Najviše izvozimo u Italiju i Njemačku, a najviše zarađujemo na farmaceutskim proizvodima

Izvor: www.tportal.hr · Autor: I. Ba./Hina  

Najviše izvozimo u Italiju i Njemačku, a najviše zarađujemo na farmaceutskim proizvodima

Hrvatski robni izvoz iskazan u kunama porastao je u prvih sedam mjeseci ove godine za 14,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je uvoz u istom razdoblju uvećan za 11,6 posto, pokazuju drugi podaci koje je u ponedjeljak objavio Državni zavod za statistiku (DZS)

DZS je tako korigirao na više svoje prve procjene, prema kojima je izvoz od početka godine do kraja srpnja porastao za 13,7, a uvoz za 10,6 posto.

Prema najnovijim podacima, Hrvatska je tijekom tih sedam mjeseci na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti gotovo 58,5 milijardi kuna, a uvezla za više od 94,7 milijardi kuna.

Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je tako 36,27 milijardi kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila na razini od 61,7 posto, 0,2 postotna boda manje nego u prvih šest mjeseci ove godine.

Iskazan u eurima, pak, hrvatski je robni izvoz u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci rastao za 15,7 posto, na 7,8 milijardi eura, a uvoz za 13,2 posto, na 12,7 milijardi eura, dok vanjskotrgovinski deficit iznosi 4,86 milijardi eura.

Prerađivačka industrija, na koju 'otpada', više od 89 posto robnog izvoza, u prvih je sedam mjeseci ove godine na inozemna tržišta izvezla roba za gotovo 7 milijardi eura, odnosno 15,3 posto više nego u isto vrijeme lani. No, i 87 posto robnog uvoza odnosi se na uvoz prerađivačke industrije, koji je u odnosu na lani rastao za 10,7 posto, na gotovo 11,07 milijardi eura.

Prednjači farmaceutska industrija

Unutar prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz, od 628,8 milijuna eura, ostvaren je u farmaceutskoj industriji, zabilježivši rast od čak 40,2 posto u odnosu na prvih sedam prošlogodišnjih mjeseci. Prehrambena industrija je, pak, u tom razdoblju izvezla roba za 605,7 milijuna eura ili 0,3 posto više nego lani, dok je izvoz proizvodnje strojeva i uređaja rastao za 10,5 posto, na 557,8 milijuna eura.

Istodobno se najveći uvoz, od 1,14 milijardi eura, bilježi kod prehrambene industrije, a u odnosu na lani povećan je za 10,4 posto. Roba vrijednih više od milijardu eura uvezla je i proizvodnja strojeva i uređaja, uz godišnji rast od 13,1 posto.

Podaci DZS-a pokazuju da su ostale članice Europske unije i dalje najvažnije tržište za hrvatske robe, s obzirom da se na zajedničko europsko tržište odnosno 65 posto ukupnog robnog izvoza te 78 robnog uvoza za prvih sedam ovogodišnjih mjeseci. Pritom najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske ostaju Italija, Njemačka i Slvoenija.

Najviše se izvozi u Italiju

Izvoz u Italiju je, naime, do kraja srpnja porastao na godišnjoj razini za 14,6 posto, na 1,08 milijardi eura; u Njemačku je izvezeno roba za 967,6 milijuna eura ili 15,1 posto više nego lani, a u Sloveniju za 857,9 milijuna eura, tj. 0,9 posto više nego u prvih sedam mjeseci 2016. godine.

Istodobno, uvoz iz Njemačke iznosio je više od 2 milijarde eura i rastao je prema lani za 9,9 posto; uvoz iz Italije povećan je za 8,9 posto, na 1,65 milijardi eura, a iz Slovenije za 8 posto, na 1,36 milijardi eura.

Značajan rast robne razmjene u prvih sedam mjeseci ove godine Hrvatska bilježi i sa zemljama CEFTA-e - izvoz u te zemlje povećan je za 19,5 posto na 1,33 milijarde eura, a uvoz za 19,4 posto, na 766,9 milijardi eura.

Među tim zemljama najviše je, za 739,2 milijuna eura ili 19,9 posto više nego lani, izvezeno roba u Bosnu i Hercegovinu, iz koje je osvaren i najveći uvoz, od 396,17 milijuna eura ili 24,7 posto veći. Slijedi Srbija u koju je izvezeno roba za 366 milijuna eura, što predstavlja međugodišnje povećanje od 29,4 posto, uz istodobni rast uvoza iz te zemlje za 18 posto, na 317,7 milijuna eura.


Komentari članka

Vezani članci

EU izjednačava plaće radnika u zemlji i inozemstvu?

17.10.2017.

Prema europskom zakonodavstvu, izaslani radnik se definira kao "zaposlenik koga je poslodavac privremeno poslao u drugu zemlju članicu radi pružanja usluga".

Niže cijena dostave za online kupnju

16.10.2017.

Prekogranična dostava u Hrvatsku 3-5 puta skuplja je od dostave u druge zemlje članice Europske unije

Hrvatska uspješno predstavljena na najvećem turističkom sajmu u provinciji Guangxi

16.10.2017.

S obzirom da je Hrvatska po prvi puta predstavljena u ovome dijelu Kine, poseban naglasak je stavljen na turističku ponudu vezanu uz hrvatsku kulturu i povijest, gradove Pulu, Split i Dubrovnik

Kinezi imaju veće plaće od Hrvata

12.10.2017.

Plaće u Šangaju nisu mnogo niže ni od onih u Poljskoj, gdje median iznosi 1569 dolara. Tu negdje je i Češka, gdje plaća u najbogatijem Pragu iznosi 1400 dolara.

VULKAN NOVA Riječkoj tvrtki širom otvorena vrata ruskih brodogradilišta

11.10.2017.

U prvim godinama sva će se sidreno-pritezna oprema projektirati i proizvoditi u Rijeci, a kasnije, po fazama i u određenim omjerima, prebacivati u pogone ruskog partnera, tvrtke VMZ u gradu Vyborgu

Tag cloud

  1. 1666 članka imaju tag hrvatska
  2. 1705 članka imaju tag turizam
  3. 1471 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 897 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 862 članka imaju tag trgovina
  8. 611 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 881 članka imaju tag EU
  10. 691 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 716 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 278 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja