Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Srp 2019

NAJMLAĐI STARTUP U HRVATSKOJ RAZVIJA NAJPAMETNIJU DRUŠTVENU IGRU NA SVIJETU

Izvor: www.bug.hr · Autor: Sandro Vrbanus  

NAJMLAĐI STARTUP U HRVATSKOJ RAZVIJA NAJPAMETNIJU DRUŠTVENU IGRU NA SVIJETU

oš dok je bio osnovnoškolac, jedan je zagrebački genijalac dobio ideju za izraditi pametnu društvenu igru koja bi bila prilagođena svim uzrastima. Nakon iznenađujućeg osvajanja prvog mjesta na izložbi Inova-mladi 2016. shvatio je da bi se njegova ideja mogla izroditi u nešto veće. Bilo je to prvi puta u šesnaest godina održavanja ovog natjecanja da je netko iz osnovne škole pobijedio konkurenciju iz srednjih škola i s fakulteta.

Pobjednička ideja danas ima svoj startup naziva Mundus, a mladi inovator koji iza nje stoji je Filip Hercig, učenik zagrebačke 5. gimnazije. Tek će ovoga mjeseca napuniti 18 godina, a iza njega je već bogato iskustvo u razvoju ideje, pokretanju proizvodnje, te privlačenju kupaca i investitora.

POTVRDA KVALITETE IDEJE
Nije samo ideja – pametna društvena igra koja spaja igranje na mobitelu i u stvarnom svijetu – ono što je dovelo do današnjeg uspjeha Mundusa, startupa s vjerojatno najmlađom "postavom" u našoj regiji. Filip je, osim ideje, u narednim godinama imao sreću da upozna svoje vršnjake Luku, Frana i Matiju, te da s njima realizira sve što mu je bilo na umu. Za projekt koji su pokrenula ova trojica gimnazijalaca i jedan FER-ovac uskoro će doznati cijela hrvatska startup scena.

Na pitanje kada je shvatio da je projekt vrijedan daljnjeg razvoja, vremena i novca, Hercig odgovara: "Mislim da je prekretnica svakako bila osvajanje druge nagrade na Startup VG 2018. godine. Do tada smo se zapravo gerilski bavili projektom. Nakon tog drugog mjesta počeli smo malo ozbiljnije raditi i već za 7 mjeseci smo osvojili 100 tisuća kuna na startup natjecanju Good Game Liftoff. Tada smo definitivno shvatili da ideja i projekt imaju potencijal."

Na ovom natjecanju prvu su im nagradu dodijelili članovi žirija, među ostalima, Mate Rimac, Tomislav Car i Nenad Bakić – imena koja ipak nose određenu težinu kad je riječ o procjeni kvalitete ideje. Tada je Mundus na velika vrata zakoračio u "svijet odraslih" i počeo tražiti kupce.

GOTOVO SVE SU NAUČILI ONLINE
Pristup najnovijim tehnologijama važan je preduvjet za kvalitetniji i jednostavniji život te stvaranje i razvoj vlastitih poslovanja. Upravo zato, najbolja mreža i brzi Internet moraju biti dostupni u svakom kutku Hrvatske, kako bi svi već danas živjeli bolje, uspješnije i kvalitetnije, stvarajući tako bolju budućnost za sebe, a i za društvo u cijelosti. Projekta Mundus ne bi bilo da nije bilo Interneta.

Učenje kroz igru
"Kao učenik, znanja koja su potrebna za prvenstveno razvoj, a zatim i poslovni dio priče, nisam mogao dobiti u školi. Takve stvari se uče kroz iskustvo te preko Interneta. Internet je u počecima omogućio povezivanje mene i Luke koji smo počeli raditi na novim verzijama Mundusa. Programiranje aplikativnih dijelova projekta ne bi bio moguć bez učenja na Internetu. Google je naš najbolji prijatelj", kaže u šali Hercig.

U posljednje se vrijeme tim fokusirao na širenje edukacijskog sustava kako diljem Hrvatske, tako i diljem regije. S tim referencama planiraju pristupiti i ostalim obrazovnim sustavima diljem Europske unije, nudeći im jedinstvenu i prilagodljivu igru koju se može iskoristiti u nastavi.

KAKO FUNKCIONIRA MUNDUS
Spajajući klasične društvene igre i snagu pametnih telefona Mundus ima cilj vratiti dio digitalne zabave nazad u fizički svijet. Pametna ploča koju su proizveli zna apsolutno sve o igračima i njihovim figuricama, a tu je i mobilna aplikacija koja drži sve na okupu. Igra se oslanja na ploču poput ostalih društvenih igara (Čovječe, ne ljuti se i sličnih), dok se pitanja i upute pojavljuju na mobitelu.

Kroz aplikaciju su dostupne razne igre i game modovi, kako bi se pojedina igra prilagodila mjestu i vremenu – pa se Mundus može igrati kako u školi, tako i na tulumu. Isto tako igra se prilagođava uzrastu i preferencijama igrača, dok se kroz nove pakete pitanja i proširenja uvijek može "osvježiti" novim sadržajima.

S Mundusom svatko ima priliku napisati svoja vlastita pitanja i kreirati vlastite pakete pitanja. Sve to može se i dijeliti s prijateljima, trgovati i natjecati se s ostalima. Na Dashboardu je moguće pratiti napredak u učenju pojedinih predmeta. Sustav rezultate prikazuje na vrlo jednostavan način, pa je učenje kroz igru zabavno i učinkovito.

OD IGRE DO OBRAZOVNOG ALATA
Osim "običnih korisnika" koji bi se htjeli igrati pametnom društvenom igrom, kao značajno tržište ekipa Mundusa vidi i obrazovne institucije. Već sada surađuju sa šezdesetak škola u Hrvatskoj i desetak u Sloveniji. Te škole koriste edukacijski sustav Mundus – uz posebno prilagođene setove pitanja imaju mogućnost ovu društvenu igru uklopiti u svakodnevni rad s učenicima. Učitelji i profesori imaju priliku "zamaskirati" cijelo gradivo u Mundus i na taj način ga predstaviti učenicima.

U početku je Hercig, kako to obično biva s pokretačima startupa, sve vezano uz projekt obavljao sam. No, kako su mu se pridružili i drugi članovi ekipe svatko je dobio svoj opseg zadataka i posla kako bi se mogao što kvalitetnije fokusirati samo na jednu stvar. Komunikacija im omogućava da ipak u konačnici rade kao tim.

Danas pokretač Mundusa većinom radi na razvoju hardwarea, business developmentu, te pokušava držati sve na okupu – biti, dakle, nešto kao project manager. Uz to sve vodi i marketing koji se većinom vrti oko društvenih mreža i sveprisutnog networkinga. "U posljednje vrijeme najviše vremena potrošim na odgovaranje na mailove. Stalna povezanost na Internet je preduvjet za obavljanje mog posla", poručio je Hercig.


Komentari članka

Vezani članci

Kreću izmjene: IT stručnjaci više neće moći biti paušalci ili će tvrtke plaćati kazne

17.09.2019.

U Ministarstvu financija pripremaju izmjene Općeg poreznog zakona koje bi, u dijelu koji se odnosi na bolji nadzor poslovanja paušalnih obrtnika, u konačnici mogle imati negativan efekt na IT industriju, pribojavaju se u udruzi Hrvatski nezavisni izvoznic

ZLOUPOTREBA PAUŠALNIH OBRTA ČINI ISTU ŠTETU DOMAĆOJ IT INDUSTRIJI KAO I APARTMANIZACIJA TURIZMU

15.09.2019.

Kada su paušalne obrte počeli iskorištavati IT-jevci koji se time prikriveno zapošljavaju, na zacijelo najzdravijoj grani hrvatskog gospodarstva stvorio se problem kojeg će biti jako teško riješiti

Hrvatski inženjer osmislio softver koji koriste tisuće velikih svjetskih tvrtki

15.09.2019.

Njihova aplikacija koristi se u cijelom svijetu, no najviše kupaca imaju u DACH regiji, odnosno u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. Dosta kupaca imaju i u Velikoj Britaniji, a sada žele značajnije širenje i na jugoistočnu Europu. Svaki se mjesec registrir

Rat ga je iz Vukovara potjerao u Njemačku, danas u Hrvatskoj otvara IT firmu

09.09.2019.

MIROSLAV ŠIMUDVARAC rođeni je Vukovarac, no kao dječak je 1991. završio kao prognanik u Njemačkoj. Danas, tridesetak godina kasnije, u Hrvatskoj otvara podružnicu svoje IT firme s lokacijama u Zagrebu i Osijeku te namjerava u dogledno vrijeme zaposliti 70

Glazbena industrija 80 posto svojih prihoda bilježi od servisa za streamanje glazbe

09.09.2019.

Prema Wall Street Journalu i Udruženju diskografske industrije Amerike (RIAA) 80% svih prihoda u toj industriji dolazi od servisa za streamanje glazbe

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1962 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 682 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 912 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 487 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 394 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 341 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 347 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija