Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Stu 2016

Najbrži rast BDP-a u posljednjih osam godina: zbog potrošnje i turizma ubrzao na tri posto?

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: hina  

Najbrži rast BDP-a u posljednjih osam godina: zbog potrošnje i turizma ubrzao na tri posto?

Zahvaljujući rastu potrošnje i investicija, kao i rekordnoj turističkoj sezoni, makroekonomisti procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo u trećem tromjesečju poraslo oko 3 posto, najbrže u posljednjih osam godina.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,5 do 3,3 posto.

Bit će to već osmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,8 posto na godišnjoj razini.

Rast od 2,9 posto bio bi najbrži još od drugog kvartala 2008. godine, kada je BDP porastao po istoj toj stopi.

Snažan rast potrošnje i turizma

Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

"Najznačajniji generator rasta trebala bi biti osobna potrošnja, s obzirom na njezin udio u BDP-u te snažne stope rasta prometa u maloprodaji tijekom ljetnih mjeseci", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Promet u trgovini na malo na godišnjoj razini raste već 25 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke. Pritom je u trećem tromjesečju maloprodaja porasla oko 4,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To se, među ostalim, zahvaljuje rastu plaća. Prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je u rujnu 5.624 kune, što je realno 2,3 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, navode analitičari Raiffeisenbank (RBA) u osvrtu na nedavno izvješće DZS-a.

Jačanje potrošnje zahvaljuje se i deflaciji te niskim cijenama energenata, što dovodi do povećanja raspoloživog dohotka građana.

"Osobna potrošnja podršku će i dalje pronalaziti u izostanku inflatornih pritisaka, nešto povoljnijim kretanjima na tržištu rada, ali i snažnom rastu turističkih pokazatelja", poručuje jedan od makroekonomista i ističe rekordne rezultate turističke sezone.

U prvih devet mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 74,6 milijuna noćenja, ili 8,6 posto više nego u istom razdoblju lani.

Prihodi od turizma mogli bi ove godine premašiti rekordnih 8 milijardi eura, navodi jedan od makroekonomista i poručuje kako bi "snažan rast turističkih prihoda iz inozemstva trebao rezultirati i pozitivnijim doprinosom neto izvoza na kretanje BDP-a, unatoč rastu robnog uvoza".

Rast industrijske proizvodnje usporio

Pozitivno će na BDP utjecati i jačanje industrijske proizvodnje, koja je u trećem tromjesečju porasla oko 1,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To je, doduše, sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je industrija porasla 3,5 posto, no proizvodnja neprestano raste već 20 mjeseci zaredom, što je njezin najdulji pozitivan niz od 2007. godine.

"Treći kvartal trebao bi biti obilježen znatnim porastom izvoza usluga, ali se s druge strane bilježi postupno usporavanje rasta industrijske proizvodnje", navodi jedan od makroekonomista.

Robna razmjena mogla bi imati neutralniji utjecaj nego u prethodnim tromjesečjima, kada je snažan rast izvoza pozitivno utjecao na BDP.

Prema podacima DZS-a, vrijednost hrvatskog robnog izvoza porasla je u prvih devet mjeseci 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 66 milijardi kuna.

To se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao za 2,5 posto, na 108 milijardi kuna.

Tako je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iznosio oko 42 milijardi kuna ili 2,6 posto više nego u istom razdoblju lani.

"Doprinos neto inozemne potražnje u trećem tromjesečju ipak bi trebao biti pozitivan, zahvaljujući prvenstveno rastu izvoza usluga, ali i nastavku rasta izvoza roba", navodi se u anketi Hine.

Nastavak rasta investicija

Pozitivno bi na BDP trebao utjecati i nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital, koje su u prethodnom tromjesečju porasle za 6,3 posto na godišnjoj razini, peti kvartal zaredom.

"Investicijska aktivnost, čija se dinamika rasta ubrzala u drugom tromjesečju, zamašnjak dobiva i u javnom i u privatnom sektoru, a ohrabruju podaci o većem korištenju sredstava iz EU fondova", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Na rast investicija ukazuje i podatak DZS-a o rastu fizičkog obujma građevinskih radova za 3,1 posto u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Povećane procjene za 2016.

Zahvaljujući dobrim pokazateljima u prvih devet mjeseci ove godine, gotovo svi makroekonomisti povećali su procjene rasta gospodarstva u cijeloj 2016.

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista u ovoj godini u prosjeku očekuju rast BDP-a za 2,6 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,1 posto.

Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 2,5 do 2,8 posto.

I Hrvatska narodna banka (HNB) povećala je nedavno procjenu rasta BDP-a u ovoj godini na 2,3 posto, dok je prije očekivala 1,8 posto.

Ekonomski institut Zagreb (EIZ) očekuje, pak, rast gospodarstva za 2,6 posto, dok je prije prognozirao 1,9 posto.

I Europska komisija procjenjuje da će rast BDP-a iznositi 2,6 posto, dok je prije očekivala 1,8 posto.

Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje, pak, da će hrvatski BDP ove godine porasti za 1,9 posto, a Europska banka za obnovu i razvoj EBRD) za 2,3 posto.

U rebalansu proračuna Vlada je, pak, ovih dana povećala procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 2 na 2,6 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Objavljen dugo očekivani natječaj mjera ruralnog razvoja- 4.1.1. za SEKTOR BILJNE PROIZVODNJE

20.02.2018.

Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika (najmanje godinu dana u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu), te proizvođačke organizacije priznate sukladno posebnim propisima kojima se uređuje rad proizvođačkih org

Japanski BDP porastao osmi kvartal zaredom, prvi put od 1980-ih

14.02.2018.

Premda je rast usporio, to je već osmo tromjesečje zaredom kako japanski BDP raste, što nije zabilježeno još od razdoblja između 1986. i 1989. godine.

Umjesto PDV-a bolje je smanjiti druga dva poreza

25.01.2018.

Hrvatska primjenjuje jednu od najviših standardnih stopa PDV-a, te je 2014. od tog poreza ubrala čak 12,5% BDP-a, najviše od država članica EU koje u prosjeku prikupe PDV-a u protuvrijednosti 7,8% BDP-a

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 6.190 kuna

25.01.2018.

Na mjesečnoj razini to je nominalni rast za 3,7 posto ili za 300 kuna, dok je na godišnjoj razini prosječna bruto plaća bila veća za 422 kune ili nominalno za 5,3 posto.

Javni dug na kraju trećeg tromjesečja 81 posto BDP-a

24.01.2018.

S udjelom javnog duga u BDP-u Hrvatska se nalazi ispod prosjeka u Europskoj uniji, u kojoj je na kraju trećeg tromjesečja taj udio iznosio 82,5%. Pritom je najveći udio duga u BDP-u, 177%, zabilježen u Grčkoj, a potom Italiji - 134 %, i Portugalu - 130%

Tag cloud

  1. 1726 članka imaju tag hrvatska
  2. 1752 članka imaju tag turizam
  3. 1481 članka imaju tag financije
  4. 1141 članka imaju tag izvoz
  5. 734 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 927 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 884 članka imaju tag trgovina
  8. 623 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 736 članka imaju tag investicije
  10. 898 članka imaju tag EU
  11. 823 članka imaju tag industrija
  12. 809 članka imaju tag ict
  13. 741 članka imaju tag menadžment
  14. 757 članka imaju tag svijet
  15. 910 članka imaju tag kriza
  16. 537 članka imaju tag maloprodaja
  17. 505 članka imaju tag marketing
  18. 467 članka imaju tag krediti
  19. 454 članka imaju tag tehnologija
  20. 297 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 419 članka imaju tag dzs
  24. 341 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 384 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 221 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 298 članka imaju tag agrokor
  32. 274 članka imaju tag osijek
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 357 članka imaju tag vlada
  36. 283 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 281 članka imaju tag hotelijerstvo
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 175 članka imaju tag edukacija