Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Stu 2016

Najbrži rast BDP-a u posljednjih osam godina: zbog potrošnje i turizma ubrzao na tri posto?

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: hina  

Najbrži rast BDP-a u posljednjih osam godina: zbog potrošnje i turizma ubrzao na tri posto?

Zahvaljujući rastu potrošnje i investicija, kao i rekordnoj turističkoj sezoni, makroekonomisti procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo u trećem tromjesečju poraslo oko 3 posto, najbrže u posljednjih osam godina.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,5 do 3,3 posto.

Bit će to već osmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,8 posto na godišnjoj razini.

Rast od 2,9 posto bio bi najbrži još od drugog kvartala 2008. godine, kada je BDP porastao po istoj toj stopi.

Snažan rast potrošnje i turizma

Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

"Najznačajniji generator rasta trebala bi biti osobna potrošnja, s obzirom na njezin udio u BDP-u te snažne stope rasta prometa u maloprodaji tijekom ljetnih mjeseci", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Promet u trgovini na malo na godišnjoj razini raste već 25 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke. Pritom je u trećem tromjesečju maloprodaja porasla oko 4,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To se, među ostalim, zahvaljuje rastu plaća. Prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je u rujnu 5.624 kune, što je realno 2,3 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, navode analitičari Raiffeisenbank (RBA) u osvrtu na nedavno izvješće DZS-a.

Jačanje potrošnje zahvaljuje se i deflaciji te niskim cijenama energenata, što dovodi do povećanja raspoloživog dohotka građana.

"Osobna potrošnja podršku će i dalje pronalaziti u izostanku inflatornih pritisaka, nešto povoljnijim kretanjima na tržištu rada, ali i snažnom rastu turističkih pokazatelja", poručuje jedan od makroekonomista i ističe rekordne rezultate turističke sezone.

U prvih devet mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 74,6 milijuna noćenja, ili 8,6 posto više nego u istom razdoblju lani.

Prihodi od turizma mogli bi ove godine premašiti rekordnih 8 milijardi eura, navodi jedan od makroekonomista i poručuje kako bi "snažan rast turističkih prihoda iz inozemstva trebao rezultirati i pozitivnijim doprinosom neto izvoza na kretanje BDP-a, unatoč rastu robnog uvoza".

Rast industrijske proizvodnje usporio

Pozitivno će na BDP utjecati i jačanje industrijske proizvodnje, koja je u trećem tromjesečju porasla oko 1,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To je, doduše, sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je industrija porasla 3,5 posto, no proizvodnja neprestano raste već 20 mjeseci zaredom, što je njezin najdulji pozitivan niz od 2007. godine.

"Treći kvartal trebao bi biti obilježen znatnim porastom izvoza usluga, ali se s druge strane bilježi postupno usporavanje rasta industrijske proizvodnje", navodi jedan od makroekonomista.

Robna razmjena mogla bi imati neutralniji utjecaj nego u prethodnim tromjesečjima, kada je snažan rast izvoza pozitivno utjecao na BDP.

Prema podacima DZS-a, vrijednost hrvatskog robnog izvoza porasla je u prvih devet mjeseci 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 66 milijardi kuna.

To se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao za 2,5 posto, na 108 milijardi kuna.

Tako je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iznosio oko 42 milijardi kuna ili 2,6 posto više nego u istom razdoblju lani.

"Doprinos neto inozemne potražnje u trećem tromjesečju ipak bi trebao biti pozitivan, zahvaljujući prvenstveno rastu izvoza usluga, ali i nastavku rasta izvoza roba", navodi se u anketi Hine.

Nastavak rasta investicija

Pozitivno bi na BDP trebao utjecati i nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital, koje su u prethodnom tromjesečju porasle za 6,3 posto na godišnjoj razini, peti kvartal zaredom.

"Investicijska aktivnost, čija se dinamika rasta ubrzala u drugom tromjesečju, zamašnjak dobiva i u javnom i u privatnom sektoru, a ohrabruju podaci o većem korištenju sredstava iz EU fondova", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Na rast investicija ukazuje i podatak DZS-a o rastu fizičkog obujma građevinskih radova za 3,1 posto u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Povećane procjene za 2016.

Zahvaljujući dobrim pokazateljima u prvih devet mjeseci ove godine, gotovo svi makroekonomisti povećali su procjene rasta gospodarstva u cijeloj 2016.

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista u ovoj godini u prosjeku očekuju rast BDP-a za 2,6 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,1 posto.

Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 2,5 do 2,8 posto.

I Hrvatska narodna banka (HNB) povećala je nedavno procjenu rasta BDP-a u ovoj godini na 2,3 posto, dok je prije očekivala 1,8 posto.

Ekonomski institut Zagreb (EIZ) očekuje, pak, rast gospodarstva za 2,6 posto, dok je prije prognozirao 1,9 posto.

I Europska komisija procjenjuje da će rast BDP-a iznositi 2,6 posto, dok je prije očekivala 1,8 posto.

Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje, pak, da će hrvatski BDP ove godine porasti za 1,9 posto, a Europska banka za obnovu i razvoj EBRD) za 2,3 posto.

U rebalansu proračuna Vlada je, pak, ovih dana povećala procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 2 na 2,6 posto.


Komentari članka

Vezani članci

'Vegeta je najviše uspjela zahvaljujući turizmu, to je put i za ostale naše proizvode'

23.11.2017.

Domaći kvalitetni proizvodi moraju postati ključ prepoznatljivosti hrvatskog turizma, koji kao i izvozna grana može pridonijeti boljoj konkurentnosti i prihodima proizvođača

Prosječna neto plaća u rujnu pala ispod 6.000 kuna

23.11.2017.

Na godišnjoj razini, u odnosu na rujan 2016. godine prosječna je neto plaća bila viša za 334 kune ili nominalno za 5,9 posto.

Od siječnja veći minimalac za 50 tisuća radnika?

22.11.2017.

Sindikati pritišću da se dodaci isključe iz minimalca, HUP želi maknuti javni i državni sektor iz osnovica za izračun minimalca.

Rumunjski rast 'u kineskom stilu' zastrašuje ekonomiste

21.11.2017.

Ekonomski je rast rezultat snažne osobne potrošnje što za posljedicu ima povećanje inflacije, trgovinskog manjka i proračunskog deficita.

Cijene električne energije podižu stopu inflacije

21.11.2017.

Na godišnjoj razini najveći generator rasta potrošačkih cijena i dalje ostaju cijene prehrane koje u strukturi potrošačke košarice čine nešto manje od 30%

Tag cloud

  1. 1690 članka imaju tag hrvatska
  2. 1722 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1118 članka imaju tag izvoz
  5. 712 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 620 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 867 članka imaju tag trgovina
  9. 888 članka imaju tag EU
  10. 705 članka imaju tag investicije
  11. 813 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 732 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 725 članka imaju tag svijet
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 500 članka imaju tag marketing
  18. 464 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 377 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 333 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 315 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 288 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 278 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 275 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja