Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Ou 2009

Najbrži i najunosniji je izvoz hrane preko turističkog stola

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

Najbrži i najunosniji je izvoz hrane preko turističkog stola

Hrvatska će domaćem i stranom tržištu ponuditi dovoljno kvalitetnih prehrambenih proizvoda i smanjiti uvoz. Na svjetskom tržištu konkurentni smo u proizvodnji kukuruza, pšenice, vina, maslinova ulja i mandarina. Bilježimo i rekordan izvoz tune, a naši konjunkturni izvozni proizvodi su šećer, cigarete, umaci, pivo..., kaže ministar Božidar Pankretić

Unatoč ozbiljnijem iskoraku na početku godine, kad je izvoz hrane bio veći za 27,3 posto, a uvoz smanjen za 17,5 posto, te raspoloživim prirodnim resursima, proizvodnja poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj još je nedostatna. Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, kaže da moramo priznati da postojeća naslijeđena poljoprivredna struktura, osobito kad je riječ o poljoprivrednom zemljištu kao ograničenom resursu od posebnog državnog značenja, nije povoljna. Dodaje da je zato aktualna poljoprivredna politika i usmjerena na povećanje i okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda. Osim toga i na pokretanje proizvodnje na oko milijun neobrađenih hektara i to na način da zemljište bude na raspolaganju onima koji se žele i mogu baviti poljoprivredom.

Općenito, kaže ministar Pankretić, smjer koji trebamo pratiti u razvoju poljoprivrede su povećanje poljoprivrednih površina i proizvodnje po jedinici površine, educiranost proizvođača što rezultira povećanjem proizvodnosti i većom racionalizacijom, a posebice su važna intenzivna ulaganja u proizvodnju.

Prema njegovim riječima, od 2001. godine do danas iz Hrvatske je izvezeno šećera u vrijednosti milijardu dolara, pa će ove godine poticaji biti povećani - iznosit će 4050 kuna po hektaru. Osim u sređivanje i okrupnjavanje zemljišta, ulaže se u proizvodnju, modernu tehnologiju, zatim uređenje tržišta i infrastrukture, razvoj i profesionalizaciju interesnih udruga te jačanje ekološke poljoprivrede koja ima dodanu vrijednost.

Naglasak je na unapređenju visokodohodovnih proizvodnji, prije svega mesa, mlijeka, voća, povrća i grožđa, u kojima Hrvatska ne zadovoljava vlastite potrebe, a može se zaposliti dobar dio poljoprivrednika. Pritom se, s obzirom na komplementarnost raznih proizvodnji, ne zanemaruje nijedan drugi segment od važnosti za razvoj hrvatske poljoprivrede. Za veći izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda prvo treba obraditi zemlju. Samo u posljednje četiri godine u Hrvatsku je uvezeno voća i povrća u vrijednosti osam milijardi kuna, a izvezeno za samo 1,2 milijarde.

Zbog globalnih kretanja u poljoprivredi i kriznog stanja u svijetu, mnoge su se okolnosti promijenile te se otvaraju nove mogućnosti za hrvatske proizvođače hrane. »Zato nastojimo što više investirati u poljoprivredu da bi se razina proizvodnje podigla i da bi cijene domaćih sirovina postale konkurentne onima koje zbog nižih cijena trenutno uvozimo«, napominje ministar Pankretić. Jedna od važnih prepreka je neorganiziranost primarnih proizvođača, koji prerađivačima ne mogu osigurati dovoljne količine proizvoda ujednačene kvalitete.

Ministar napominje da je izlaz u proizvodnim marketinškim organizacijama, koje bi okupile manje poljoprivrednike te im pružile potrebnu infrastrukturnu i organizacijsku podršku za otkup njihovih proizvoda. Europska unija ima razrađene modele potpore takvim organizacijama, a i promišljanja resornog ministarstva na tom su tragu. U cijelom tom lancu vrlo je važna uloga prehrambene industrije, koja se u proizvodnim procesima treba još više oslanjati na domaću sirovinu.

Pankretić drži da hrvatska poljoprivreda može biti konkurentna. Hrvatska ima tradiciju i kvalitetu proizvodnje, pa su imperativ hrvatske poljoprivrede upravo konkurentni proizvodi koje možemo sami proizvesti, dok bi, kao što je to slučaj i u drugim europskim državama, uvozili samo proizvode koji ne uspijevaju na ovim prostorima, što bi u praksi značilo samodostatnost između 90 i 95 posto. Ne može se očekivati da budemo konkurentni u proizvodnji onog, što ne uspijeva u našem podneblju. Primjerice, u proizvodnji tropskog voća, kave, čaja, začina ili riže.

No, cijeli je niz proizvoda s kojima smo konkurentni na svjetskom tržištu. Ponajprije su tu kukuruz, pšenica, vino, maslinovo ulje i mandarine. Uz ratarsku proizvodnju ide i stočarska, koja ima veliki potencijal s obzirom na hrvatsku tradiciju, ali i sve veću tehnološku opremljenost, zahvaljujući ulaganjima u taj sektor. Bilježimo i rekordan izvoz tune, a naši konjunkturni izvozni proizvodi su šećer, cigarete, umaci, pivo...
Pankretić napominje da turizam kao jedan od najvažnijih generatora gospodarskog rasta, u sinergiji s poljoprivredom, mora postati okosnica izvozne ekspanzije, što znači da turizam u cijelosti ispunjava svoju stratešku funkciju kad je u službi domaće proizvodnje, odnosno što većeg plasmana domaćih poljoprivrednih proizvoda.
Ta činjenica još više dobiva na značenju u sadašnjim uvjetima globalne gospodarske krize. Pripreme za nadolazeću turističku sezonu oslanjaju se na potenciranje izvoza hrane kroz turizam, odnosno činjenicu da se plasmanom domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvaruje mnogo veći učinak, nego u slučaju klasičnog izvoza, zaključuje Pankretić.

Otvaranje tržišta Europske unije

Europska komisija objavila je nedavno izvještaj o projekcijama razvoja tržišta stoke i mesa Europske unije u razdoblju do 2013. Projekcije su rađene za skupinu tzv. osjetljivih proizvoda kao što su žitarice, uljarice, šećer, meso i mliječni proizvodi. Pretpostavlja se da će na svjetskom poljoprivrednom tržištu, nakon što popusti globalna gospodarska kriza, doći do jačanja potražnje i trgovine. Proizvodnji i potrošnji svinjskog mesa prognozira se rast, ali sporijim tempom nego dosad zbog konkurencije peradarske industrije te viših cijena stočne hrane.

To može biti dobra vijest za hrvatske proizvođače svinjetine, jer nakon što se više od dvije godine ne provodi cijepljenje svinja protiv svinjske kuge, može se očekivati otvaranje tržišta Unije za domaće proizvođače svinja. Na globalnom tržištu peradi, svinjetine i mliječnih proizvoda očekuje se rast, dok se predviđa pad proizvodnje govedine u Europskoj uniji u razdoblju do 2013. godine.

Centar za razvoj poljoprivrede, hrane i sela

Ministar Božidar Pankretić kaže da će budući Centar za razvoj poljoprivrede, hrane i sela u svoj sastav uključiti postojeće ustanove u poljoprivredi, odnosno zavode, čime se znatno osnažuje početna kadrovska, sadržajna i infrastrukturna osnova rada tog centra te omogućuje veća učinkovitost u radu priključenih zavoda. To će omogućiti bolju koordinaciju njihovog stručnog rada i primijenjenih istraživanja na konkretnim gospodarstvima.

Centar će na jednom mjestu razvijati stručni i istraživački rad te prenositi nova znanja i tehnologije iz područja poljoprivrede i srodnih znanosti u strukture uprave i gospodarstva, koje se bave agrarnom politikom i ruralnim razvojem.

Također će olakšati i potaknuti procese prilagodbe, rasta i razvoja poljoprivrednog sektora i cjelokupnog ruralnog prostora u odnosu na današnje izazove globalizacije.
Kao razvojna i znanstvena institucija treba biti jezgra buduće znanstvene i strukovne vrsnoće i stručna potpora državnoj upravi u vođenju poljoprivredne politike i ruralnog razvoja.

Predviđenim programskim djelatnostima, posebice onima koje se odnose na nove proizvodne programe i tehnologije, te spajanjem postojećih ustanova u jedinstvenu organizacijsku i programsku cjelinu, omogućit će se izgradnja nacionalnog inovacijskog sustava koji predstavlja institucijski oblik upravljanja procesima znanja u gospodarstvu.


Komentari članka

Vezani članci

Albanci kroz humor preokrenuli negativan image u prvoklasnu turističku reklamu

20.03.2019.

U popularnoj kulturi, Albanija je opisana kao utočište za razbojnike, kriminalce i gangstere. Iako razumijemo da takva percepcija može biti dobra za filmove, kao što je Taken (2008., Oteta, hrv.prijevod, film '96 sati'), ona je potpuno neistinita! U stvar

Hrvatska interesantna kineskim turistima, ali nedostaju izravni letovi, bolji vizni režim

15.03.2019.

Hrvatska ima sve što traže kineski turisti, od kulturne, povijesne i prirodne baštine do autohtonosti, bogate gastronomije, folklora i modernih festivala, te ih se već ove godine očekuje mnogo više iako ostaju problemi vezani uz vizni režim, nedostatak iz

Kraljevstvo za čistačicu

14.03.2019.

Bolje su plaćene nego sveučilišni profesori, ali neće svatko da čisti. Da nije vrijednih Imoćanki i Vrgorčanki stanje u sezoni bi bilo užasno

"Kuhari su dobro plaćeni, a poslodavci najbolje žele zadržati na bilo koji način"

14.03.2019.

Kvalitetni kuhari su već zauzeti, a ostali se po meni premalo trude i premalo napreduju da bi mogli ozbiljnije raditi.

Krk će uskoro biti kompletno pokriven sustavom za najam električnih bicikala

12.03.2019.

U tijeku je izgradnja mreže postaja za punjenje i iznajmljivanje elektrobicikala kojima će uskoro biti pokrivena sva mjesta. Vrbnik, Baška, Malinska, Dobrinj, Punat i Krk dobivaju po jednu stanicu s 10 mjesta, dok će Omišljani imati dvije – u Omišlju i Nj

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1893 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 983 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 347 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 248 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 328 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija