Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Lis 2017

Na ugovorima kraćim od mjesec dana čak 1.3 milijun radnika u Europi

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Gabrijela Galić  

Na ugovorima kraćim od mjesec dana čak 1.3 milijun radnika u Europi

Iako su ugovori o radu s punim radnim vremenom i dalje dominantni, tijekom posljednjih 20 godina u cijeloj Europi povećao se udio nestandardnih oblika rada, od primjerice, zadnjih godina sve raširenijeg rada putem digitalnih platformi, preko lažnog samozapošljavanja, rada na poziv, rada na temelju vaučera...

Politike su poticale nestandardne oblike rada, s ciljem povećanja zaposlenosti. No, drugi kraj te priče je nesigurnost radnog mjesta, potplaćenost radnika i krajnje upitna socijalna sigurnost jer takvi radnici teško mogu zaraditi poštenu mirovinu, a i tijekom radnog vijeka mahom su u grupi onih koji rade, a siromašni su.

Voda je došla do grla pa se danas, nešto što je godinama poticano, pokušava »ugurati« u zakonodavni okvir kako bi se i tim radnicima jamčila minimalna prava bilo da je riječ o radnom vremenu, doprinosima za socijalna osiguranja, plaći. Stoga ne čudi da su nestandardni oblici rada postali tema kojom se Europska komisija počela ozbiljnije baviti.
Promjene zakona

Pokrenut je, naime, drugi krug konzultacija ne bi li se osuvremenila 26 godina stara Direktiva o ugovorima o radu, takozvana Direktiva o pisanoj izjavi. Želja je Komisije do kraja godine iznjedriti zakonodavne promjene. No, sudeći prema prvoj fazi konzultacija itekako će se pomučiti dok ne dođe do rješenja koje bi iole moglo zadovoljiti sve zainteresirane strane.

Kolika prijetnja postaju netipični oblici rada pokazuju podaci objavljeni u konzultacijskim dokumentima te analitičkoj podlozi za promjenu zakonodavnog okvira. Tako je 1995. godine 32 posto zaposlenih u eurozoni bilo na nestandardnim ugovorima, da bi taj udio u 2015. godini narastao na 38 posto u eurozoni, odnosno 36 posto na razini 28 članica Unije. U apsolutnim brojkama, prije dvije godine bilo je 5,5 milijuna radnika više na nestandardnim ugovorima u usporedbi s prethodnim desetljećem, dok je istodobno broj zaposlenih na standardnim ugovorima porastao za 3,8 milijuna. Ono što posebno zabrinjava da je stalni radni odnos s punim radnim vremenom za mlade sve nedostupniji. Odnosno, više nisu dominantni jer podaci kazuju da je, primjerice 2002. godine 48 posto mladih u dobi od 15 do 25 godina imalo standardan ugovor na puno radno vrijeme, a prije dvije godine svega je 37 posto mladih imalo takve ugovore.
Revidiranje Direktive

Jedna od zabrinjavajućih pojava je i povećanje ugovora koji traju manje od mjesec dana. Lani je čak 4,8 posto svih privremenih radnika radilo preko ugovora koji traju manje od mjesec dana. U apsolutnim brojkama riječ je o gotovo 1,3 milijuna radnika što je tri i pol puta više nego u 2002. godini. Iako je tijekom krize taj udio varirao, činjenica je da se broj privremenih radnika s ugovorima kraćim od mjesec dana povećava s gospodarskim oporavkom pa Komisija zaključuje kako će ugovori s ekstremno kratkim trajanjem i u godinama koje dolaze biti jedna od značajki tržišta rada.
Uspije li Komisija u svom naumu, svim tim radnicima u novim, atipičnim oblicima zapošljavanja, poslodavac bi trebao pri sklapanju ugovora o radu u pisanom obliku dati informacije o njihovim pravima i obavezama. To, među ostalim, znači da bi trebali biti informirani o trajanju i uvjetima probnog rada, ako on postoji, uobičajenom rasporedu rada te mogućim promjenama u rasporedu, iznosu garantiranog plaćenog radnog vremena, plaćanju prekovremenog rada, socijalnim doprinosima koji se plaćaju... U osnovi to znači da bi dio radnika koji danas rade u atipičnim oblicima rada bili približeni klasičnom sustavu rada. Iz pozicije poslodavaca to bi takav rad poskupilo.

Stoga ne čudi da je već prva faza konzultacija jasno pokazala da poslodavačka strana nije zainteresirana za reformu. Konkretnije, većina poslodavačkih udruga na razini Europe ne vidi potrebu za revidiranjem Direktive o pisanim ugovorima, dok su apsolutno svi odbacili ideju stvaranja minimalne razine prava za sve radnike, odnosno i za radnike u atipičnim oblicima rada. Stoga je jasno i da su protiv proširenja definicije radnika, koja bi pokrila i atipični rad. Tvrde da bi redefiniranjem definicija bila preširoka, otežala bi fleksibilnost poslovanja i smanjila otvaranje novih radnih mjesta. S druge strane, sindikalne udruge pozdravljaju nastojanja Komisije da se atipični rad stavi pod kontrolu, ali i predlažu deteljnije definiranje obaveza poslodavca.


Komentari članka

Vezani članci

Pleternica - pozitivna gospodarska priča iz Slavonije

18.12.2017.

Mala Pleternica u Požeško-slavonskoj županiji - bilježi rekordan rast zaposlenosti. U godinu dana otvoreno je 300 radnih mjesta. Poduzetnički inkubator potpuno je ispunjen, i to većinom mladim poduzetnicima koji budućnost vide upravo u zlatnoj požeškoj do

Više od polovice Britanaca želi ostati u EU

18.12.2017.

Anketa BMG koja je obuvatila 1.508 osoba, pokazala je da 51 posto Britanaca želi ostati u Europskoj uniji, a 41 posto želi napustiti blok, što je preokret u odnosu na prošlogodišnji referendum.

Walt Disney za 52,4 milijarde dolara kupio Murdochov 21st Century Fox

15.12.2017.

Ovom prodajom završava više od pola stoljeća medijske ekspanzije vlasnika Foxa - Ruperta Murdocha, koji ima 86 godina.

U SAD-u je danas ukinuta neutralnost interneta, stručnjak je za Index objasnio što to znači

15.12.2017.

"Neutralnost interneta" je temeljno načelo koje zabranjuje internetskim pružateljima usluga da ubrzavaju, usporavaju, blokiraju ili naplaćuju bilo koji sadržaj, aplikaciju ili web stranicu kojoj potrošač želi prići.

Terorizam je utjecao na turističku sliku Hrvatske

14.12.2017.

Devastacija infrastrukture, usporavanje gospodarskog rasta, smanjenje potražnje za određenim proizvodima, restrikcije u trgovini, povišeni troškovi osiguranja, samo su neke od glavnih posljedica terorističkih aktivnosti

Tag cloud

  1. 1702 članka imaju tag hrvatska
  2. 1731 članka imaju tag turizam
  3. 1477 članka imaju tag financije
  4. 1122 članka imaju tag izvoz
  5. 717 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 910 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 872 članka imaju tag trgovina
  9. 715 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 798 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 740 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 534 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 290 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 382 članka imaju tag obrazovanje
  25. 366 članka imaju tag hnb
  26. 325 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 292 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 267 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija