Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Stu 2018

Na tržnicama se godišnje ostvari do četiri milijarde kuna prometa

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Suzana ŽUPAN  

Na tržnicama se godišnje ostvari do četiri milijarde kuna prometa

Dok su u zapadnoeuropskim zemljama (u pravilu) tržnice posustale pred globalnim trendovima suvremenog trgovanja, kao što su trgovački centri, u nas su one zadržale mjesto i ulogu kao najkraći lanac ponude i potražnje hrane ruralne i urbane Hrvatske.Stranci iz zemalja koje su izgubile njihovu tradiciju kažu kako nismo ni svjesni kakvo smo vrijedno blago sačuvali. A sačuvati tržnicu znači sačuvati domaću, lokalnu proizvodnju hrane, sezonalnost voća i povrća koju su veletrgovine potpuno poremetile, najbrži je to put od branja do prodaje.
Prema podacima Udruge hrvatskih tržnica (UHT) u RH je stotinjak tržnica, što je za naše potrebe dovoljno. Rade svakodnevno, 2-3 puta ili jednom tjedno ili se to povezuje s nekim tradicionalnim sajamskim danom.
U UHT-u, u čijem je članstvu 36 tržnica i pokrivaju potrebe dva milijuna stanovnika, upravo uz sajmenu tradiciju, sajmene dane i povezuju nastanak tržnica u nas.
- Sajmeni dani s vremenom su odlukama gradskih vlasti pretvarani u tržne dane, a potom su nastajale tržnice koje su u RH u sto godina doživjele znatan infrastrukturni skok - kaže stručni tajnik UHT-a Miljenko Ernoić. Pokrivenost Hrvatske tržnicama je dobra, ocjenjuje, no dobru umreženost ne prati i adekvatna iskorištenost.
- To je mnogo veći kanal izravne prodaje domaće hrane nego što možemo pretpostaviti. Imate li tržnicu sa svom infrastrukturom, a ona se koristi samo pokoji dan tjedno, onda je to slaba iskorištenost - kaže Ernoić, zauzimajući se za masovnije korištenje ponude hrane "trbuha grada", misleći pritom na velike potrošače kao što su bolnice, starački domovi, škole… U nas su tržnice uglavnom u vlasništvu lokalne samouprave, 10 % ih je u koncesiji, a samo je jedna, u Zagrebu, privatna. I u Đakovu Gradskom tržnicom u ime Grada upravlja njegov komunalac Univerzal. Među najstarijim je članicama UHT-a. - To znači imati na vrijeme sve bitne informacije iz branše, ali i pouzdanog partnera s kojim rješavamo probleme, zahvaljujući tehničkoj i pravnoj podršci. Nismo sami, nego u svemu zajedno. Sve se članice UHT-a međusobno podržavaju i dijele i probleme i uspjehe - navodi voditeljica Univerzalove PJ Tržnica Ivanka Vargić.
Referirajući se upravo na nedavni sastanak Vijeća UHT-a u Đakovu, kaže da je jedan od planova za poslovnu 2019. istaknuta modernizacija i opremanje naših tržnicâ kao mjesta izravne prodaje lokalne hrane i to sredstvima EU-a, a što bi bio novi veliki uspjeh.
– Nakon isteka koncesije Grad Rijeka zatražio je povrat tržnice sebi, držeći ju bitnom komunalnom uslugom, što tržnice i jesu, a stratešku važnost potvrdile su i u ratu - kaže Ernoić. Strateški su bitne i za OPG-ove, njihovu proizvodnju i mogućnost plasmana njihove proizvodnje hrane. Stoga je UHT prije 11 godina pokrenuo projekt Seljačke tržnice, certificiranja OPG-ova što prodaju na njima, a u što je dosad ušlo 16 gradova i oko 650 OPG-ova. Uz promociju, marketing… za sudionike, projekt prati i vizualni identitet koji stječu njegovi dionici – oznaka “Proizvodi hrvatskog seljaka”.- Time se odmah zna da su oni izravni proizvođači hrane koju prodaju na tržnici. Time se daje i dodatna vrijednost, prepoznatljivost tim proizvođačima hrane - dodaje Ernoić.
- I Đakovo je jedan od gradova koji ovim projektom svake godine lokalnim OPG-ovima dodjeljuje certifikate iza kojih stoji potvrda i jamstvo kvalitete. Na Gradskoj su tržnici u ovoj sezoni svakoga tjedna 53 domaća proizvođača, nudeći hranu iz vlastitog uzgoja, dobro prepoznate od kupaca - kaže Vargić.
– Certifikat je jedinstven za cijelu RH, zaštitili smo jedinstvenu oznaku ‘Proizvodi hrvatskog seljaka‘, jer od tržnice nema bolje i izravnije ponude u gradu za proizvode malih OPG-ova - dodaje Ernoić. Certificirani OPG na đakovačkoj Tržnici je i onaj Blaženke Škorvage, čija su osnovna zamjerka slučajevi prodavača koji kupe tuđu robu i prodaju "pod svoju".
– Nama, istinskim proizvođačima, ruše ugled - negoduje Škorvaga. To je i najčešća pritužba kupaca Savjetovalištu za potrošače u Osijeku.
– Uglavnom nema pritužbi potrošača na tržnice, jedino znaju sumnjati u neke proizvođače da ponuđena roba nije njihova, iz vlastitog uzgoja, nego kupljena u trgovačkom centru, a što je zavaravajuća poslovna praksa. No, generalni je stav da naši građani više vjeruju prodavačima na tržnici nego centrima - kaže pravna savjetnica u Savjetovalištu Dunja Mak. UHT ulaže napore da nadležna ministarstva tržnicama daju adekvatnu pozornost i mjesto jer su, kako kaže Ernoić, čvorišta domaće, lokalne hrane. U međuvremenu, RH je preživjela pravi cunami otvaranja trgovačkih lanaca koji su tržnicama oduzeli velik dio kolača.
– Tu gradovi pa ni država nisu imali jasnu politiku. Jedna Austrija odredila im je broj po broju stanovnika. No nekako smo im se uspjeli othrvati, dio kupaca vratio se tržnici, sezonskoj i poznatoj robi, ali sada je neko razdoblje koje nije razvojno - ocjenjuje Ernoić i dodaje da se na tržnicama godišnje ostvaruje 3-4 milijarde kuna prometa, a ostvaruje ga u širem smislu oko 60.000 osoba.
- To je lijepo poduzeće. Zapravo, naše tržnice najveći su, disperzirani trgovački lanac - zaključuje Ernoić. UHT će, najavljuje, ministarstvima gospodarstva i poljoprivrede predložiti da se napravi jedinstveni zakon o tržnicama na malo i program njihove obnove.

Poljska u tržnice uložila čak 54 milijuna eura
- Druge zemlje, pogotovo zapadnoeuropske, bitno su izgubile identitet središta grada u smislu tržnica. Strani novinari u nas su bili osupnuti time da postoji takva infrastruktura tržnica kao što je naša – klupe, natkriveni dio, skladište, sanitarni čvorovi. Jer, kod njih su tržnice određenih dana u tjednu, i to na središnjem trgu koji nema ulogu tržnice, nego tada samo tu postave klupe. No, Poljska je svijetao primjer; ona je ulaskom u EU napravila projekt modernizacije i obnove tržnica kao izravnog mjesta prodaje lokalne hrane, uložila 54 milijuna eura i obnovila 200 postojećih te sagradila 80-ak novih tržnica, prepoznavši potrebe malog seljaka - kaže Miljenko Ernoić.


Komentari članka

Vezani članci

Uvezeno 79 tisuća rabljenih vozila

22.02.2019.

Prosječna je starost unesenih, odnosno uvezenih rabljenih vozila, 7,18 godina, a kod ukupnog broja registriranih osobnih vozila, a bilo ih je 1.665.391, prosječna je starost 12,64 godina

Otkriva tajnu svoga uspjeha: Prije sedam godina bio je nezaposlen, a danas je vlasnik tvrtke koja zarađuje milijune

14.02.2019.

Trgovac koji zarađuje milijune dolara kroz elektronsku trgovinu opisao je glavne korake na putu do uspješnog biznisa

Tvrtka Vinkoprom zaposlila 13 novih djelatnika

13.02.2019.

Tijekom 2019. godine Vinkoprom je odlučio dograditi svoj prodajni centar u Vinkovcima. Dosad je bio na 3.900 četvornih metara, sada se proširujemo na šest tisuća četvornih metara. Ovim proširenjem omogućili smo veći asortiman robe i bolju ponudu kupcima

Radikalan zaokret: Ikea ima novi izvor prihoda

12.02.2019.

U skladu s principima kružne ekonomije, kupci će nakon isteka najma vratiti namještaj, a Ikea će ga osvježiti i preprodati

Nude od čajeva i raznih ulja do začina i sjemenki

11.02.2019.

Nakon što je ostala bez posla poslije porodiljnog dopusta, odgojiteljica Filipa Ferbežar iz Vinkovaca uz poticaj za samozapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bacila se u poduzetničke vode i preuzela već uhodanu trgovinu zdravom hranom i začinima

Tag cloud

  1. 1856 članka imaju tag hrvatska
  2. 1880 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1195 članka imaju tag izvoz
  5. 808 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 937 članka imaju tag trgovina
  8. 810 članka imaju tag investicije
  9. 670 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 889 članka imaju tag svijet
  11. 942 članka imaju tag EU
  12. 858 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 477 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 532 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 409 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 325 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 324 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 325 članka imaju tag porezi