Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Lip 2019

Na slavonsko-baranjskim poljima kombajni žanju na više kolosijeka

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Suzana Župan  

Na slavonsko-baranjskim poljima kombajni žanju na više kolosijeka

Ratari će u žetvi 2019. morati biti vrhunski organizatori kako bi skinuli sav urod na vrijeme. Naime, prvo kišni, hladni svibanj, a potom vrući lipanj učinili su ju žetvom "3 u 1" jer će kombajni istovremeno u skidanje ječma čiji otkosi već padaju, ranih sorti pšenice i uljane repice.Izazov za organizacijske sposobnosti ratara, njihovu mehanizaciju, usklađivanje skidanja uroda i vlage, kada ga i kojom brzinom predati i izbjeći gužve na pistama, kako uskladiti kombajn(e) za vlastitu žetvu i uslužno skidanje...
Ječam, pšenica... dobro izgledaju. Potvrđuju to i kontrolne kuće. Vlasnik i direktor đakovačkog Insepcta Ante Nevistić kaže kako je iznadprosječna godina za urod ječma - više od 7 t/ha, a što je svojevrsni pokazatelj i za pšenicu.
- Hektolitar je 66 - 67, primjesa je dva i tri posto, no posljednje kiše vjerojatno će se odraziti... Lani se krenulo u žetvu ječma 25. svibnja, a sada je to pomaknuto, pa će se više kultura "preklopiti". Za nas to neće biti pritisak, no može biti na prijamu - kaže Nevistić.
- Teoretski bi sve trebalo završiti u pet dana jer je u pet dana sve zrelo - rezimira član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (UO HPK) Matija Brlošić.
– Svake se godine dogodi da se "poklope‘" dvije kulture, a mi smo za prijam spremni - kaže, pak, direktor Agrobeketinaca Zlatko Jelošek. – Svaka sezona nova je situacija. Prvo zbog hladnoće i kiše, a sada visokih temperatura, neke su se kulture jednostavno ‘preklopile‘, no snaći ćemo se, poručuje, opet, direktorica Žitozajednice Nada Barišić.

Usko grlo
- Uljana repica može se vršiti u rano jutro, čak i noću, pa ljudi tada idu u nju, da popodne skidaju ječam, pšenicu, prelaze s jedne kulture na drugu. Najveći problem događa se na otkupnim mjestima, to je usko grlo. Pšenicu treba skinuti kada je vlaga pala ispod 14. Idealno ju je skinuti onaj prvi dan kada padne vlaga, no treba to ‘uhvatiti‘, Onaj kome drugi vrši uslužno dođe s kombajnom, jer tada može, u 11 sati i tada bude vlaga. U 3 popodne je nema, ali nema ni kombajna..., i, tako…, treba to sve uskladiti, kaže o scenarijima žetve "3 u 1" Brlošić.
U Agrobeketincima su za prijam spremni.
– Uvijek primamo dvije kulture. Naši kapaciteti spremni su za prihvat 6000 tona uljane repice, 20-ak tisuća tona pšenice i 2000 tona ječma - kaže Jelošek.
Osim u istočnoj i središnjoj, ječam je pomalo "krenuo" i u zapadnoj Slavoniji.
– Moguće je da se preklopi žetva više kultura. No, što bismo mi htjeli?! Mi bismo 15 dana za jedno, pa malo na godišnji, pa dane za drugi usjev… Mehanizacija je dobra i tko ju je na vrijeme pripremio – skinut će na vrijeme. Sjećam se jedne godine kada smo moja obitelj i ja u jednom danu ovršili - 60 hektara! Ječam, pšenica… i kod nas dobro izgledaju, no zbog teških tala mi smo najpogodniji za kukuruz. Pšenicu sijem samo na 20 ha za stoku, a ječam na 90 hektara. Cijena za prvu klasu mu je 1,20 - 1,25 kuna kilogram. Lani smo imali prinos 5 t/ha, a ove godine očekujemo više. Ovdje 7 t/ha ječma možemo očekivati svake desete godine - kaže Antun Vrakić iz Sića pokraj Nove Gradiške. Ima vlastita skladišta, pa može i taktizirati kada što prodati, pa je ovih dana prodao lanjski kukuruz – 1000 tona za po kunu. Zarada - milijun kuna, no, kaže Vrakić, već je otišla – u gnojivo, gorivo, remont kombajna, pripremu žetve. – U proljetnu sjetvu ulažemo tri milijuna kuna. U vrijeme prave žetve trošimo 1000 litara nafte… Eto kamo je otišlo tih milijun kuna - nabraja ‘troškovnik‘ uoči žetve Vrakić.
I u srcu Slavonije, Đakovštini, točnije – Drenjanštini, očekuju da će žetva teći na više kolosijeka.
– To će sigurno doći, uljana repica i pšenica skidat će se skupa, a ječmovi su već polako krenuli. Možemo mi filozofirati o tome kako da se svi elementi žetve poklope, no vi možete vršiti kada vam vlaga dopušta - kaže Josip Petanjak iz Drenja, koji s još dva brata čini veliku, ozbiljnu ratarsku proizvodnju u tom kraju i šire.

Visokoprinosne sorte
– Pšenica bi trebala biti dobra tko joj je na vrijeme dao svoje. Uljana repica je lošija jer je sijana krajem kolovoza, početkom rujna…, kada nije bilo nicanja zbog suše, pa imamo dijelove koji su vrhunski i one za koje smo razmišljali hoćemo li ih uopće ostaviti. Žetva će biti raznolika, prinosi neće biti ujednačeni - kaže Petanjak.
On i braća imaju svoje podno skladište, pa i oni taktiziraju kada što prodati. Lanjski su kukuruz, 65 vagona, prodali u ožujku za 1,03 kn/kg. Pšenicu neće skidati prije 1. srpnja. Cijena joj, drži Josip, ne bi smjela biti ispod 1,10 kn/kg. Dok je lanjski prinos pšenice za cijelu Hrvatsku bio oko 5,4 tone po hektaru, Petanjkovi su, i to u Drenjanštini sa specifičnim tlom, imali 7,6 t/ha, a tako očekuju i sada. I Brlošić drži da cijena ne bi smjela biti ispod 1,10 kn/kg. – Kako bilo, otkupljivači će uvijek zaraditi na nama - kaže Brlošić. Otkupljivačima je još rano za izlazak s uvjetima otkupa i cijenama. Direktor Agrobeketinaca Zlatko Jelošek zasad samo kratko o tome kaže: "Teško je i rano zasad govoriti o uvjetima. Mi prvo sve prihvatimo, a onda idemo na razgovore".
U Žitozajednici očekuju dobru žetvu, čime bi se trebala potvrditi 2018. godina. I jesenas i u jesen 2017. pšenice je zasijano na sličnim površinama – oko 142.000 ha, ljetos je požeto gotovo 800.000 tona, a izvezeno 505.000 tona tržnih viškova. Jer domaće potrebe za ovom krušaricom s 520 - 550 tisuća tona pale su na oko 400.000 tona. Tradicionalno, najviše lanjske pšenice izvezeno je u Italiju, 335.000 tona, potom u BiH, Austriju, Sloveniju. Pšenice smo uvezli 162.000 tona, i to najviše iz Mađarske – 69.000 tona, no i 52.000 tona za sjetvu iz – nežitorodne Bosne, a prije je uvoz pšenice iz BiH bio zanemariv. Opća je ocjena da su naši ratari ostali vjerni tradicionalnim kulturama kao što je pšenica, kukuruz i dr., i zbog plodoreda. No primjetno je i to da su napravili pomake nabolje u sortimentu – sve više siju visokoprinosne sorte. Ječam smo zasijali na 54.000, a uljanu repicu na 44.000 hektara.

Uslužno kombajniranje - 600 kn plus PDV
Vlasnici kombajna gledaju da im se on isplati i kroz uslužno kombajniranje. Cijena po jutru dosad je bila 400 kuna. Iako ima dva kombajna, Antun Vrakić kaže da u uslužno skidanje (više) ne ide. – Ljudima pokraj svoje njive ovršim, i to je to. Ne radim uslužno jer ljudi ne plate, imate samo problema - kaže Vrakić, koji je u ovom remontu kombajna dvije nove gume, kaže, platio 50.000 kuna. Petanjkovi isključivo preko računa i uslužno kombajniraju. – Cijena je 600 kuna plus PDV po hektaru, žitni heder – pšenica, repica, ječam. S jutrom-dva više se ne zamaramo. Uslužno kombajniramo samo četvorici ljudi s kojima radimo godinama i koji poštuju plaćanje preko računa - kaže Josip Petanjak.

142
tisuće hektara bilo je zasijano pšenicom u jesen 2017.

800
tisuća tona zrna pšenice proizvedeno je bilo lani u RH

505
tisuća tona tržnih viškova pšenice je od lani izvezeno

400
tisuća iznose domaće potrebe za ovom krušaricom


Komentari članka

Vezani članci

U početku imao jedva četiri, danas Božidar Šarčević obrađuje 250 ha i - zapošljava!

17.01.2020.

Okušao se i u ugostiteljstvu, no ipak vratio korijenima. Taj uspješni ratar uzgaja pšenicu, ječam, uljanu repicu, soju, kukuruz, suncokret te sjemensku soju i pšenicu za poznatog kupca, izgradio je i podno skladište, a novih planova mu ne nedostaje.

Ivan Delibos uzgaja eko proljetni ječam koji manje obolijeva od jesenskog

06.12.2019.

Ivan Delibos jedan je od rijetkih proizvođača ekoloških žitarica u Slavoniji, ali i u široj regiji. Sustavno istraživanje dovelo ga je do ječma, prilagođenog potrebama suvremenog čovjeka.

Zbog dobre cijene bit će zasijano više pšenice

15.10.2019.

Cilj je proizvesti milijun tona pšenice, što Hrvatska može lako ostvariti na osnovu klimatoloških i pedoloških uvjeta

U žetvi soje

07.10.2019.

Iako su kiše prekidale žetvu urod soje je solidan. U Slavoniji i do četiri tone po hektaru. Soje je sve više, žanjemo je ove godine s rekordnih 80.000 hektara. No sjemenska soja je podbacila, urod je - kao u Požeškoj dolini - prepolovljen.

Ratarstvo raste, a sve drugo opada ili stagnira

02.10.2019.

"Nužno je postići stupanj samodostatnosti te podići konkurentnost hrvatskog poljoprivrednog proizvoda", kaže Denis Matijević

Tag cloud

  1. 1963 članka imaju tag hrvatska
  2. 1995 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1264 članka imaju tag izvoz
  5. 859 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1010 članka imaju tag svijet
  7. 990 članka imaju tag trgovina
  8. 1022 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 867 članka imaju tag industrija
  14. 610 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 513 članka imaju tag tehnologija
  21. 379 članka imaju tag poticaji
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 364 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg