Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Svi 2017

Na pšenici su stalno bili dužni, okrenuli se sadnji šparoga i preporodili se

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Renata PRUSINA  

Na pšenici su stalno bili dužni, okrenuli se sadnji šparoga i preporodili se

Da u iscrpljenoj Slavoniji još ima snage pokazala je i Tatjana Barić iz Andrijaševaca pokretanjem proizvodnje šparoga, a čija je prva sezona berbe ovih dana upravo završila. Kad je bilo udarno, radili su i do 10 sati dnevno i ubrali najviše 400 kg sa svih gotovo sedam hektara, dok su u ovom posljednjem tjednu za 5-6 sati ubirali po 200 kg šparoga dnevno, što je, zadovoljno kaže Tatjana, za prvu godinu odlično.

- Prvi su dani berbe bili teži jer smo morali “otkriti” kako doskočiti procvjetavanju. Naime, šparoga voli više temperature i čim je toplije ona brže raste, pa smo morali brati i prijepodne i poslijepodne, da nam ne “pobjegne”. Unatoč tome, u onim toplim danima izgubili smo gotovo tonu šparoge u I. klasi - kaže Tatjana, pojašnjavajući kako je to ona šparoga koja ima zatvoren pup i stabljiku veličine 24 cm. Računa da će ukupno ove godine ubrati do šest tona, jer ne želi iscrpiti šparogu, iako su novci “slatki”, kaže, treba misliti na budućnost. Naime, ovo je višegodišnja kultura čija je eksploatacija 12 do 15 godina, a po nekima i 17.

- Planirali smo posaditi samo 4,5 hektara pa su nas savjetovali da nam je potrebno tri kilograma sjemena za u površinu. Uzeli smo talijansko sjeme sorte marry washington i argentino te uzgojili vlastite sadnice. Sve su se sadnice primile, pa smo na kraju imali previše rasade koju nam je bilo žao baciti i tako smo završili na 6,6 hektara nasada šparoga - kaže Tatjana, koja ohrabrena ovim početnim uspjehom u dogledno vrijeme planira povećati površine pod ovom kulturom na 10 hektara.
Obiteljski posao

Perspektivnost njenog pothvata prepoznata je i od strane stručnog povjerenstva ovogodišnjeg natječaja za najboljeg mladog poljoprivrednika Hrvatske na kojem je Tatjana, jedina iz istočne Hravtske, ušla među deset najboljih u državi. Tatjana je ovaj natječaj vidjela na internetu i dobila ideju da kao svoj projekt prijavi upravo uzgoj šparoge, u kojem je navela kako sa 6,65 ha iduće godine očekuje prinos od 10 do 13 tona zelene šparoge, za koje će do sljedeće sezone branja na svom OPG-u biti potrebno sagraditi skladište, a radi očekivano većih prinosa imat će i potrebu za većim brojem sezonskih radnika. U pojašnjenju je istakla kako se za proizvodnju šparoga odlučila jer ovom vrlo zdravom i dijetalnom namirnicom želi omogućiti mijenjanje prehrambenih navika te promovirati zdravu prehranu s dugoročnim pozitivnim užitkom na zdravlje građana.

- Kći me jako iznenadila jer nisam mislio da će se ona poljoprivrede tako ozbiljno prihvatiti. Kao mlađa nije voljela raditi na zemlji. Dok smo mi na njivu išli traktorom, ona je iza nas išla, da je nitko ne vidi, biciklom, a sad je sve gospodarstvo što smo stekli već 12 godina na njenim plećima - sa smiješkom komentira ponosni otac Milan.

Svojedobna prvakinja države u trčanju na 1500 i 3000 metara, Tatjana je i na ovom terenu dokazala svoju upornost i izdržljivost. Nesebično se posvetila obiteljskom gospodarstvu, pri čemu joj roditelji pomažu svojim savjetom i iskustvom.

- Ona sve radi na njivi, vozi traktor, baca gnojivo, zaštitu, raspoređuje zadatke radnicima... Čak se prekvalificirala sa svoje struke tekstilnog tehničara na fitofarmaceuta, te položila i neke dodatne tečajeve za svinjogojstvo i upravljanje mehanizacijom - kaže Milan, koji se u šali predstavlja kao glasnogovornik ove mlade poduzetnice, koja na pitanje kako se na kraju ipak odlučila baviti poljoprivredom, odgovara: - Nisam mogla smo tako dići ruke od svega što su oni stekli i pustiti da to propadne. No, presudila je roditeljska podrška, bez koje se ne bih usudila upustiti u ovaj zahtjevan posao, jer poljoprivreda je danas ozbiljan biznis - kaže ova 37-godišnja mlada menadžerica koja vrlo uspješno balansira između ukupno 140 hektara zemlje i 30-ak radnika koje prema potrebi u sezoni upošljava.

- Kad je djed umro, ostavio mi je pola hektara zemlje i tako je sve počelo - kaže Milan, koji je po struci ugostitelj, ali kad se 1984. godine razbolio gotovo izgubivši vid, prihvatio se poljoprivrede koja ga je, kaže, spasila. Dogurao je do 30 vlastitih hektara te je uz zakup, što državni što privatni, ukupno pod ratarskim kulturama obrađivao 140 hektara koji su prema Arkodu raspoređeni na 100 parcela.

- Imamo oko 22 ha kukuruza, isto toliko pšenice, oko 12 hektara pivarskog i stočnog ječma, 30 ha šećerne repe i 30 ha soje. Pšenicu ne sijemo zbog cijene, nego zbog plodoreda, jer ako uništimo jednu godinu plodored, gotovi smo. Lani smo na pšenici ostali dužni na repromaterijalu 20.000 kuna, a gdje su još zakupi zemlje i naši radnici. Poticaj nas je pokrio, ali da nije tako niska cijena, ja bih sutra potpisao pšenicu bez poticaja s cijenom 1,30 kuna - kaže Milan, komentirajući kako se s 0,80 lipa po kilogramu pšenice proizvodnja ne može pokriti kao ni ulazni troškovi 1,10 kuna.
Nadopunili plodored

- Tatjana je inzistirala na šparogama, a ja sam malo bio skeptičan. Da sam ju odmah slušao već je sada mogla biti peta godina. Razmišljali smo ovako – u ratarstvu smo neiskorišteni jer radimo možda mjesec dana u proljeće i mjesec dana ujesen, pa smo se zato odlučili orijentirati na neke druge kulture. Mislim da ćemo uspjeti - kaže Milan, dodajući kako im je osim savladavanja tehnologije pravi izazov bio i naći radnu snagu, jer tri radnika koje rade ratarske poslove, jedan stalno uposlen, a dvojica na vaučer, nisu bili dovoljni s obzirom na to da ima mnogo ručnog rada. Ove godine u prvoj je berbi angažirano 26 radnika koje plaćaju 2600 kuna, dok će nagodinu trebati možda i 40. Jer, osim berbe, šparogu sami i klasiraju i sortiraju, uvezuju i pakiraju. Tako pripremljena šparoga otprema se u PIK Vinkovce, s kojim već 17 godina ugovaraju i ratarsku proizvodnju i do sada nisu imali nikakvih problema.

- S PIK-om imamo jako korektnu suradnju. Sve što se dogovorimo to ispoštuju, i sad su nam recimo račune platili prije isteka roka valute, kaže Milan.

- PIK ima dobru cijenu koja je do prije nekoliko dana iznosila 24 kuna + PDV, a sad je 20 kn/kg - kaže Milan, dodajući da se za uzgoj šparoge dobijaju poticaji kao za povrće, oko 4000 kuna po hektaru. Razmišljaju i o prelasku na ekološki uzgoj, ali još nisu sigurni hoće li se moći nositi sa zaštitom. Kao prvi korak u tom smjeru već su ove godine izostavili kemijsko suzbijanje korova koje su obavili lani .


Komentari članka

Vezani članci

Zdrava hrana u staklenkama

18.12.2017.

Proizvode svojih roditelja kći Martina odlučila je staviti u staklenku jer se, umjesto u pekarama, radije zdravo hrani. Osmislili su 17 vrsta slatkih i slanih okusa originalnih naziva.

Država od 2018. daje 55.000 kuna za samozapošljavanje, no previđa jednu važnu stvar

18.12.2017.

Državne potpore za samozapošljavanje u idućoj godini porast će s 35.000 na 55.000 kuna. Prilika je to za brojne nezaposlene prijavljene na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koji su već isplanirali biznis ili ga možda misle pokrenuti u ovoj godini

Uz poticaje Grada Osijeka proizvode u Orahovici, a izvoze na švedsko tržište

15.12.2017.

S obzirom na tržišne prilike, tvrtka je preuzela pogon, djelatnike, postrojenje i opremu od nekadašnjeg obrta Čelik Remont Orahovica, čime je nastavila njihovu 40 godina dugu tradiciju osnivajući podružnicu u Orahovici.

Mediasoft – glavni igrač na farmaceutskom CRM tržištu

13.12.2017.

Posluje na više od 50 tržišta na svim kontinentima, a njezinim rješenjima koristi se više od 110 globalnih farmaceutskih kompanija, među kojima su AstraZeneca, Bayer, GlaxoSmithKline, Sandoz, Pfizer, Merck, Gedeon Richter

Njegova je kućica hit Adventa, a nećete vjerovati što prodaje: Nitko me nije shvaćao ozbiljno, ali dao sam otkaz, posudio lovu i uspio

12.12.2017.

Jedan od najvećih hitova na ovogodišnjem Adventu u Zagrebu zasigurno je sarma u pecivu. Tradicionalno hrvatsko jelo u ne baš tradicionalnom izdanju privuklo je mnoge, a vrijeme je da upoznate čovjeka koji stoji iza te ideje.

Tag cloud

  1. 1702 članka imaju tag hrvatska
  2. 1731 članka imaju tag turizam
  3. 1477 članka imaju tag financije
  4. 1122 članka imaju tag izvoz
  5. 717 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 910 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 872 članka imaju tag trgovina
  9. 715 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 798 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 740 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 534 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 290 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 382 članka imaju tag obrazovanje
  25. 366 članka imaju tag hnb
  26. 325 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 292 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 267 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija