Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Svi 2017

Na pšenici su stalno bili dužni, okrenuli se sadnji šparoga i preporodili se

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Renata PRUSINA  

Na pšenici su stalno bili dužni, okrenuli se sadnji šparoga i preporodili se

Da u iscrpljenoj Slavoniji još ima snage pokazala je i Tatjana Barić iz Andrijaševaca pokretanjem proizvodnje šparoga, a čija je prva sezona berbe ovih dana upravo završila. Kad je bilo udarno, radili su i do 10 sati dnevno i ubrali najviše 400 kg sa svih gotovo sedam hektara, dok su u ovom posljednjem tjednu za 5-6 sati ubirali po 200 kg šparoga dnevno, što je, zadovoljno kaže Tatjana, za prvu godinu odlično.

- Prvi su dani berbe bili teži jer smo morali “otkriti” kako doskočiti procvjetavanju. Naime, šparoga voli više temperature i čim je toplije ona brže raste, pa smo morali brati i prijepodne i poslijepodne, da nam ne “pobjegne”. Unatoč tome, u onim toplim danima izgubili smo gotovo tonu šparoge u I. klasi - kaže Tatjana, pojašnjavajući kako je to ona šparoga koja ima zatvoren pup i stabljiku veličine 24 cm. Računa da će ukupno ove godine ubrati do šest tona, jer ne želi iscrpiti šparogu, iako su novci “slatki”, kaže, treba misliti na budućnost. Naime, ovo je višegodišnja kultura čija je eksploatacija 12 do 15 godina, a po nekima i 17.

- Planirali smo posaditi samo 4,5 hektara pa su nas savjetovali da nam je potrebno tri kilograma sjemena za u površinu. Uzeli smo talijansko sjeme sorte marry washington i argentino te uzgojili vlastite sadnice. Sve su se sadnice primile, pa smo na kraju imali previše rasade koju nam je bilo žao baciti i tako smo završili na 6,6 hektara nasada šparoga - kaže Tatjana, koja ohrabrena ovim početnim uspjehom u dogledno vrijeme planira povećati površine pod ovom kulturom na 10 hektara.
Obiteljski posao

Perspektivnost njenog pothvata prepoznata je i od strane stručnog povjerenstva ovogodišnjeg natječaja za najboljeg mladog poljoprivrednika Hrvatske na kojem je Tatjana, jedina iz istočne Hravtske, ušla među deset najboljih u državi. Tatjana je ovaj natječaj vidjela na internetu i dobila ideju da kao svoj projekt prijavi upravo uzgoj šparoge, u kojem je navela kako sa 6,65 ha iduće godine očekuje prinos od 10 do 13 tona zelene šparoge, za koje će do sljedeće sezone branja na svom OPG-u biti potrebno sagraditi skladište, a radi očekivano većih prinosa imat će i potrebu za većim brojem sezonskih radnika. U pojašnjenju je istakla kako se za proizvodnju šparoga odlučila jer ovom vrlo zdravom i dijetalnom namirnicom želi omogućiti mijenjanje prehrambenih navika te promovirati zdravu prehranu s dugoročnim pozitivnim užitkom na zdravlje građana.

- Kći me jako iznenadila jer nisam mislio da će se ona poljoprivrede tako ozbiljno prihvatiti. Kao mlađa nije voljela raditi na zemlji. Dok smo mi na njivu išli traktorom, ona je iza nas išla, da je nitko ne vidi, biciklom, a sad je sve gospodarstvo što smo stekli već 12 godina na njenim plećima - sa smiješkom komentira ponosni otac Milan.

Svojedobna prvakinja države u trčanju na 1500 i 3000 metara, Tatjana je i na ovom terenu dokazala svoju upornost i izdržljivost. Nesebično se posvetila obiteljskom gospodarstvu, pri čemu joj roditelji pomažu svojim savjetom i iskustvom.

- Ona sve radi na njivi, vozi traktor, baca gnojivo, zaštitu, raspoređuje zadatke radnicima... Čak se prekvalificirala sa svoje struke tekstilnog tehničara na fitofarmaceuta, te položila i neke dodatne tečajeve za svinjogojstvo i upravljanje mehanizacijom - kaže Milan, koji se u šali predstavlja kao glasnogovornik ove mlade poduzetnice, koja na pitanje kako se na kraju ipak odlučila baviti poljoprivredom, odgovara: - Nisam mogla smo tako dići ruke od svega što su oni stekli i pustiti da to propadne. No, presudila je roditeljska podrška, bez koje se ne bih usudila upustiti u ovaj zahtjevan posao, jer poljoprivreda je danas ozbiljan biznis - kaže ova 37-godišnja mlada menadžerica koja vrlo uspješno balansira između ukupno 140 hektara zemlje i 30-ak radnika koje prema potrebi u sezoni upošljava.

- Kad je djed umro, ostavio mi je pola hektara zemlje i tako je sve počelo - kaže Milan, koji je po struci ugostitelj, ali kad se 1984. godine razbolio gotovo izgubivši vid, prihvatio se poljoprivrede koja ga je, kaže, spasila. Dogurao je do 30 vlastitih hektara te je uz zakup, što državni što privatni, ukupno pod ratarskim kulturama obrađivao 140 hektara koji su prema Arkodu raspoređeni na 100 parcela.

- Imamo oko 22 ha kukuruza, isto toliko pšenice, oko 12 hektara pivarskog i stočnog ječma, 30 ha šećerne repe i 30 ha soje. Pšenicu ne sijemo zbog cijene, nego zbog plodoreda, jer ako uništimo jednu godinu plodored, gotovi smo. Lani smo na pšenici ostali dužni na repromaterijalu 20.000 kuna, a gdje su još zakupi zemlje i naši radnici. Poticaj nas je pokrio, ali da nije tako niska cijena, ja bih sutra potpisao pšenicu bez poticaja s cijenom 1,30 kuna - kaže Milan, komentirajući kako se s 0,80 lipa po kilogramu pšenice proizvodnja ne može pokriti kao ni ulazni troškovi 1,10 kuna.
Nadopunili plodored

- Tatjana je inzistirala na šparogama, a ja sam malo bio skeptičan. Da sam ju odmah slušao već je sada mogla biti peta godina. Razmišljali smo ovako – u ratarstvu smo neiskorišteni jer radimo možda mjesec dana u proljeće i mjesec dana ujesen, pa smo se zato odlučili orijentirati na neke druge kulture. Mislim da ćemo uspjeti - kaže Milan, dodajući kako im je osim savladavanja tehnologije pravi izazov bio i naći radnu snagu, jer tri radnika koje rade ratarske poslove, jedan stalno uposlen, a dvojica na vaučer, nisu bili dovoljni s obzirom na to da ima mnogo ručnog rada. Ove godine u prvoj je berbi angažirano 26 radnika koje plaćaju 2600 kuna, dok će nagodinu trebati možda i 40. Jer, osim berbe, šparogu sami i klasiraju i sortiraju, uvezuju i pakiraju. Tako pripremljena šparoga otprema se u PIK Vinkovce, s kojim već 17 godina ugovaraju i ratarsku proizvodnju i do sada nisu imali nikakvih problema.

- S PIK-om imamo jako korektnu suradnju. Sve što se dogovorimo to ispoštuju, i sad su nam recimo račune platili prije isteka roka valute, kaže Milan.

- PIK ima dobru cijenu koja je do prije nekoliko dana iznosila 24 kuna + PDV, a sad je 20 kn/kg - kaže Milan, dodajući da se za uzgoj šparoge dobijaju poticaji kao za povrće, oko 4000 kuna po hektaru. Razmišljaju i o prelasku na ekološki uzgoj, ali još nisu sigurni hoće li se moći nositi sa zaštitom. Kao prvi korak u tom smjeru već su ove godine izostavili kemijsko suzbijanje korova koje su obavili lani .


Komentari članka

Vezani članci

‘Gotovo sve hrvatske Vlade su u malim poduzetnicima vidjele bankomate, a ne partnere’

25.09.2018.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u RH je trenutno registrirano 149.052 aktivnih trgovačkih društava. Od tog broja, 145.312 čine mikro i mala društva, odnosno čine 97.5 posto od ukupnog broja. Zapošljavaju preko 432.934 ljudi

Prije sedam godina hitno joj je trebao prihod pa je osnovala tvrtku za održavanje grobova

24.09.2018.

Čuvar sjećanja je čak 2016. u SAD-u bio izabran među 20 najboljih projekata u svijetu. To je bio, prepričava, jedan franšizni sajam na kojem joj se dogodio klik u glavi

Carinici zatvorili ribarnicu zbog računa od 15 kuna: "Zatvaraju sve žive"

20.09.2018.

Ribarnica je zatvorena na dva tjedna zbog računa od 15 kuna. Vlasnica Ivanka Gabrica za Index kaže da račun zaista nije otkucala zbog loše internetske veze.

Kako se skromni irski pub na zagrebačkoj Savskoj cesti našao među 10 najboljih na svijetu

19.09.2018.

Događa se i to. Iako ne prečesto - ne odlaze samo Hrvati živjeti u Irsku, nego i Irci u Hrvatsku. Doduše, većina Hrvata u Irsku ide trbuhom za kruhom, a Irac iz naše priče - Adrian Sheridan - u Hrvatsku se doselio zbog ljubavi

Zatvorio kafić i otišao u Irsku: "Radim i uživam, a svaki tjedan sjedne 500€"

18.09.2018.

"Bila je to stalna borba s uvjetima poslovanja kod nas. Na plaću dvaput plaćaš porez, pa ide porez na dobit, pa porez na potrošnju, pa su PDV digli s 13 na 25 posto, pa je tu ZAMP... Odustao sam", priča Nedjeljko.

Tag cloud

  1. 1802 članka imaju tag hrvatska
  2. 1836 članka imaju tag turizam
  3. 1497 članka imaju tag financije
  4. 1176 članka imaju tag izvoz
  5. 772 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 955 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 911 članka imaju tag trgovina
  8. 650 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 784 članka imaju tag investicije
  10. 926 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 838 članka imaju tag svijet
  13. 828 članka imaju tag ict
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 915 članka imaju tag kriza
  16. 554 članka imaju tag maloprodaja
  17. 521 članka imaju tag marketing
  18. 477 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 422 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 326 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 397 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 370 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 312 članka imaju tag eu fondovi
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 309 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP