Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Sij 2018

Na obroncima Butonige rastu batat i kiwano

Izvor: www.glasistre.hr · Autor: Gordana ČALIĆ ŠVERKO  

Na obroncima Butonige rastu batat i kiwano

Dok njihovi vršnjaci "trbuhom za kruhom" odlaze iz Hrvatske Emina Hadžibegić i Dražen Sirotić, odlučili su ostati na Draženovoj rodnoj grudi u Marčeneškom Polju i egzistenciju, uz redovno zaposlenje, vezati i uz poljoprivredu. Na obroncima Butonige sade batat i energetsku bombicu, kiwano krastavac koji ima okus kao spoj banane, dinje i limete. Prije dvije godine krenuli su s pokusnim uzgojem batata, lani posadili prve sadnice kiwana, registrirali OPG Sirotić, osmislili brend Butoniga Nature, a ove godine namjeravaju povećati proizvodnju.

Organski uzgoj

- Bavimo se isključivo organskim uzgojem, naši proizvodi nisu tretirani nikakvim kemijskim sredstvima niti umjetnim gnojivom već isključivo koristimo prirodno gnojivo, kažu nam uglas mladi zaručnici koji se ove godine namjeravaju vjenčati. Upoznali su se prije šest godina u teretani Istarskih toplica gdje je Emina, inače rodom iz Pule stažirala kao fizioterapeut. U međuvremenu se zaposlila kao medicinska sestra u stomatološkoj poliklinici u Poreču, elektrotehničar Dražen radi u Buzetu, a poljoprivreda im je dopunska djelatnost.

- Razmišljali smo otići iz Hrvatske, imamo dosta prijatelja koji su otišli, ali dobili smo zemlju od Draženovih roditelja, uredili stan u novoizgrađenoj kući i odlučili se upustiti u organski uzgoj, za početak batata. Sve je više onih koji vode računa o zdravlju, bave se sportom i rekreacijom, traže domaći proizvod, paze na ishranu i to nam ide u prilog, uvjerena je Emina.

Zdrava hrana

Mladi par pobornik je zdrave prehrane i često koristi batat. Upravo su tako došli na ideju da ga sami sade.

- Ako ga već kupujemo i jedemo zašto ga ne bi posadili i tako smo došli na ideju, potvrdit će Dražen. Batat koji pripada porodici slakova Convolvulaceae, potječe iz Srednje i Južne Amerike, u Europi je do nedavno bio relativno nepoznata kultura. Zbog naziva slatki krumpir, krivo ga se povezuje s krumpirom. Obiluje ugljikohidratima, vitaminima A, C, E, B6 i mineralima, sadržava vrlo malo masti i idealna je prehrana sportašima.

U Hrvatskoj je njegova proizvodnja još u začecima, iako se bilježi rast površina na kojima se uzgaja. Poljoprivrednici koji su se odlučili za proizvodnju batata izračunali su da se na jednom hektaru može dobro zaraditi, a batat je k tome još i zdrav.

Na području u okolici akumulacije Butoniga kojem dominiraju tradicionalne poljoprivredne kulture, batat je pomalo egzotičan pa pitamo mlade poljoprivrednike kakvi su popratni komentari. - Ljudima je neobično no reakcije su jako pozitivne, dosta njih pita za sadnice. Zadovoljni smo i odazivom kupaca. Imamo sreću pa se reklamiramo preko društvenih mreža, najviše facebooka, Emina je mozak operacije i zadužena je za marketing i dostavu. Uglavnom sami dostavljamo po Istri, a ima kupaca koji nam dolaze i na kućni prag, reći će Dražen.

Prve godine zasadili su tristo sadnica batata, nabavili su ih na Njuškalu, preko Interneta. Napravili su priručni alat za mjerenje udaljenosti između sadnica, postavili foliju. Ispod folije se brže postižu uvjeti povoljni za rast, što naposljetku dovodi do boljeg prinosa.

- Bili smo doslovce oduševljeni urodom jer nismo imali iskustva s organskom proizvodnjom, a izrasli su komadi teški oko 2,5 kilograma. Lani smo posadili dvije tisuće sadnica narančastog batata iz jednog rasadnika u Bermu. Prirast je nešto manji jer ne koristimo umjetna gnojiva. Proizveli smo između 2,5 do 3 tone i to je prva sezona da ga prodajemo. Sadnice kiwana kupili smo također u rasadniku, ali pokusno svega stotinjak komada, nabraja nam Dražen i dodaje da bi voljeli jednog dana certificirati organsku proizvodnju i njome obuhvatiti više proizvoda.

Draženovi roditelji imaju stari voćnjak s autohtonim vrstama krušaka pa je Emina lani proizvela 200-tinjak litara soka od krušaka bez šećera, konzervansa i ostalih dodataka, koji je doslovce planuo.

Njihov Batatko

U OPG-u Sirotić osmislili su i Batatka, kao nekakvog super junaka i farmera kako bi ovu zdravu namirnicu popularizirali među djecom. Batatko se brine o pravilnom radu mišića, snižava krvni tlak, čuva tijelo od stresa, zbog niskog glikemijskog indeksa preporuča se dijabetičarima, ali Batatko nije zanemario djecu ni sportaše jer i njima daje obilje ugljikohidrata, vitamina i minerala. Zimi je manje posla, najvažnije je preorati i pripremiti zemlju, a ljeti je sve puno intenzivnije jer batat za vrijeme sušnog razdoblja treba zalijevati. Za ovu godinu plan je povećati proizvodnju, te uz batat posaditi krumpir, paprike, česan, tikvice i sve to naravno bez umjetnih gnojiva i bez pesticida.

- Područje Marčenešćine je mala Kalifornija, nemoguće je da nešto ne uspije. Već prvi urod batata nas je ohrabrio, bio je to vjetar u leđa, a ove godine planiramo posaditi više nego lani. Za sve je potrebna velika volja, dobra ideja i malo pozitive i onda je samo nebo granica, zaključiti će mladi poljoprivrednici koji su se svojom inicijativom pridružili onim poduzetnim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Hrvatskoj koja su se upustila u uzgoj relativno nove kulture, batata!


Komentari članka

Vezani članci

Obitelj Kovačić okrenula se batatu od kojeg proizvode tjesteninu i mlince

05.02.2019.

Obitelj Kovačić iz međimurske Belice umjesto uzgoja krumpira okrenula se batatu i proizvodnji tjestenine od te sve traženije biljke. Pridružila joj je i heljdu jer im kupci nemalo traže bezglutenske proizvode.

Organska poljoprivredna zemljišta porasla su za gotovo milijun hektara

15.05.2018.

Organski tržišni udjeli sada se približavaju deset posto tržišne vrijednosti u nekim zemljama. Globalno, europske zemlje čine najveće udjele prodaje organske hrane kao postotak njihovih tržišta hrane

Prije otvaranja OPG-a nije se bavio poljoprivredom, danas uspješno proizvodi batat i butternut tikve

08.05.2018.

Zahvaljujući svojim profesorima s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku prof.dr.sc. Jadranka Deže i prof.dr.sc. Ljubici Ranogajec, odlučio sam se na pokretanje vlastitog OPG-a, kaže Hrvoje Mareljić.

Batat - slatki krumpir koji nije krumpir

30.03.2018.

Uzgoj batata moguć je u svim dijelovima zemlje. Obavlja se iz presadnica koje se u primorskim dijelovima sade oko 15. ožujka ukoliko je temperatura tla iznad 10°C, odnosno u kontinentalnim dijelovima oko 15. svibnja.

Iz radoznalosti zasadio batat - odluku nije požalio

24.10.2017.

Kada se pomnoži s otkupnom cijenom od 4 kune po kilogramu nije teško izračunati kako se može uprihodovati oko 40.000 kuna, a kada se odbiju troškovi koje Burić pocjenjuje na oko 20.000 kuna, zarada bi trebala iznositi približno isto toliko.

Tag cloud

  1. 1854 članka imaju tag hrvatska
  2. 1878 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1194 članka imaju tag izvoz
  5. 806 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 936 članka imaju tag trgovina
  8. 810 članka imaju tag investicije
  9. 669 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 942 članka imaju tag EU
  11. 887 članka imaju tag svijet
  12. 855 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 476 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 531 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 409 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 324 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 323 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 325 članka imaju tag porezi