Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Sij 2018

Na obroncima Butonige rastu batat i kiwano

Izvor: www.glasistre.hr · Autor: Gordana ČALIĆ ŠVERKO  

Na obroncima Butonige rastu batat i kiwano

Dok njihovi vršnjaci "trbuhom za kruhom" odlaze iz Hrvatske Emina Hadžibegić i Dražen Sirotić, odlučili su ostati na Draženovoj rodnoj grudi u Marčeneškom Polju i egzistenciju, uz redovno zaposlenje, vezati i uz poljoprivredu. Na obroncima Butonige sade batat i energetsku bombicu, kiwano krastavac koji ima okus kao spoj banane, dinje i limete. Prije dvije godine krenuli su s pokusnim uzgojem batata, lani posadili prve sadnice kiwana, registrirali OPG Sirotić, osmislili brend Butoniga Nature, a ove godine namjeravaju povećati proizvodnju.

Organski uzgoj

- Bavimo se isključivo organskim uzgojem, naši proizvodi nisu tretirani nikakvim kemijskim sredstvima niti umjetnim gnojivom već isključivo koristimo prirodno gnojivo, kažu nam uglas mladi zaručnici koji se ove godine namjeravaju vjenčati. Upoznali su se prije šest godina u teretani Istarskih toplica gdje je Emina, inače rodom iz Pule stažirala kao fizioterapeut. U međuvremenu se zaposlila kao medicinska sestra u stomatološkoj poliklinici u Poreču, elektrotehničar Dražen radi u Buzetu, a poljoprivreda im je dopunska djelatnost.

- Razmišljali smo otići iz Hrvatske, imamo dosta prijatelja koji su otišli, ali dobili smo zemlju od Draženovih roditelja, uredili stan u novoizgrađenoj kući i odlučili se upustiti u organski uzgoj, za početak batata. Sve je više onih koji vode računa o zdravlju, bave se sportom i rekreacijom, traže domaći proizvod, paze na ishranu i to nam ide u prilog, uvjerena je Emina.

Zdrava hrana

Mladi par pobornik je zdrave prehrane i često koristi batat. Upravo su tako došli na ideju da ga sami sade.

- Ako ga već kupujemo i jedemo zašto ga ne bi posadili i tako smo došli na ideju, potvrdit će Dražen. Batat koji pripada porodici slakova Convolvulaceae, potječe iz Srednje i Južne Amerike, u Europi je do nedavno bio relativno nepoznata kultura. Zbog naziva slatki krumpir, krivo ga se povezuje s krumpirom. Obiluje ugljikohidratima, vitaminima A, C, E, B6 i mineralima, sadržava vrlo malo masti i idealna je prehrana sportašima.

U Hrvatskoj je njegova proizvodnja još u začecima, iako se bilježi rast površina na kojima se uzgaja. Poljoprivrednici koji su se odlučili za proizvodnju batata izračunali su da se na jednom hektaru može dobro zaraditi, a batat je k tome još i zdrav.

Na području u okolici akumulacije Butoniga kojem dominiraju tradicionalne poljoprivredne kulture, batat je pomalo egzotičan pa pitamo mlade poljoprivrednike kakvi su popratni komentari. - Ljudima je neobično no reakcije su jako pozitivne, dosta njih pita za sadnice. Zadovoljni smo i odazivom kupaca. Imamo sreću pa se reklamiramo preko društvenih mreža, najviše facebooka, Emina je mozak operacije i zadužena je za marketing i dostavu. Uglavnom sami dostavljamo po Istri, a ima kupaca koji nam dolaze i na kućni prag, reći će Dražen.

Prve godine zasadili su tristo sadnica batata, nabavili su ih na Njuškalu, preko Interneta. Napravili su priručni alat za mjerenje udaljenosti između sadnica, postavili foliju. Ispod folije se brže postižu uvjeti povoljni za rast, što naposljetku dovodi do boljeg prinosa.

- Bili smo doslovce oduševljeni urodom jer nismo imali iskustva s organskom proizvodnjom, a izrasli su komadi teški oko 2,5 kilograma. Lani smo posadili dvije tisuće sadnica narančastog batata iz jednog rasadnika u Bermu. Prirast je nešto manji jer ne koristimo umjetna gnojiva. Proizveli smo između 2,5 do 3 tone i to je prva sezona da ga prodajemo. Sadnice kiwana kupili smo također u rasadniku, ali pokusno svega stotinjak komada, nabraja nam Dražen i dodaje da bi voljeli jednog dana certificirati organsku proizvodnju i njome obuhvatiti više proizvoda.

Draženovi roditelji imaju stari voćnjak s autohtonim vrstama krušaka pa je Emina lani proizvela 200-tinjak litara soka od krušaka bez šećera, konzervansa i ostalih dodataka, koji je doslovce planuo.

Njihov Batatko

U OPG-u Sirotić osmislili su i Batatka, kao nekakvog super junaka i farmera kako bi ovu zdravu namirnicu popularizirali među djecom. Batatko se brine o pravilnom radu mišića, snižava krvni tlak, čuva tijelo od stresa, zbog niskog glikemijskog indeksa preporuča se dijabetičarima, ali Batatko nije zanemario djecu ni sportaše jer i njima daje obilje ugljikohidrata, vitamina i minerala. Zimi je manje posla, najvažnije je preorati i pripremiti zemlju, a ljeti je sve puno intenzivnije jer batat za vrijeme sušnog razdoblja treba zalijevati. Za ovu godinu plan je povećati proizvodnju, te uz batat posaditi krumpir, paprike, česan, tikvice i sve to naravno bez umjetnih gnojiva i bez pesticida.

- Područje Marčenešćine je mala Kalifornija, nemoguće je da nešto ne uspije. Već prvi urod batata nas je ohrabrio, bio je to vjetar u leđa, a ove godine planiramo posaditi više nego lani. Za sve je potrebna velika volja, dobra ideja i malo pozitive i onda je samo nebo granica, zaključiti će mladi poljoprivrednici koji su se svojom inicijativom pridružili onim poduzetnim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Hrvatskoj koja su se upustila u uzgoj relativno nove kulture, batata!


Komentari članka

Vezani članci

Iz radoznalosti zasadio batat - odluku nije požalio

24.10.2017.

Kada se pomnoži s otkupnom cijenom od 4 kune po kilogramu nije teško izračunati kako se može uprihodovati oko 40.000 kuna, a kada se odbiju troškovi koje Burić pocjenjuje na oko 20.000 kuna, zarada bi trebala iznositi približno isto toliko.

Biovega i dm u utrci za prvo mjesto najboljih u prodaji organskih prozvoda

03.11.2016.

S 43 posto udjela na tržištu trgovine Bio&Bio drže prvo mjesto najboljih u prodaji organske hrane. Odmah za petama im je dm, koji drži 31 posto tržišta, a potom Konzum s 15 posto.

U RH najveći rast organskog uzgoja hrane

28.10.2016.

Organski uzgoj poljoprivrednih proizvoda u Europskoj uniji se krajem 2015. godine odvijao na više od 11 milijuna hektara, što je za 21 % više nego u 2010., podaci su Eurostata, koji pokazuju i da je najveći porast tih površina u tome razdoblju ostvarila H

Ova ratarska kultura višestruko je isplativija od tradicionalnih žitarica

25.05.2016.

Na uloženih 50.000 kuna prihod je 140.000 kuna!

Hrvatski kralj egzotičnog voća

06.05.2015.

Dok hrvatski poljoprivrednici muku muče sa svakodnevicom, Ivan Šulog iz Zagorja našao je recept za bolje sutra. Egzotične kulture izvozi u gotovo sve europske zemlje. Proizvodnjom ne može zadovoljiti potražnju.

Tag cloud

  1. 1726 članka imaju tag hrvatska
  2. 1751 članka imaju tag turizam
  3. 1481 članka imaju tag financije
  4. 1140 članka imaju tag izvoz
  5. 731 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 927 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 884 članka imaju tag trgovina
  8. 623 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 734 članka imaju tag investicije
  10. 898 članka imaju tag EU
  11. 822 članka imaju tag industrija
  12. 809 članka imaju tag ict
  13. 740 članka imaju tag menadžment
  14. 757 članka imaju tag svijet
  15. 910 članka imaju tag kriza
  16. 537 članka imaju tag maloprodaja
  17. 505 članka imaju tag marketing
  18. 467 članka imaju tag krediti
  19. 454 članka imaju tag tehnologija
  20. 297 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 419 članka imaju tag dzs
  24. 341 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 384 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 221 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 298 članka imaju tag agrokor
  32. 274 članka imaju tag osijek
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 357 članka imaju tag vlada
  36. 283 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag hotelijerstvo
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 175 članka imaju tag edukacija