Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Lis 2019

Možete zaposliti radnika na nepuno radno vrijeme i to na samo jedan sat tjedno. Evo kako

Izvor: lider.media · Autor: Danijel Pribanić  

Možete zaposliti radnika na nepuno radno vrijeme i to na samo jedan sat tjedno. Evo kako

Kod nas se pogrešno smatra da je radni odnos moguće sklopiti samo za puno radno vrijeme ili za pola radnog vremena. Tako je bilo ranije, kad je rad na pola radnog vremena bila iznimka i obično je zakonodavac omogućavao isplatu razlike u plaći do pune plaće ili isplatu doprinosa za mirovinsko osiguranje do punih iznosa u nekim posebnim slučajevima. Svi ostali radnici su radili u punom radnom vremenu ili su bili nezaposleni.

Razlog tome je što je sustav mirovinskog osiguranja predviđao stravične posljedice za radnike koji nisu radili puno radno vrijeme i zapravo se nije moglo ni dobiti normalni iznos mirovine ako se nije radilo u punom radnom vremenu. Međutim, već 20 godina je kod nas moguće zaposliti se na jedan sat tjedno i ne postoji obveza rada da radnik može raditi najmanje 20 sati tjedno ili pola radnog vremena ili tome slično, a prava iz mirovinskog osiguranja ne ovise o broju sati koliko je netko radio nego o iznosu doprinosa koji je uplaćen i trajanju radnog odnosa u smislu kalendarskog trajanja ,a ne trajanja proporcionalno broju radnih sati.

Kod radnika koji ne rade u punom radnom vremenu svaki sat preko redovnog je prekovremeni. Ako netko radi 25 sati tjedno, a danas treba ostati duže 5 sati jer je povećan posao, tih 5 sati se plaća kao prekovremeni rad. Ako tjedan dana unaprijed dobije raspored da ovaj tjedan radi 40 sati, svih 40 sati je redovni rad, a ako bi u tri mjeseca prosjek sati bio preko 25 sati tjedno, radilo bi se o prekovremenom radu. Kod radnika koji rade u nepunom radnom vremenu treba paziti na to da oni mogu odbiti raditi prekovremeno i u rasporedu koji kolidira s rasporedom rada koji oni imaju kod drugih poslodavaca.

Kod nas je moguće zaposliti i radnika na 10 sati tjedno na način da taj radnik već radi kod drugog poslodavca, a ovdje obavlja dodatne poslove. O tome prvi poslodavac treba znati ili odobriti takav rad, jer to onemogućuje prvog poslodavca u nametanju tom radniku prekovremenog rada i rasporeda rada koji kolidira s rasporedom rada kod drugog poslodavca.

Nepuno radno vrijeme
- ako netko radi 25 sati tjedno, a danas treba ostati duže 5 sati jer je povećan posao, tih 5 sati se plaća kao prekovremeni rad.
- ako tjedan dana unaprijed dobije raspored da ovaj tjedan radi 40 sati, svih 40 sati je redovni rad,
- ako bi u tri mjeseca prosjek sati bio preko 25 sati tjedno, radilo bi se o prekovremenom radu.
- kod radnika koji rade u nepunom radnom vremenu treba paziti na to da oni mogu odbiti raditi prekovremeno i u rasporedu koji kolidira s rasporedom rada koji oni imaju kod drugih poslodavaca.

Obično se ovo koristi za slučaj da netko ima uredski posao od 8 do 16, a od 18 do 20 vozi taksi ili 10 sati tijekom vikenda pomaže u restoranu. Ovakav način rada se kod nas nije prepoznao, dok je u Njemačkoj on uobičajen i naziva se mini job. U Njemačkoj sve što radnik zaradi u mini jobu nije oporezivo ako je iznos koji zaradi u brutu manji od 500 eura mjesečno, dok je kod nas takav rad oslobođen plaćanja doprinosa na plaću ali ne i poreza i mirovinskog doprinosa.

Svrha ovakvog uređenja radnog vremena je postići da se radnici imaju dovoljno vremena – tjedan dana, pripremiti za rad i organizirati svoje druge obveze tako da mogu raditi kako to poslodavac odredi. Ako dođe do izvanrednog događaja i treba radne snage, taj se rad zove prekovremeni rad, i radnik ne može odbiti raditi prekovremeno, i za takav rad je plaćen više. Sve što je najavljeno u kraćem razdoblju od tjedan dana je prekovremeni rad.

Zahtjev sindikata u Europi je da se raspored rada najavljuje kako bi radnici imali i nekakvu fleksibilnost u korištenju radnog i slobodnog vremena, ali se kod nas zbog mentaliteta poslodavaca da se radnika treba držati pod nadzorom strogim radnim vremenom i da se posao može odviti samo ako postoji disciplina, taj aspekt fleksibilnosti ne koristi. Na primjer, ako radnici žele raditi 10 sati svaki dan od petka do četvrtka, a petkom ne raditi, to se kod nas uporno sprječava u provedbi.


Komentari članka

Vezani članci

Evo kako u Hrvatskoj možete najbrže do posla

18.11.2019.

'Svježa' statistika dokazuje da viši stupanj naobrazbe znači brži odlazak s burze.

Diljem Europske unije zaposlenost rekordno visoka, a nezaposlenost je najniža od početka ovog stoljeća

14.11.2019.

U Hrvatskoj se bilježi stagnacija poduzetničkog raspoloženja, a po tomu smo se ipak blago izdvojili iz europskog prosjeka

Na Zavodu za zapošljavanje 121,5 tisuća ljudi

12.11.2019.

Krajem listopada u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je 121.597 nezaposlenih osoba, što je za 8,2 posto više u odnosu na rujan, a 14,2 posto manje nego u listopadu 2018. godine, objavio je u ponedjeljak HZZ.

Druga strana priče: 'Manjina ima visoke plaće i poznate Googleove povlastice'

11.11.2019.

Kevin Kiprovski nosio je atraktivnu titulu – “suradnik za ekspedicije” – te je imao veoma zabavan posao – mladim je ljudima demonstrirao Googleove proizvode virtualne stvarnosti. U sklopu toga je u svojoj sivoj majici s logom tehnološkog diva posjećivao š

Novi porezni tretman: Mladima u Hrvatskoj moglo bi u džepu ostati oko 700 milijuna kuna godišnje

06.11.2019.

Država je i sada široke ruke prema tvrtkama i poslodavcima koji zapošljavaju mlade ljude

Tag cloud

  1. 1951 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1255 članka imaju tag izvoz
  5. 854 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 973 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 586 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 770 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija