Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Lis 2019

Možete zaposliti radnika na nepuno radno vrijeme i to na samo jedan sat tjedno. Evo kako

Izvor: lider.media · Autor: Danijel Pribanić  

Možete zaposliti radnika na nepuno radno vrijeme i to na samo jedan sat tjedno. Evo kako

Kod nas se pogrešno smatra da je radni odnos moguće sklopiti samo za puno radno vrijeme ili za pola radnog vremena. Tako je bilo ranije, kad je rad na pola radnog vremena bila iznimka i obično je zakonodavac omogućavao isplatu razlike u plaći do pune plaće ili isplatu doprinosa za mirovinsko osiguranje do punih iznosa u nekim posebnim slučajevima. Svi ostali radnici su radili u punom radnom vremenu ili su bili nezaposleni.

Razlog tome je što je sustav mirovinskog osiguranja predviđao stravične posljedice za radnike koji nisu radili puno radno vrijeme i zapravo se nije moglo ni dobiti normalni iznos mirovine ako se nije radilo u punom radnom vremenu. Međutim, već 20 godina je kod nas moguće zaposliti se na jedan sat tjedno i ne postoji obveza rada da radnik može raditi najmanje 20 sati tjedno ili pola radnog vremena ili tome slično, a prava iz mirovinskog osiguranja ne ovise o broju sati koliko je netko radio nego o iznosu doprinosa koji je uplaćen i trajanju radnog odnosa u smislu kalendarskog trajanja ,a ne trajanja proporcionalno broju radnih sati.

Kod radnika koji ne rade u punom radnom vremenu svaki sat preko redovnog je prekovremeni. Ako netko radi 25 sati tjedno, a danas treba ostati duže 5 sati jer je povećan posao, tih 5 sati se plaća kao prekovremeni rad. Ako tjedan dana unaprijed dobije raspored da ovaj tjedan radi 40 sati, svih 40 sati je redovni rad, a ako bi u tri mjeseca prosjek sati bio preko 25 sati tjedno, radilo bi se o prekovremenom radu. Kod radnika koji rade u nepunom radnom vremenu treba paziti na to da oni mogu odbiti raditi prekovremeno i u rasporedu koji kolidira s rasporedom rada koji oni imaju kod drugih poslodavaca.

Kod nas je moguće zaposliti i radnika na 10 sati tjedno na način da taj radnik već radi kod drugog poslodavca, a ovdje obavlja dodatne poslove. O tome prvi poslodavac treba znati ili odobriti takav rad, jer to onemogućuje prvog poslodavca u nametanju tom radniku prekovremenog rada i rasporeda rada koji kolidira s rasporedom rada kod drugog poslodavca.

Nepuno radno vrijeme
- ako netko radi 25 sati tjedno, a danas treba ostati duže 5 sati jer je povećan posao, tih 5 sati se plaća kao prekovremeni rad.
- ako tjedan dana unaprijed dobije raspored da ovaj tjedan radi 40 sati, svih 40 sati je redovni rad,
- ako bi u tri mjeseca prosjek sati bio preko 25 sati tjedno, radilo bi se o prekovremenom radu.
- kod radnika koji rade u nepunom radnom vremenu treba paziti na to da oni mogu odbiti raditi prekovremeno i u rasporedu koji kolidira s rasporedom rada koji oni imaju kod drugih poslodavaca.

Obično se ovo koristi za slučaj da netko ima uredski posao od 8 do 16, a od 18 do 20 vozi taksi ili 10 sati tijekom vikenda pomaže u restoranu. Ovakav način rada se kod nas nije prepoznao, dok je u Njemačkoj on uobičajen i naziva se mini job. U Njemačkoj sve što radnik zaradi u mini jobu nije oporezivo ako je iznos koji zaradi u brutu manji od 500 eura mjesečno, dok je kod nas takav rad oslobođen plaćanja doprinosa na plaću ali ne i poreza i mirovinskog doprinosa.

Svrha ovakvog uređenja radnog vremena je postići da se radnici imaju dovoljno vremena – tjedan dana, pripremiti za rad i organizirati svoje druge obveze tako da mogu raditi kako to poslodavac odredi. Ako dođe do izvanrednog događaja i treba radne snage, taj se rad zove prekovremeni rad, i radnik ne može odbiti raditi prekovremeno, i za takav rad je plaćen više. Sve što je najavljeno u kraćem razdoblju od tjedan dana je prekovremeni rad.

Zahtjev sindikata u Europi je da se raspored rada najavljuje kako bi radnici imali i nekakvu fleksibilnost u korištenju radnog i slobodnog vremena, ali se kod nas zbog mentaliteta poslodavaca da se radnika treba držati pod nadzorom strogim radnim vremenom i da se posao može odviti samo ako postoji disciplina, taj aspekt fleksibilnosti ne koristi. Na primjer, ako radnici žele raditi 10 sati svaki dan od petka do četvrtka, a petkom ne raditi, to se kod nas uporno sprječava u provedbi.


Komentari članka

Vezani članci

Zagrebu ‘fali’ 18.000, Rijeci 11.000, a Osječkoj županiji 9000 radnih mjesta

20.02.2020.

Od 2015. godine stanovništvo se iz godine u godinu osipa svuda osim u Zagrebu i Istarskoj županiji

Ukidaju se kvote za strane radnike

18.02.2020.

Početkom godine - hrvatski poslodavci počeli su masovnu potragu za stranim radnicima. Dosad su postojale kvote za pojedine sektore, a potreban broj radnika trebalo je najaviti godinu dana unaprijed.

Vodnjanski tehnološki div na globalnoj razini planira zaposliti oko tisuću novih radnika

23.01.2020.

Vodnjanski IT div, Infobip, planira zaposliti oko tisuću novih radnika, te bi tako daljnjim širenjem na globalnoj razini premašili brojku od tri tisuće zaposlenih, a prošlu godinu završili su s 2100 zaposlenih.

Zarađuju dvostruko više od hrvatskog prosjeka. Ali to nije sve!

20.01.2020.

Da brodogradnja nisu samo škverovi koji se bore za opstanak, potvrđuje primjer iz Rijeke gdje uspješno posluje 20-ak perspektivnih brodoprojektantskih tvrtki. U njima je zaposleno više od 700 mladih visokoobrazovanih brodograđevnih stručnjaka. Potražnja z

Trilema hrvatskog radnika: more, kontinent ili inozemstvo?

14.01.2020.

U siječnju, tradicionalno, jadranski poslodavci kreću u intenzivnu potragu za sezonskom radnom snagom. Našoj najvećoj turističkoj kompaniji prva postaja je Bjelovarsko-bilogorska županija, poznata po školovanju kvalitetnog turističkog i ugostiteljskog kad

Tag cloud

  1. 1970 članka imaju tag hrvatska
  2. 2006 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1275 članka imaju tag izvoz
  5. 862 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1018 članka imaju tag svijet
  7. 994 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 859 članka imaju tag investicije
  10. 935 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 874 članka imaju tag industrija
  14. 638 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 384 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 435 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 268 članka imaju tag potpore
  25. 356 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 426 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 282 članka imaju tag opg
  40. 341 članka imaju tag recesija