Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Tra 2020

Možemo proizvoditi dovoljno hrane za sebe, ali i za izvoz

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Ivica Getto  

Možemo proizvoditi dovoljno hrane za sebe, ali i za izvoz

Fortenova grupa je, zajedno s Beljem, najveći poljoprivredni proizvođač u Hrvatskoj. "Cijela Fortenova grupa obrađuje oko 2,9 posto poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, a u ukupnom nacionalnom brutodohotku participiramo s 8 posto poljoprivredne proizvodnje", ističe Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenova grupe. Na pitanje koje se nameće u vrijeme krize izazvane širenjem koronavirusa, može li Hrvatska proizvoditi dovoljno hrane za svoje potrebe, Peruško odgovara potvrdno.

Domaći proizvodi
"Samo Fortenova grupa participira s 20-ak posto cjelokupnih hrvatskih potreba za svinjskim mesom, potom s 15-ak posto potreba za junetinom, isto toliko potreba za pšenicom i slično. Naši su planovi nova ulaganja u poljoprivredno-prehrambenu granu i na taj način još više poveća participaciju domaćih proizvoda", tvrdi.

Upozorava na činjenicu da je strateška odrednica Fortenova grupe razvoj regionalne poljoprivredne i prehrambene proizvodnje domaćeg podrijetla na svim tržištima na kojima radi te da u nabavi i prodaji stavlja naglasak na proizvode domaćeg podrijetla, što je u ovoj krizi jedna od ključnih poluga u sigurnosti opskrbe tržišta najvažnijim prehrambenim proizvodima.

"Posebna prednost Fortenova grupe bila je njezina regionalna rasprostranjenost i suradnja jer su, unatoč globalnoj krizi, gospodarski tokovi unutar naše regije funkcionirali. Kompanije poput naše mogu predvoditi jačanje ponude domaćih proizvoda na domicilnom tržištu, ali i u izvozu. Posebno to vrijedi u poljoprivredi i proizvodnji hrane, jer za to imamo sve pretpostavke, poput naslieđa, visoke kvalitete proizvoda i potrošače koji su na takve proizvode naviknuli i visoko ih cijene. Stoga u intenzivnijem razvoju domaće proizvodnje treba računati na još jaču domaću potrošnju, a to onda postaje i snažan doprinos očuvanju gospodarske aktivnosti i radnih mjesta u Hrvatskoj", ističe Peruško.

S njim se slaže i Davor Bošnjaković, direktor Belja plus, koji ističe kako s poljoprivrednim potencijalom kakav ima Belje, ali i cijela Slavonija i Baranja, Hrvatska može proizvoditi dovoljno hrane, prije svega za svoje potrebe, ali i za izvoz.

"Belje sustavno ulaže u razvoj i jačanje vlastitih proizvodnih kapaciteta te kontinuirano proizvodi domaću hranu koja dolazi s naših oranica i farmi. Unatoč zahtjevnim okolnostima u kojima smo se našli, svi poljoprivredni radovi teku u skladu s planovima, a sve naše proizvodnje rade maksimalnim kapacitetima, što najbolje pokazuju rezultati tvornica stočne hrane koje su u ožujku imale najveću mjesečnu proizvodnju u povijesti kompanije", kaže Bošnjaković, te nastavlja kako su u prvom tromjesečju ove godine svi segmenti Belja plus postigli izvrsne rezultate. No, dodaje, bez obzira na to što tvrtka radi punim kapacitetima i bazirana je na poljoprivrednoj proizvodnji, zbog novonastale situacije, kratkoročno gledajući, očekuju prve probleme.

Nedostatak radnika
"O tome smo u utorak razgovarali i s premjerom Andrejom Plenkovićem odnosno ministricom poljoprivrede Marijom Vučković. Očekujemo pad ekonomske odnosno kupovne moći te pad potražnje, što se već osjeća. Bilježimo manju potražnju za svinjskim mesom, a problemi su i s mliječnim proizvodima. Premijeru i ministrici iznijeli smo neka naša razmišljanja vezana uz zaštitu domaćeg proizvoda te razgovarali o strateškim odrednicama poljoprivrede. Ministrica je naglasila kako je izrada strategije pri kraju, a nama su najvažnija njezina dva cilja. To su očuvanje ruralnog prostora i povećanje proizvodnje, ali na način da ona bude konkurentna, a ne samo da proizvodimo kako bismo proizvodili", ističe Bošnjaković, dodajući kako mu se čini da su premijer i ministrica prepoznali poljoprivredu kao buduću stratešku granu. Od kratkoročnih problema očekuje i nedostatak sezonske radne snage, ali unatoč svemu vjeruje da će godinu završiti uspješno kao što je, što se poslovanja tiče, bila i prošla.

Važno je istaknuti kako je Belje plus najveći poljoprivredno-industrijski kompleks u Hrvatskoj. Ima poljoprivrednu proizvodnju koja prati sve svjetske trendove i može proizvesti dovoljne količine domaće hrane. Obrađuje 20.000 hektara oranica i 650 hektara vinograda, proizvodi 35 milijuna litara mlijeka godišnje te 35 posto hrvatske proizvodnje svinja i 14 posto hrvatske proizvodnje junadi. U ovom trenutku u Belju radi približno 1600 radnika.


Komentari članka

Vezani članci

Matičnjak – proizvođač super hrane u njenom najprirodnijem obliku

23.09.2020.

Matičnjak sativa d.o.o. sa svojim brendom Matičnjak je tvrtka koja je krenula u avanturu proizvodnje jednostavne, prirodne i zdrave hrane 2013. godine. Prva linija proizvoda je paleta hladno prešanih ulja, koja je i danas najcjenjenija na lokalnom tržištu

Raste popularnost prehrane na biljnoj bazi, a veganski burgeri sve traženiji

21.09.2020.

Neprestano se povećava broj vegetarijanaca i vegana, a biljne namirnice u što izvornijem obliku postaju prioritet i onima čija prehrana nije isključivo bezmesna.

U Njemačkoj sam postigao sve što je bilo moguće, sad otvaram pogon u Hrvatskoj i zapošljavam 100 ljudi

16.09.2020.

Kristijan Krezić, direktor i osnivač tvrtke Greenbird Medical, koja uskoro kreće u proizvodnju vitamina, minerala i dodat aka hrani na prirodnoj osnovi.

Izvoz u srpnju: Najbolji mjesečni rezultat u ovoj godini 18 posto slabiji nego lanjskog srpnja

14.09.2020.

Valja se, međutim, prisjetiti da je lani u srpnju ostvareno rekordnih 1,6 milijardi eura robnog izvoza. Stoga usporedba tog iznosa i ovogodišnjeg izvoza u srpnju ne bi trebala zasjeniti činjenicu da je izvoz iznosio više od 1,3 milijarde eura, najviše na

Budućnost je u zdravoj hrani. Stižu nam kruh, tijesto, ulje i sokovi od mikroalgi

06.09.2020.

Grad hrane mikroalge nabavlja od jedne domaće tvrtke koja ima znanja i iskustva u njihovu uzgoju i preradi. Cijeli proces odvija se pod paskom instituta Ruđer Bošković, s kojim se Grad hrane izborio za sudjelovanje u drugoj fazi natječaja IRI. Riječ je o

Tag cloud

  1. 2049 članka imaju tag hrvatska
  2. 2129 članka imaju tag turizam
  3. 1593 članka imaju tag financije
  4. 1322 članka imaju tag izvoz
  5. 1103 članka imaju tag svijet
  6. 880 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 763 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1061 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 875 članka imaju tag investicije
  11. 966 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 574 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 302 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 370 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 326 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici