Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Ou 2019

Može li se stati na kraj sivom prometu grožđa i vina?

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Sanja Navrit/Hrt  

Može li se stati na kraj sivom prometu grožđa i vina?

Vlada je usvojila konačni nacrt novog Zakona o vinu koji bi zamijeniti trebao onaj stari, predratni. Potrudili se oko njegove izrade i mjerodavne institucije, a još više sami proizvođači grožđa i vina

No, je li on uistinu kadar odgovoriti novim tržišnim uvjetima, koji su se znamo ulaskom u Uniju itekako liberalizirali? Može li stati na kraj sivom prometu grožđa i vina? Ispod radara ga prođe, kažu upućeni i do 40 posto ukupnih količina. Redefinira vinorodne regije, a i decentralizira kontrolu vina - što je vinarima itekako važno.

- Dosta smo surađivali, pogotovu mi Slavonci, usklađivali se sa svim drugim regijama, manje više našli jedan koncenzus i to je ovo što se sada čita u Saboru, to je uglavnom to, rekao je Vlado Krauthaker iz udruge "Graševina Croatika".

- Do sada smo imali dvije regije i osam podregija. Dakle, 10 administrativnih situacija u koje smo se morali ukalupiti. Znači Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, bregovita i primorska Hrvatska, Dalmacija. Druga situacija je ta, da dolazi do decentralizacije ocjenjivanja, jer jedna mala Slovenija ima pet mjesta gdje se vina fizikalno i kemijski, organoleptički ocjenjuju, sad će ih Hrvatska imati nekoliko, naglašava Ivica Perak iz Povjerenstva za puštanje vina u promet Zavoda za vinarstvo.

Poljopriovredni odjel Veleučilišta u Požegi

- Decentralizirat će se nadzor i kušanje, stavljanje vina u promet, tu će biti nešto malo promjena. Pojednostavit će se ishođenje rješenja, a može se i s druge strane zakomplicirati. Umjesto jednog zavoda daih imamo četiri, rekao je Stanko Strnišćak.

A da nesnalaženja u nas, barem kada je riječ o zakonima, itekako ima, dobro znamo iz prakse.. No kada je o novom zakonu o vinu riječ, kreirali su ga sami proizvođači grožđa i vina, i to po svojoj mjeri.

Među ostalim, suzbiti bi trebao ono najbolnije, sivo tržište. Ponajprije grožđa..jer ispod radara ga prođe čak 40 posto, kaže član povjerentsva za izradu zakona, vinar Vlado Krauthaker.

- Najvažnije je da grožđe ne putuje bez putovnice, tako da se točno zna gdje to grožđe završi, kod koga i taj mora prijaviti svojoj lokalnoj samoupravi, agenciji da je grođe primio, preradio u vino koje onda mora ići kroz godišnju prijavu proizvodnje, rekao je Krauthaker.

- Bojim se da vinogradarima, malim proizvođačima, neće u nekom trenutku to zakomplicirati život. Taj strah od inspekcija, nadzora i kontrole, prijava berbe, rješenja za stavljanje vina u promet ne bude pomalo neka nelagoda. Nešto su kao krivi, skrivaju, prodaju na crno, mislim da je to zabluda, rekao je Strinšćak

Ovaj iskusan vinski stručnjak ozbiljan problem vidi u zapuštenim vinogradima kojih je u Hrvatskoj sve više, a vode se u ARCODu kao vinorodne površine. Uspostavi li zakon tu reda, koristi će imati svi. Trebao bi ipak vinarima olakšati pristup tržištu, među ostalim i administrativnim rasterećenjem od čak 33 posto u odnosu na postojeće propise. I to manjim troškovima kod puštanja vina u promet.

- Pošto su bili troškovi za vinarije kao što je moja - to je nekoliko tisuća kuna, ako tih troškova neće biti i to je pomoć. Ako se to bude poštovalo, Zakon za to jest tu, sigurno će to pomoći sektoru vinarstva, rekao je Perak.

Na godinu je to oko 12 milijuna kuna koje bi se usmjerile u jači marketing domaćih vina. Uspostavlja se sustav zaštićenih oznaka za vina, ukidaju dosadašnje evidencijske markice obvezne prije stavljanja vina u promet. Zbog regionalnog pristupa kontroli kvalitete vina, trebao bi se ubrzati cijeli postupak puštanja vina u promet na način kako to čine druge, razvijene vinarske zemlje Unije. No, uloga Zavoda za vinarstvo, smatra da dio struke nije u Zakonu jasno definirana.

- Ja smatram da zavod mora opstati kao Zavod, ali se mora decentralizirati i ne može se sve dešavati u Zagrebu. Ipak smo mi specifična zemlja, ali jedna institucija kao Zavod mora opstati zbog kompletne kontrole puštanja vina u promet, rekao je Perak.

- Ta regionalnost u RH je nužno potrebna, jer smo različiti međusobno, a imamo interese u svakoj regiji svoje, trebamo zajedništvo pojačati, a s tim Zakonom o vinu će biti nužno pojačati zajedništvo jer cijeli Zakon o vinu govori da se mora surađivati i da svi moramo puhati u istu trubu, naglašava Krauthaker.

Bude li disonantnih tonova, dobar će dio odgovornosti pasti na leđa samih vinara čije su zahtjeve mjerodavni ovoga puta u Zakon i ugradili. Važan dio posla na terenu morat će odraditi nadzornici. Dosadašnji poljoprivredni inspektori kojima predstoje intenzivne kontrole na terenu- kako grožđa, tako i vina. Kako ih za takav obim posla nema dovoljno, valja zaposliti nove, a to će državu naravno koštati dodatnog novca. I to ne malo....


Komentari članka

Vezani članci

Nitko nema vrstu potpore kao vinogradari i vinari iz Vinske omotnice, iskoristite to!

23.05.2019.

Bili smo na radionici predstavljanja Nacionalnog programa pomoći sektoru vina. Nitko nema takvu vrstu potpore kakvu imaju vinogradari i vinari iz Vinske omotnice, čulo se na radionici. Što vam je sve na raspolaganju?

Od isušenih bobica grožđa prave najskuplje vino na svijetu

25.03.2019.

Royal Tokaji, vinarija na obroncima vinske regije na sjeveroistoku Mađarske, predstavila je najskuplje vino na svijetu. Boca ekskluzivnog vina Essencia, koje nazivaju i "nektar" prodavat će se za nevjerojatnih 40.000 dolara.

Dobitna kombinacija Tomislava Glavića: djeca i vina Martin, Marta i Martina

05.02.2019.

Glavićevo crno vino Martin od sorte Merlot najbolje je ocijenjeno u konkurenciji 577 uzoraka na međunarodnoj izložbi mladih vina "Ludbreg 2019.“ Kako je od najboljeg keramičara postao višestruki vinarski šampion?

Zakon o vinu donosi veliko rasterećenje od 33 posto

08.01.2019.

Ukida se naknada za kontrolu stavljanja vina u promet, a taj se novac vraća sektoru

Priča o Trapanu: Sve je počelo u garaži. Danas vina izvozi od SAD-a do Japana

29.10.2018.

BRUNO TRAPAN, danas poznati istarski vinar, u priču s vinima krenuo je 2004. godine doslovno iz jedne garaže u centru Pule u kojoj je bila smještena njegova prva vinarija, nakon što je od djeda naslijedio mali hobistički vinograd. Prvi je u Istru doveo sy

Tag cloud

  1. 1898 članka imaju tag hrvatska
  2. 1917 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1220 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 927 članka imaju tag svijet
  11. 955 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 494 članka imaju tag tehnologija
  21. 354 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 256 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 387 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 336 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 336 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija