Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Ou 2019

Može li se stati na kraj sivom prometu grožđa i vina?

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Sanja Navrit/Hrt  

Može li se stati na kraj sivom prometu grožđa i vina?

Vlada je usvojila konačni nacrt novog Zakona o vinu koji bi zamijeniti trebao onaj stari, predratni. Potrudili se oko njegove izrade i mjerodavne institucije, a još više sami proizvođači grožđa i vina

No, je li on uistinu kadar odgovoriti novim tržišnim uvjetima, koji su se znamo ulaskom u Uniju itekako liberalizirali? Može li stati na kraj sivom prometu grožđa i vina? Ispod radara ga prođe, kažu upućeni i do 40 posto ukupnih količina. Redefinira vinorodne regije, a i decentralizira kontrolu vina - što je vinarima itekako važno.

- Dosta smo surađivali, pogotovu mi Slavonci, usklađivali se sa svim drugim regijama, manje više našli jedan koncenzus i to je ovo što se sada čita u Saboru, to je uglavnom to, rekao je Vlado Krauthaker iz udruge "Graševina Croatika".

- Do sada smo imali dvije regije i osam podregija. Dakle, 10 administrativnih situacija u koje smo se morali ukalupiti. Znači Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, bregovita i primorska Hrvatska, Dalmacija. Druga situacija je ta, da dolazi do decentralizacije ocjenjivanja, jer jedna mala Slovenija ima pet mjesta gdje se vina fizikalno i kemijski, organoleptički ocjenjuju, sad će ih Hrvatska imati nekoliko, naglašava Ivica Perak iz Povjerenstva za puštanje vina u promet Zavoda za vinarstvo.

Poljopriovredni odjel Veleučilišta u Požegi

- Decentralizirat će se nadzor i kušanje, stavljanje vina u promet, tu će biti nešto malo promjena. Pojednostavit će se ishođenje rješenja, a može se i s druge strane zakomplicirati. Umjesto jednog zavoda daih imamo četiri, rekao je Stanko Strnišćak.

A da nesnalaženja u nas, barem kada je riječ o zakonima, itekako ima, dobro znamo iz prakse.. No kada je o novom zakonu o vinu riječ, kreirali su ga sami proizvođači grožđa i vina, i to po svojoj mjeri.

Među ostalim, suzbiti bi trebao ono najbolnije, sivo tržište. Ponajprije grožđa..jer ispod radara ga prođe čak 40 posto, kaže član povjerentsva za izradu zakona, vinar Vlado Krauthaker.

- Najvažnije je da grožđe ne putuje bez putovnice, tako da se točno zna gdje to grožđe završi, kod koga i taj mora prijaviti svojoj lokalnoj samoupravi, agenciji da je grođe primio, preradio u vino koje onda mora ići kroz godišnju prijavu proizvodnje, rekao je Krauthaker.

- Bojim se da vinogradarima, malim proizvođačima, neće u nekom trenutku to zakomplicirati život. Taj strah od inspekcija, nadzora i kontrole, prijava berbe, rješenja za stavljanje vina u promet ne bude pomalo neka nelagoda. Nešto su kao krivi, skrivaju, prodaju na crno, mislim da je to zabluda, rekao je Strinšćak

Ovaj iskusan vinski stručnjak ozbiljan problem vidi u zapuštenim vinogradima kojih je u Hrvatskoj sve više, a vode se u ARCODu kao vinorodne površine. Uspostavi li zakon tu reda, koristi će imati svi. Trebao bi ipak vinarima olakšati pristup tržištu, među ostalim i administrativnim rasterećenjem od čak 33 posto u odnosu na postojeće propise. I to manjim troškovima kod puštanja vina u promet.

- Pošto su bili troškovi za vinarije kao što je moja - to je nekoliko tisuća kuna, ako tih troškova neće biti i to je pomoć. Ako se to bude poštovalo, Zakon za to jest tu, sigurno će to pomoći sektoru vinarstva, rekao je Perak.

Na godinu je to oko 12 milijuna kuna koje bi se usmjerile u jači marketing domaćih vina. Uspostavlja se sustav zaštićenih oznaka za vina, ukidaju dosadašnje evidencijske markice obvezne prije stavljanja vina u promet. Zbog regionalnog pristupa kontroli kvalitete vina, trebao bi se ubrzati cijeli postupak puštanja vina u promet na način kako to čine druge, razvijene vinarske zemlje Unije. No, uloga Zavoda za vinarstvo, smatra da dio struke nije u Zakonu jasno definirana.

- Ja smatram da zavod mora opstati kao Zavod, ali se mora decentralizirati i ne može se sve dešavati u Zagrebu. Ipak smo mi specifična zemlja, ali jedna institucija kao Zavod mora opstati zbog kompletne kontrole puštanja vina u promet, rekao je Perak.

- Ta regionalnost u RH je nužno potrebna, jer smo različiti međusobno, a imamo interese u svakoj regiji svoje, trebamo zajedništvo pojačati, a s tim Zakonom o vinu će biti nužno pojačati zajedništvo jer cijeli Zakon o vinu govori da se mora surađivati i da svi moramo puhati u istu trubu, naglašava Krauthaker.

Bude li disonantnih tonova, dobar će dio odgovornosti pasti na leđa samih vinara čije su zahtjeve mjerodavni ovoga puta u Zakon i ugradili. Važan dio posla na terenu morat će odraditi nadzornici. Dosadašnji poljoprivredni inspektori kojima predstoje intenzivne kontrole na terenu- kako grožđa, tako i vina. Kako ih za takav obim posla nema dovoljno, valja zaposliti nove, a to će državu naravno koštati dodatnog novca. I to ne malo....


Komentari članka

Vezani članci

Kiša usporava berbe istarskih vinograda, a nedostaje i berača

27.09.2019.

Nakon što se poberu vinogradi, uslijedit će berba maslina, pa bi tako svatko tko se odluči za ovu vrstu zarade, imao zagarantirani posao u Istri do kraja godine.

VINSKO CARSTVO PZ-a VRBNIK U oronuloj hali niknuo ultramoderan podrum: 'Ispunio nam se san'

26.09.2019.

Nakon opsežnih zahvata na obnovi i opremanju hale bivše tvornice tekstila, stvoren je moderan, termički izoliran, klimatiziran i ventiliran podrum s čak 99 tankova, a ukupni podrumski kapaciteti PZ-a podignuti su na 1,3 milijuna litara vina

Berba u punom jeku: grožđa manje, ali vrhunske kvalitete

18.09.2019.

Petnaestak dana kasnije nego proteklih godina, počela je berba u vinogradima diljem Istre. Vremenski su uvjet idealni, grožđe dobre kvalitete, pa bi vinogradari i vinari mogli imati uspješnu sezonu.

Grožđe zdravo, sezona berbe mogla bi se odužiti zbog nedostatka berača

13.09.2019.

Berači su deficitarni, mnogi su otišli u inozemstvo ili na more, a poklapa se i termin berbe duhana

Pošip, crljenak i plavac iz Kraljevskih vinograda na putu za Japan

10.09.2019.

Unazad 10-ak godina podigli su vinograde kojima dominiraju domaće sorte i tako s 38 hektara nasada i 300.000 trsova ušli u najuži krug najvećih vinogradara Dalmacije. Puno je planova koje ostvaruju kroz vlastita ulaganja, kredite te Mjeru 13 jer "svaka ku

Tag cloud

  1. 1944 članka imaju tag hrvatska
  2. 1970 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1248 članka imaju tag izvoz
  5. 843 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag svijet
  7. 1009 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 837 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 918 članka imaju tag ict
  12. 966 članka imaju tag EU
  13. 863 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 566 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 548 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 428 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 261 članka imaju tag potpore
  25. 395 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 344 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 422 članka imaju tag dzs
  31. 304 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 350 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 378 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija