Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Ou 2015

Može li 'ekonomija dijeljenja' ugroziti privatni turistički smještaj?

Izvor: liderpress.hr · Autor: Lider/Hina  

Može li 'ekonomija dijeljenja' ugroziti privatni turistički smještaj?

Privatni smještaj u hrvatskom turizmu relativno je dobro reguliran, ali treba ga i dalje podupirati pojednostavljenjem svih procedura za legalno poslovanje kako ne bi 'kliznuo' u sivu zonu, pogotovo u većim gradovima gdje se već javlja nelojalna konkurencija poduprta i tzv. sharing economy, kao novim megatrendom u svjetskom turizmu temeljenom na digitalnim platformama koje izravno spajaju turiste i ponuditelje usluga, koji privatnom smještaju u Hrvatskoj daje i snažan poticaj.

Poručuje to predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) Nedo Pinezić nakon prošlotjedne najveće svjetske turističke burze ITB u Berlinu gdje se pomalo neočekivano, pogotovo za hotelijere, upravo privatni smještaj (private accomodation) nametnuo kao važan dio 'shering economy' ili 'ekonomije dijeljenja' koja je bila i jedna od top tema ITB-a.

"Riječ je o novijem modelu poslovanja u turizmu u kojem se ne radi samo sa smještajem nego i drugim uslugama, poput prijevoza, zbog čega će i u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama u svijetu, trebati dosta mudrosti, suradnje i volje da se održi pozitivan trend dobre ponude i rastućeg prometa u privatnom smještaju", kaže Pinezić.

Osnova tog megatrenda su novije digitalne platforme za usluge u turizmu, na kojima poslovanje temelje i neki od najvećih svjetskih online operatora za putovanja i vezane usluge, poput Priceline-a čiji je brend i booking.com te Airbnb-a, koji su s početnih oko 100 zaposlenih u pet-šest godina stigli do njih više od deset tisuća u desecima zemalja svijeta i koji svakodnevno obavljaju više od 100 tisuća transakcija pronalazeći smještaj za milijune ljudi.

Svima njima je zajedničko zadovoljiti želje modernih turista koji, budući su i sami sve više online putem mobilnih uređaja, traže jednostavnost i lako dostupne te povoljn(ije)e usluge. Također, svoj globalni uspjeh prije svega temelje na tehnologiji koja omogućava lakoću bukiranja, ali i ekonomskoj krizi kao 'katalizatoru' cijelog procesa 'shering economy' te novim navikama putnika koji danas putuju s pametnim telefonima i bez obveza i velikih planova žele upoznavati lokalne kulture.

Rasprave diljem svijeta oko legalnosti i regulacije

Kako se na tim servisima povećava promet tako se povećavaju i rasprave diljem svijeta oko legalnosti takvog poslovanja koje još nije adekvatno regulirano, pa ni načini plaćanja poreza, izdavanja odobrenja za rad, ostvarivanje radnih i socijalnih prava zaposlenih, a nema ni jasnih jamstava o kvaliteti usluge, upitne su i provjere pružatelja usluga, kao i 'dekomodiranja' stanovnika u stambenim četvrtima u kojima boravi sve više turista.

U vezi toga na ITB-u se čulo i kako regulacija mora ići prije svega u prilog ljudima, da takvo poslovanje s privatnim smještajem brojnim destinacijama donosi velike prihode i zapošljavanje te da se treba fokusirati na unapređenje usluge smještaja kroz veću interakciju s vlasnicima i bolje povratne informacije od korisnika.

"Struka se slaže da se taj proces ne može zaustaviti jer su potencijali razvoja ogromni, poput primjerice samo više od milijardu postojećih korisnika facebooka, a kako u turizam ulazi i amazon.com, moguće i ebay, klasični hotelski, avio prijevoznički i drugi brendovi, htjeli ne htjeli, morat će se u to uključiti, inače će, kako već priznaju neki svjetski hotelijeri, zaostajati i gubiti 'utrku' s vremenom i trendovima potražnje", naglašava Pinezić.


Kako se uključiti u nove modele i što donose hrvatskom privatnom smještaju?

Naglašavajući da nova ekonomija dijeljenja i P2P poslovni model donosi brojne koristi hrvatskom obiteljskom smještaju, koji ima i najveći udjel od oko 50 posto u ukupnom smještaju u hrvatskom turizmu, Pinezić dodaje da hrvatski domaćini već znaju da moraju imati udoban smještaj, s korektnim cijenama i da moraju biti dobri domaćini, što je i uvjet da se uđe na bilo koju platformu i općenito bavi tim poslom.

"Hrvatski iznajmljivači smještaja već su prepoznati kao kvalitetni, sve su i bolji, kao i njihovi rezultati, ali im i dalje treba edukacije i povećanje razine informatičke pismenosti, jer bez interneta neće znati što se oko njih događa, niti će privući potencijalne goste, koji i ako dođu i primjerice nemaju besplatan bežični pristup internetu ili nešto drugo drugačije od ostalih neće dugo ostati niti preporučiti", poručuje Pinezić.

Još važnijim Pinezić smatra uključenje mladih ljudi, djece, unuka i sličnih u poslovne procese domaćinstva i digitalnog marketinga. To je, kaže, "možda i glavni uvjet o(p)stanka na tržištu, jer ako mlađima prenesemo stečene manire domaćinskog ponašanja, a oni poslovanje unaprijede digitalnom tehnologijom, naš posao ima svjetlu budućnost".


Komentari članka

Vezani članci

Prvi gosti došli na Kvarner, domaćini se nadaju uspješnoj sezoni

26.05.2020.

Nakon otvaranja granica prvi su gosti došli i na Kvarner. Sjeverni Jadran posjetili su nautičari, a vrata su otvorili i kvarnerski kampovi.

Koje epidemiološke mjere moraju poštivati privatni iznajmljivači

26.05.2020.

Privatni iznajmljivači su na mukama zbog situacije oko koronavirusa, no što se tiče rezervacija, nešto se malo pomaknulo, ali to je i dalje jako nezadovoljavajuće, komentirala je za emisiju Dobro jutro, Hrvatska Martina Nimac Kalcina, predsjednica Zajedni

U Istri zbog korone za sada nestalo oko 100 obrta

25.05.2020.

Kad prestanu državne potpore - bit će još gore. NAJVIŠE STRADALI KAFIĆI I JOŠ JEDNA DJELATNOST KOJA JE POSLJEDNJIH GODINA JAKO RASLA

Bradbury: Imamo 319 turističkih zajednica, ali na mailove turista nitko ne odgovara

25.05.2020.

PAUL BRADBURY, hrvatsko-britanski pokretač portala Total Croatia News, ponovno se bavi hrvatskim turizmom, a rezultati su opet poražavajući. U najnovijem tekstu naslova "Imamo 319 turističkih zajednica, ali na mailove turista nema tko odgovoriti" Bradbury

Hrvatski hoteli ipak zasukali rukave i krenuli u nepoznato - prilagođavanje domaćem gostu

21.05.2020.

Turistička industrija je u stanju teške anksioznosti. Smanjiti cijene pa imati barem nešto gostiju, makar i domaćih, ili ne dirati u cijene, pa čekati neka bolja vremena. No, što ako konkurentska hotelska kuća smanji cijenu? Što ako prvi susjed smanji cij

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2046 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1061 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 566 članka imaju tag marketing
  19. 391 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 518 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 352 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija