Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Velj 2019

'Možda je malo teže krenuti i ide dosta polako, ali interes je sve veći i rastemo'

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Jasmina Trstenjak  

'Možda je malo teže krenuti i ide dosta polako, ali interes je sve veći i rastemo'

Zamislite da degustirate nekoliko vrsta piva u jednom malom dućanu, koji je ujedno i kušaonica, uz to dobijete i malo čvaraka ili, recimo, pržena krilca te izađete iz dućana s ‘beer to go’ - plastičnom bocom u kojoj je litra točenog piva koje vam se najviše svidjelo od svih koja ste degustirali. Ili, još bolje, zamislite da naručite litru svoje omiljene točene pive i da vam je dostave na kućni prag. Ne onu u boci niti onu u limenci, nego točenu pivu, da naglasimo još jednom. E, to se zove dobra ideja. Pa i dobar posao koji u Hrvatskoj ima i prostor i potencijal za rast i razvoj. Jer takvog koncepta trgovina na našem terenu baš i nema.

Spomenuti koncept koji već, naravno, dulje vrijeme postoji u svijetu, stigao je u Hrvatsku tek prije nekih godinu dana s Harat’s Beer Botiqueom, kušaonicom i dućanom koja nudi 200 različitih vrsta piva u bocama i limenkama iz cijeloga svijeta, što craft, što industrijskih, 20 vrsta točene pive pa i ‘beer to go’. Oni su, kako kaže direktor Dmitrij Kalgin, 70 posto dućan, a 30 posto kušaonica.

Plac, ali s pivom
- Pivo je proizvod koji bi trebalo poštovati. I to je naša generalna ideja. Ako postoje trgovine samo s mesom ili samo s pekarskim proizvodima, zašto onda ne bi bilo i trgovina samo s pivom?! Naša ideja je svježe i kvalitetno pivo. Mi smo, hajdemo reći, plac s pivom - duhovito konstatira Kalgin, inače rodom iz Rusije u kojoj je boom takvih dućana počeo još prije deset godina i to u gotovo svakom kvartu.

Zagreb, 150219.
Harat's beer butik u Gajevoj ulici br.26 u kojemu se prodaje i pivo za van.
Na fotografiji: direktor Dmitrij Kalgin.
Foto: Dragan Matic / CROPIX Dragan Matić / CROPIX
Direktor Dmitrij Kalgin

S njim razgovaramo na tečnom hrvatskom koji je brzo usvojio tijekom svoje dvije godine koliko živi u Hrvatskoj. Prvi put je došao kao turist, priča nam, a drugi put već zbog ljubavi. I zbog ljubavi je ostao. Rekli bismo, nerijetko viđen scenarij. Možda je mnogima više poznat Harat’s Irish Pub u Zagrebu, na Opatovini, nego njihov dućan/kušaonica. No, sa svojim malim trgovinama Harat’s postaje sve aktivniji sudionik pivske scene, pogotovo craft scene koja je već iznjedrila specijalizirane kafiće i festivale, a sada i poseban koncept malih dućana koji nude samo pivo. I craft i industrijsko. Trenutačno Harat’s ima dvije trgovine u Zagrebu, jedna je otvorena u siječnju prošle godine u kvartu Savica, a onu iz Vrbana lani u prosincu preselili su u centar grada, u Gajevu ulicu. Zbog koncepta, dobre ideje, ali i ponekog znatiželjnika koji sanja o sličnom posao, odmah se ubacujemo sa sto pitanja. Kakav je ‘feedback’ tog koncepta?

- Dobar. Iako, ljudi su nekad začuđeni, misle u početku da je neki kafić. Vi imate dosta dobru kulturu vina i teško je pivo približiti toj sceni. I ne znam zašto je ‘okej’ platiti 200 kuna za bocu vina, ali nije za pivo - čudi se Kalgin.

Hoće li biti i treća trgovina?

- Sigurno – kaže.

A hoće li biti i u nekom drugom gradu?

- Naravno, zašto ne?! – odgovara nam, dajući do znanja da su sve mogućnosti otvorene.

A konkurencija?

- Ne bojimo se. Još bolje za nas da cijela ova kultura koju guramo krene i zaživi, postane standard. Veći je problem biti monopolist kad ne možeš objasniti čovjeku razliku zašto je nešto dva puta skuplje ili jeftinije – pojašnjava pa usput savjetuje:

- Ako netko odluči ući u ovaj posao, za početak mora voljeti pivo. Treba se i educirati. Ako vas zanima ovo, uspjet ćete sigurno. Kao i u gotovo svakom biznisu. Treba krenuti i izdržati početke kad nitko ne zna za vas, što je zapravo sasvim normalno. Nama je trebalo možda šest mjeseci da bi nas se uopće prepoznalo. No, najbolja reklama je zapravo od usta do usta. Mi sada već nakon godinu dana imamo stalne mušterije pa tako mušterija s Vrbana, gdje smo zatvorili trgovinu i preselili je u Gajevu, često dolaze na Savicu po pivo - dio je začina za uspješan biznis koji iznosi Kalgin.

Problem je papirologija
Posebno napominje da se trude stalno u ponudi imati nova piva i imaju istu filozofiju kao i mali nezavisni proizvođači pive - veliki naglasak je na kvaliteti. Zato su, naglašava, zapravo i svi prijatelji i jedna velika obitelj.

U samoj reklami su im, priznaje, pomogle upravo same pivovare koje ih stalno ‘šeraju’ na društvenim mrežama, pri čemu je Twitter posebno jak za craft publiku. Kao netko tko se susreo prvi put s hrvatskom administracijom, Kalgin kaže da je išlo dosta sporo i da je papirologija veliki problem, ali uspjeli su unatoč klasičnim investitorskim i poduzetničkim mukama.

- Uspijevamo se pokriti bez problema i najbolja stvar je što imamo tendenciju rasta. Možda je teže krenuti i ide polako, ali ako stvarno radite nešto kvalitetno i kako treba, samo možete rasti. Treba izdržati do tog trenutka. Mi nemam neki veliki profit, ali za takav biznis, nije to loše – realan je ‘naš’ Rus koji, kako sam priznaje, Hrvatsku već gleda kao svoj dom.

S obzirom na to da je konkurencija dobrodošla i da ima prostora za još takvih dućana u Hrvatskoj, nastavljamo s pitanjima: koliko nam treba kapitala, gdje su zamke, što je prednost, kako krenuti...? Prednost je u poslu koji vodi što nije potreban veliki prostor, a ni ulaganje nije neizvedivo, čak i ako nemamo iza sebe jakog igrača s kapitalom kao što je Harat’s. Njihovi dućani su smješteni na 40-ak kvadrata, imaju tek par stolova (doduše, i malu terasu) jer nisu klasičan kafić, nego kušaonica pa im ne treba 100 kvadrata, niti više od četiri, pet stolova.

- Mi imamo svoj model savršenog dućana. To je dobra lokacija, kvadratura od oko 40 m² i rashladna komora. U Gajevoj smo uložili između 140.000 i 160.000 kuna, a u oba dućana je ukupno uloženo, rekao bih, oko 300 tisuća kuna. To su troškovi opremanja prostora, renovacije, stolovi... No, to je dućan, imamo svega par stolova. Poanta je u degustaciji – naglašava Kalgin, dodajući kako imaju degustacijski set, što je zapravo ponuda od šest stilova piva, nude i čvarke, a usput otkriva da planiraju krenuti i s ‘finger food’ konceptom, odnosno ‘hranom s nogu’, a kako je dosta popularno Gardenovo gluten free pivo, čak razmišljaju i o točenom gluten free pivu.

- Sad planiramo krenuti i s dostavom pive. To je naš idući cilj i nadamo se realizaciji za par mjeseci. Vrlo vjerojatno da ćemo surađivati s Wolt dostavom, koji dostavljaju automobilom, skuterom i biciklima – otkriva nam još malo detalja i planova.

U početku se trebalo opskrbiti i robom, što je u slučaju Harat’s Beer Boutiquea bilo oko 15 tisuća kuna u startu. No, naš sugovornik napominje da je pojedinačno najveća investicija u ovom poslu rashladna komora u kojoj se drže bačve s pivom. I u maloj kvadraturi zauzima barem šest kvadrata. Ona ‘jede’ puno struje pa čini i većinu režijskih troškova, a cijena joj varira. Komora u trgovini u Gajevoj koštala je oko 40 tisuća kuna, a u trgovini na Savici je nešto manja pa je bila i desetak posto jeftinija. No, bez nje cijeli posao nema smisla, kao ni bez sustava za točenje na boce.

Preflaširanje
- To nam je najveći hit jer je to naša ideja. Pokušavamo u hladnjaku držati samo neke ekskluzive, recimo neki belgijski gueuze jer nisam siguran koliko to ima smisla kao točeno pivo. Trenutačno točimo u boce od litre, razmišljamo i o bocama od dvije litre, a o točenju u limenke ne razmišljamo. Ovo je cijeli jedan sustav. Vi morate spojiti bocu na taj sustav, onda pod pritiskom ide plin u bocu i zato nema pjene kad točimo. To je kao neko preflaširanje, da se tako izrazim. Zato boce mogu stajati i dva tjedna u hladnjaku bez problema. Nije to samo točionik za pivo - pojašnjava nam mladi direktor.

Cijena jedne litre točene pive (imaju i craft i industrijsko) kreće se od 25 kuna do 70-ak kuna, što se u odnosu na cijene craft pive u kafićima i isplati. No, kako stalno žele nuditi novo, onda i cijene ovise o tome.

- Craft pivo nam u zadnje vrijeme ide jako dobro. Recimo, piva Nove runde ili Primariusa ne postoje flaširana i zato je naš dućan jedini u Hrvatskoj gdje možete kupiti pivo ‘to go’. Ljeti je puno ljudi dolazilo po pivo za more, za godišnji odmor, pa su uzimali i po 12 litara - ponosno ističe Kalgin.

Pivo nabavljaju na tjednoj bazi jer stalno rotiraju ponudu.

- Super je kad netko dođe prvi put, a onda već u drugom njegovom posjetu imamo barem pet novih stvari u ponudi. To je bitno za craft. Morate imati jako široki asortiman, a isto tako je i s točenim pivom. Uvijek nešto novo, novo i novo. Plus, važno je da je sezonsko. Na proljeće će, recimo, više ići pšenično pivo, kad je hladnije, tamni porter – savjetuje.

Kvaliteta ispred marže
Na pitanje koliki su im troškovi za robu na tjednoj bazi, odgovor simpatično počinje s ‘uf’, dajući u dva slova sve do znanja.

- Što se prodaje tiče, imamo relativno malu maržu, no važnija nam je kvaliteta i to što ljudi više odlučuju piti manje piva, ali više kvalitetnog - napominje direktor.

Dakle, želimo li se ubacili u tu branšu i krenuti s pivom ‘to go’, u startu bi nam trebalo oko 150.000 kuna za jedan dućan i kušaonicu. Što se troškova tiče, na rashladnu komoru koja troši puno struje, plaće i državu će sigurno otpasti dobar dio. Tu je i trošak najma prostora. Za najam bismo mogli izdvajati manje, ako već nemamo vlastiti prostor i odlučimo se za kvartovsku kušaonicu i dućan, odnosno nešto više unajmimo li prostor u centru grada - barem oko 800 eura. Dućan u nekom kvartu ima svoje prednosti i nedostatke, baš kao i onaj u samom centru grada.

- U kvartu imate stalnu ekipu, koja dolazi svaki dan i već ste gotovo prijatelji. S druge strane, u centru nemate stalne mušterije, no kako je Zagreb postao jaka turistička destinacija, dolazi nam dosta turista pa imamo priliku čuti iskustva iz cijelog svijeta o takvim dućanima. To je jako važno jer želimo ponuditi najbolje što postoji od piva - ističe direktor Harat’s Beer Boutiquea.

Kad bismo se odlučili ipak za centar, na režije i najam bi nam, prema procjeni, otpalo barem 1000 eura, a tome treba dodati i nabavu robe, što bi, opet prema procjeni, bilo barem upola manje od početne investicije – nešto manje od 1000 eura (oko 7000 kuna). Također, treba dodati još i mjesečnu nabavu plastičnih boca za punjenje od barem jedne litre. Količina koja se naručuje ovisi o prodaji, no Kalgin napominje da oni naručuju male zalihe jer nemaju puno prostora za skladištenje pa uzimaju oko 500 komada, što im je trošak od oko 1000 kuna. Nekad zna biti i veća narudžba, sve zapravo ovisi o samoj potrošnji, ponudi pa i sezoni. Pivo je, naime, dosta sezonski posao i Kalgin primjećuje kako je prosinac uvijek hit, siječanj i veljača su slabiji i onda se od travnja stalno povećava prodaja jer dolaze topliji dani, kada pivo najljepše ‘sjeda’. On sam je, inače, veliki pivoljubac. Na kraju krajeva, i sam konstatira da se ovakvim poslom ni ne može baviti netko tko ne voli pivo.

Završni račun
MJESEČNI TROŠKOVI

kredit = 3000 kn

(početna investicija od 150.000 kn, kredit na 5 god., 6,5% kamata)

nabava piva i boca za ‘to go’

= 30.800 kn

najam prostora i režije

= 8500 kn

dva zaposlena radnika

= 15.000 kn (sa svim doprinosima)

PRIHOD

cijena jedne litre ‘beer to go’

= prosječno 50 kn

prodamo 1400 litara

= 70.000 kn

DOBIT

prihod minus troškovi, minus 25% državi = oko 9500

*računica je napravljena temeljem naše procjene, nije uzet u obzir PDV


Komentari članka

Vezani članci

Marić: Svjedočimo jednoj pravoj pivskoj revoluciji

28.12.2018.

Tržište piva u Hrvatskoj sustavno bilježi pozitivne ekonomske trendove

Veliki proizvođači gube novac jer milenijalci ne vole industrijsko pivo

04.11.2018.

Prema analizi Beer Marketer's Insightsa, Budweiser, nekad najprodavanije pivo u Americi, izbačeno je s ljestvice tri najprodavanija pivska brenda prošle godine, prvi put od 1970-ih. Podaci govore kako će milenijalci rijetko preporučiti Budweiser, za razli

Mala nezavisna Daruvarska pivovara živi od industrijog piva, ali za dušu proizvode craft

03.09.2018.

Peti element ove godine obogaćena s četiri nova piva. Prodaja Petog elementa u 2017. godini porasla je čak 60 posto pa u Pivovari Daruvar vjeruju u daljnji rast.

U Daruvaru se radi prvo hrvatsko pivo s kanabisom

27.08.2018.

Nakon izlaska iz stečaja 2010. godine kreću ispočetka, a prije četiri godine stvoren je Peti element - linija zanatskih piva koju čine Aba, Lela, Bart, IIpa, Gerweiss, Stout 4.2, Woodoo 0.33, Bonner, Whey Beer (proteinsko pivo) te spomenuto pivo Green Po

Belgija - zemlja dijamanata i čokolade u srcu Europe

26.08.2018.

Belgijska radna snaga među najproduktivnijima je u EU. Ključni čimbenici koji tome doprinose su kvaliteta obrazovnog sustava i višejezičnost. Oko 35 posto radne snage ima najmanje jedan stupanj višeg obrazovanja, što je iznad prosjeka zemalja OECD-a.

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1893 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 983 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 347 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 248 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 328 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija