Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Sij 2012

Moguće uštede 10 mlrd. kuna

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Biserka Ranogajec  

Moguće uštede 10 mlrd. kuna

U javnoj nabavi moglo bi se za mandata nove Vlade RH uštedjeti i više od 10 milijardi kuna, smiono procjenjuje Draško Jelavić, direktor konzultantske austrijske tvrtke Cirtuo, specijalizirane za savjetovanje u nabavi koja djeluje u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj. Jelavić naglašava kako javna nabava prema nekim procjenama u Hrvatskoj čini oko 15 posto BDP-a, a s komercijalnom nabavom i do 50 posto. To obrazlaže time što Vlada izravno ali i neizravno odgovara za 120 milijardi kuna kad se računa nabavni obujam javnih tvrtki koje imaju njezinu potporu. Jelavić podsjeća kako je i nedavna aktivnost udruge Vjetrenjača ukazala na osjetljivost javne nabave te njezine nepravilnosti od rasipnosti i pogodovanja do korupcije i zloporabe.

Kako urediti učinkovitije javnu nabavu u kojoj je u posljednjih 10 godina ojačala legislativa i gdje se od 1. siječnja 2012. primjenjuje novi zakon i koja ima Središnji ured za javnu nabavu te kakvi su svjetski trendovi, govorilo se na skupu pod nazivom "Konferencija o nabavi:generator korporativne vrijednosti". Skup u organizaciji Hrvatske udruga nabavne djelatnosti (HUND) i časopisa Lider okupio je u Zagrebu 180 sudionika. Vrijeme je da nabava postane strateška nabava i pokretač tvrtke jer ona je jednako vrijedna prodaji i proizvodnji, poručio je Zlatko Bazianec, direktor globalne konzultantske tvrtke A.T. Kearney u Zagrebu koja već 20 godina provodi istraživanja o izvrsnosti nabave u svijetu. Posljednje istraživanje iz kraja 2011. pokazuje nastavak velike gospodarske nestabilnosti i njezin utjecaj na poslovno okruženje za sve nabavnike. Pokazalo se da i dalje raste korištenje e-nabave u čemu je Hrvatska još slaba i gdje je takva nabava gotovo potpuno zanemarena. Istraživanje upućuje na to da će u budućnosti još više rasti nabave iz niskotroškovnih država. U toj grupi zemalja na prvom mjestu i dalje je Kina, ali rastu i narudžbe u Indiji, Brazilu, Rusiji i Turskoj. Države na zapadu Europe vide one na istoku kao korak do Kine, dok Hrvatskoj taj korak može biti Turska, sve traženija zemlja nabave u regiji, ukazao je Bazianec. Na prekretnici krize on dodaje, nabava je sve više strateška funkcija i očekuje se kako će upravljanje odnosima s dobavljačima donijeti najmanje 40 posto benefita u iduće tri godine.

Ukratko, nabava se i dalje razvija, a nabavni procesi neprestano poboljšavaju, pojednostavljuju, ubrzavaju i automatiziraju. Velike kompanije koje imaju različite divizije odnosno biznise, centralizirale su nabave na najvišoj razini koliko je god to moguće. Na žalost, kaže Bazianec, puno se naših nabavnih referenata bave papirnatim poslovima, a manje traženjem novih dobavljača. Zašto ne otići u Kinu, pita se. Nije sve u zakonu, upozorava Jelavić misleći na važeći hrvatski Zakon o javnoj nabavi. Javni naručitrelji naime mogu pokazati da strogo provode zakon, ali unatoč tome imati neučinkovitu nabavu. Zakon je samo sredstvo u rukama javnih naručitelja i treba mijenjati praksu. Jelavić ukazuje kako je važno prijeći na novu razinu transparentnosti jer su današnja izvješća uglavnom statistička bez pravih pokazatelja učinka ili nepravilnosti. Valja razviti javnonabavne strategije i stvoriti pretpostavke za funkcioniranje nabave prema načelima najbolje prakse. Ukratko, on poručuje kako Vlada ima jedinstvenu priliku osuvremeniti javnonabavnu praksu s naglaskom na povećanje transparentnosti, dobro planiranje i javnonabavne strategije uz njihovu provedbu i kontrolu ugovornih obveza.


Komentari članka

Vezani članci

Porezni stručnjak o mjerama: Zašto konobar vrijedi manje od državnog službenika?

26.03.2020.

Zašto u ovoj krizi nema otpuštanja u državnoj upravi i u nekim drugim dijelovima javnog sektora? Zašto je jedan konobar, jedan zubar ili jedan cvjećar iz privatnog sektora manje vrijedan od bilo kojeg službenika iz državne uprave? Na žalost, zbog izuzetno

Premijeru, smijenite nesposobnog Horvata, trebamo Beroša za gospodarstvo!

25.03.2020.

Već tjedan dan komuniciramo kako smatramo da su mjere koje su donesene za pomoć gospodarstvu nedovoljne i da će rezultirati valom otkaza.

Vuk Vuković: Vladine mjere za ekonomiju pokazuju da su potpuno izgubljeni u krizi

24.03.2020.

U novootvorenoj grupi na Facebooku, Inicijativa "Glas Poduzetnika" koja je dala prijedloge vlastitih mjera na temelju mišljenja preko 5000 članova koja je grupa skupila u samo jedan dan, napravljena je mini anketa s pitanjem koliko dugo hrvatske male i sr

Vlada će plaćati tvrtkama da ne otpuštaju ljude zbog korone

16.03.2020.

Danas bi trebao biti finaliziran paket težak nekoliko milijardi kuna. Poduzetnici će moći odgoditi plaćanje rata kredita, ali takvo što se još ne planira za građane. Tvrtke će dobiti i novac za nabavu materijala

Vlada bi tvrtkama mogla odgoditi plaćanje rata kredita i akontacije poreza na dobit

12.03.2020.

Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, jučer je najavio da bi prve mjere za ublažavanje posljedica epidemije koronavirusa na hrvatsko gospodarstvo mogle biti poznate početkom idućeg tjedna, a Zdravko Marić, ministar financija, naznači

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 702 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 991 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 353 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 377 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija