Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Lip 2020

Mladen Vedriš: Hrvatska država ponaša se kao dr. Jekyll i MR. Hyde

Izvor: www.lider.media · Autor: Goran Litvan  

Mladen Vedriš: Hrvatska država ponaša se kao dr. Jekyll i MR. Hyde

Nije dovoljna samo financijska pomoć države zaposlenicima pojedinih sektora za tri ili četiri mjeseca. Država i ne treba i ne može dati sav taj novac, ali mora podmetnuti leđa, dati sigurnost i garancije poslovnim bankama, da one, u koordinaciji s HNB-om i politikama ECB-a, kreiraju dodatne financijske instrumentarije i potpore za realni sektor - rekao je profesor ekonomije na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Mladen Vedriš u intervjuu za Lider.

Ovaj znanstvenik, ali i političar i poduzetnik u praksi je prošao i poznaje i osobno sve sastavnice razvojnog modela triple helix​, i to sve do samog vrha hijerarhije – kao prvi čovjek grada Zagreba i potpredsjednik Vlade. Zato njegove izjave o državnim vrludanjima u gospodarskom sektoru imaju posebnu specifičnu težinu.

– Država se ponašala kao dr. Jekyll i Mr. Hyde. Po noći vam lomi rebra pogrešnom ekonomskom politikom i žestoko vas oporezuje gdje stigne, a onda vas preko dana liječi nefokusiranim socijalnim transferima koji su često između populizma i moralnog hazarda: od onih manjih, poput dozvola za uvoz automobila, pa do krupnijih – nekontroliranih subvencija u poljoprivredi ili brodogradnji. Pogrešne javne politike dovele su do Hrvatske koja je bila veoma ranjiva već u krizi 2009., a iluzija je da smo ovu krizu dočekali u boljoj situaciji nego prošlu - tvrdi Vedriš, koji u intervjuu govori o anatomiji hrvatskog ekonomskog vrludanja..

– Izvršna vlast pronašla je kvalificirane ljude u sustavu zdravstva koji su nas sigurno vodili kroz koronakrizu. Taj je posao itekako uspješno obavljen. Istim putem pristupit će se i drugim novim EU temama: klimatskim promjenama ili digitalizaciji. Ostaje pitanje zašto izvršna vlast ne vidi potrebu da za najvažnije područje, ekonomiju, ne pronađe od pet do osam kvalificiranih osoba kao stručni softver i sugovornika. Zašto samo u ekonomiji nije potrebna ekspertiza i zašto se smatra da, uz dužno poštovanje, nekoliko ministara, često liječnika, agronoma ili inženjera i pravnika koji su tamo došli prema ovakvim ili onakvim političko-stranačkim kriterijima i često se prema istim osnovama rotiraju, mogu sami nositi s tim najzahtjevnijim poslom? - pita se Vedriš.

Pitali smo našeg sugovornika i može li najavljeni predizborni dar težak deset milijardi eura iz Europske unije spasiti posrnulo hrvatsko gospodarstvo?

– Dobrodošla ideja. I dobrodošla sredstva – kad stignu. Ali, kao što je jasno rečeno, kao dominantno razvojna, a ne socijalna potpora. I bit će vezana uz provođenje reformi koje zahtijeva Europska komisija kako bi se u svakoj od zemalja članica podignula razina konkurentnosti. Stoga će ta sredstva biti usmjerena na programe novih investicija za koje će se svaka država morati dokazano kvalificirati. Cilj je potaknuti jačanje postojeće i stvaranje nove strukture gospodarstva u zemljama članicama, a ne samo plaćanje starih dospjelih računa. No velika europska rasprava na tu temu tek otpočinje, dugo je to i neizvjesno putovanje - zaključuje Vedriš.

Kompletan intervju s prof. dr. sc Mladenom Vedrišem možete pročitati u tiskanom ili digitalnom izdanju Lidera


Komentari članka

Vezani članci

Od 15 zemalja najpogođenijih padom turizma Hrvatska je na trećem mjestu

02.07.2020.

Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1.200 milijardi američkih dolara ili 1,5 posto globalnog BDP-a nakon gotovo četiri mjeseca prekida zbog koronavirusa, a među 15 zemlja svijeta čiji bi BDP mogao najviše 'trpjeti' zbog gubitaka turizma Hrvatska je

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

02.07.2020.

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Prib

Glas poduzetnika: Slijedi val otkaza, likvidacija tvrtki, možda kolaps javnog sektora

02.07.2020.

"Jednostavnom računicom dolazimo do toga da je još 3,2 milijarde kuna na raspolaganju za gospodarstvo iz EU fondova, bez da je Vlada išta trebala uložiti iz proračuna. Misli li Vlada da ima trenutačno važnije stvari za uložiti novac od spašavanja radnih m

Prije točno sedam godina ušli smo u EU: Gdje smo bili tada, a gdje smo sada?

02.07.2020.

Hrvatska je proteklih godina znatno smanjila i nezaposlenost, ali smanjenje broja nezaposlenih ponajprije je posljedica otvaranja tržišta rada drugih članica EU za hrvatske radnike. Posljednja članica koja otvara svoje tržište rada za naše radnike je Aust

Sada je i službeno! Ponovno kreću mjere aktivne politike zapošljavanja i mjere samozapošljavanja

30.06.2020.

Potpora za samozapošljavanje može se dodijeliti u manjem iznosu od traženog ukoliko se radi o djelatnostima koje ne zahtijevaju visoka početna ulaganja

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1076 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 695 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 385 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 238 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici