Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Svi 2019

Misterija kreditnog rejtinga: zašto je Moody’s Hrvatsku zadržao u smeću?

Izvor: prviplan.hr · Autor: Edita Vlahović Žuvela  

Misterija kreditnog rejtinga: zašto je Moody’s Hrvatsku zadržao u smeću?

Bonitetna kuća Moody’s nije slijedila Standard&Poor’s (S&P) i digla rejting Hrvatske na investicijsku razinu. Kreditni rejting Hrvatske je zadržao na špekulativnoj razini ‘Ba2’, dva razreda ispod investicijskog rejtinga, ali je prognozu iz stabilne poboljšala u pozitivnu. Rejting agencija Standard & Poor’s je, podsjetimo, krajem ožujka nakon šest godina vratila rejting Hrvatske u investicijsku kategoriju, ‘BBB-/A+’, dok agencija Fitch hrvatski rejting i dalje drži u kategoriji špekulativnog, podinvesticijskog s ocjenom BB+, također s pozitivnim izgledima.

Fitchova ocjena nešto je bolja od najnovije Moody’sove, jedan razred ispod investicijskog rejtinga. Ocjene Moody’sa i Fitcha znače da obje bonitetne kuće procjenjuju da još uvijek ispunjavanje svih dugoročnih obveza u slučaju Hrvatske nije sigurno.

Financijska tržišta ne dijele mišljenje agencija
Hrvatska je krajem 2012. izgubila investicijski rejting, do 2016. još je dva puta bio srušen – od članica EU-a samo Hrvatska i Grčka spadaju u špekulativni, tzv. ‘junk’ razred. Dizanje kreditnog rejtinga od strane S&P-a u ožujku ove godine u investicijski razred doživljeno je kao znak da će i ostale agencije slijediti tu ocjenu.

Domaći ekonomisti već duže vrijeme tumače da bonitetne kuće neopravdano dugo drže hrvatski rejting u smeću te da njihove procjene financijska tržišta ne uzimaju u obzir. Prinos na desetogodišnje obveznice kreće se, naime, na oko 1,8 posto, što je povijesni minimum. Hrvatska se zadužuje jeftinije nego ikad, daleko jeftinije od Grčke, pa čak i od nekih zemalja koje imaju investicijski rejting.

Druga grupa argumenata odnosi se na makroekonomske i gospodarske pokazatelje: Krajem 2018. hrvatski je BDP bio gotovo 13 posto veći u odnosu na 2012., kada je kreditni rejting bio srušen u razred ‘smeća’. Produktivnost rada također je snažno porasla i rasla je po stopama višim od stopa gospodarskog rasta.

Osnovni problem: Malen potencijal gospodarskog rasta
Nadalje, najveće promjene dogodile su se u javnim financijama. Proračun opće države već dvije godine je u suficitu (2012. deficit je bio 5,3 posto BDP-a, godinu dana ranije rekordnih 7,9 posto BDP-a). Udio javnog duga u BDP-u s rekordnih 84 posto iz 2014. oboren je krajem prošle godine na 75 posto i ima tendenciju daljnjeg pada. A Hrvatska još uvijek ne zaslužuje bolji kreditni rejting, tvrdi Moody’s! Zašto?

Hrvatsko gospodarstvo je maleno, njegov potencijal za rast je relativno malen u usporedbi s onime sličnih zemalja, a rast podliježe oscilacijama. Nestabilan je i suočen s brojnim izazovima, tumače u Moody’su. Procjenjuju da će prosječni hrvatski rast u idućim godinama iznositi 2,4 posto, što je daleko manje od potencijala rasta konkurentnih tranzicijskih država.

Ističu i nisku razinu bruto ulaganja, koja je po njima u uskoj vezi s “povijesno niskom razinom javnih ulaganja”, slabu apsorpciju fondova Europske unije (koja bi se u iduće dvije godine ipak trebala poboljšati).

Turizam je, po Moody’s-ovoj ocjeni, bio ključan element oporavka hrvatskog gospodarstva i dalje bi trebao podržavati rast, usprkos mogućem slabljenju vanjske potražnje. Osim što ističu doprinos turizma i osobne potrošnje gospodarskom rastu, Moody’s u svojoj analizi u ukazuje na slabost vanjskotrgovinske razmjene – saldo je negativan zbog većeg uvoza od izvoza.

Rizična ovisnost o osobnoj potrošnji i turizmu
Moody’s je de facto ponovio ocjene bonitetne kuće Fitch iz prosinca 2018.: Hrvatska i dalje ima slabi potencijal za gospodarski rast, javni dug usprkos smanjenju je i dalje visoki te previše izložen vanjskim utjecajima. Manji dolazak turista ili jača kriza u zemljama s kojima najviše trgujemo, poput Njemačke i Italije, lako mogu pogoditi krhki gospodarski rast koji se temelji prije svega na rastu osobne potrošnje.

Osobna potrošnja čini čak 57 posto BDP-a i pridonosi rastu gospodarstva više od javne potrošnje, izvoza i investicija. Osobnu potrošnju potiču i doznake iz inozemstva koje su lani premašile dvije milijarde eura, dvostruko više nego što su iznosile strana ulaganja. Kada se tome pribroje i prošlogodišnjih rekordnih deset milijardi eura prihoda od stranih turista, malo je prostora (volje) za promjenom strukture gospodarstva.


Komentari članka

Vezani članci

Napokon sustav bez biljega

17.05.2019.

Vlada jučer usvojila podzakonski akt za uvođenje elektroničke naplate.

'Maistra je podcijenjena, krenite u otkup'

15.05.2019.

Namjera Maistre da gotovo 283 milijuna kuna dobiti zadrži u kompaniji izazvala je nezadovoljstvo nekih manjinskih dioničara.

Prije roka zabijen zadnji pilot Pelješkog mosta, čekaju se pristupne ceste

13.05.2019.

Piloti su zbog neravnog morskog dna ostali viriti i do deset metara iznad morske površine. Izvođači kažu da će ih stoga morati rezati i nakon toga iz njih izvlačiti mulj i puniti ih armiranim betonom. Brod-crpka već obavlja svoj posao, a i ostali ploveći

Hrvatska usvojila tri turistička zakona kojima se otvara novo poglavlje za Hrvatsku: Evo o čemu se radi

13.05.2019.

Ministar Cappelli napominje da su u izradi tih zakona sudjelovali predstavnici svih razina turističkih zajednica, načelnici, gradonačelnici i župani, čiji su prijedlozi postali sastavni dio zakona

Na Velesajmu razvili pametnu narukvicu koja pomaže starijima i nemoćnima

13.05.2019.

"Nadamo se da ga netko neće koristiti jer nema s kime piti kavu", šale se tvorci Silver Monitora. Za razliku od drugih sličnih uređaja Silver Monitor je savršeno jednostavan za korištenje. U sebi ima SIM karticu koja se može spojiti na bilo koju mrežu i s

Tag cloud

  1. 1897 članka imaju tag hrvatska
  2. 1914 članka imaju tag turizam
  3. 1523 članka imaju tag financije
  4. 1217 članka imaju tag izvoz
  5. 829 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 953 članka imaju tag trgovina
  8. 822 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 923 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 875 članka imaju tag ict
  13. 848 članka imaju tag industrija
  14. 760 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 521 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 572 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 492 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 333 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 327 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija