Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Svi 2019

Misterija kreditnog rejtinga: zašto je Moody’s Hrvatsku zadržao u smeću?

Izvor: prviplan.hr · Autor: Edita Vlahović Žuvela  

Misterija kreditnog rejtinga: zašto je Moody’s Hrvatsku zadržao u smeću?

Bonitetna kuća Moody’s nije slijedila Standard&Poor’s (S&P) i digla rejting Hrvatske na investicijsku razinu. Kreditni rejting Hrvatske je zadržao na špekulativnoj razini ‘Ba2’, dva razreda ispod investicijskog rejtinga, ali je prognozu iz stabilne poboljšala u pozitivnu. Rejting agencija Standard & Poor’s je, podsjetimo, krajem ožujka nakon šest godina vratila rejting Hrvatske u investicijsku kategoriju, ‘BBB-/A+’, dok agencija Fitch hrvatski rejting i dalje drži u kategoriji špekulativnog, podinvesticijskog s ocjenom BB+, također s pozitivnim izgledima.

Fitchova ocjena nešto je bolja od najnovije Moody’sove, jedan razred ispod investicijskog rejtinga. Ocjene Moody’sa i Fitcha znače da obje bonitetne kuće procjenjuju da još uvijek ispunjavanje svih dugoročnih obveza u slučaju Hrvatske nije sigurno.

Financijska tržišta ne dijele mišljenje agencija
Hrvatska je krajem 2012. izgubila investicijski rejting, do 2016. još je dva puta bio srušen – od članica EU-a samo Hrvatska i Grčka spadaju u špekulativni, tzv. ‘junk’ razred. Dizanje kreditnog rejtinga od strane S&P-a u ožujku ove godine u investicijski razred doživljeno je kao znak da će i ostale agencije slijediti tu ocjenu.

Domaći ekonomisti već duže vrijeme tumače da bonitetne kuće neopravdano dugo drže hrvatski rejting u smeću te da njihove procjene financijska tržišta ne uzimaju u obzir. Prinos na desetogodišnje obveznice kreće se, naime, na oko 1,8 posto, što je povijesni minimum. Hrvatska se zadužuje jeftinije nego ikad, daleko jeftinije od Grčke, pa čak i od nekih zemalja koje imaju investicijski rejting.

Druga grupa argumenata odnosi se na makroekonomske i gospodarske pokazatelje: Krajem 2018. hrvatski je BDP bio gotovo 13 posto veći u odnosu na 2012., kada je kreditni rejting bio srušen u razred ‘smeća’. Produktivnost rada također je snažno porasla i rasla je po stopama višim od stopa gospodarskog rasta.

Osnovni problem: Malen potencijal gospodarskog rasta
Nadalje, najveće promjene dogodile su se u javnim financijama. Proračun opće države već dvije godine je u suficitu (2012. deficit je bio 5,3 posto BDP-a, godinu dana ranije rekordnih 7,9 posto BDP-a). Udio javnog duga u BDP-u s rekordnih 84 posto iz 2014. oboren je krajem prošle godine na 75 posto i ima tendenciju daljnjeg pada. A Hrvatska još uvijek ne zaslužuje bolji kreditni rejting, tvrdi Moody’s! Zašto?

Hrvatsko gospodarstvo je maleno, njegov potencijal za rast je relativno malen u usporedbi s onime sličnih zemalja, a rast podliježe oscilacijama. Nestabilan je i suočen s brojnim izazovima, tumače u Moody’su. Procjenjuju da će prosječni hrvatski rast u idućim godinama iznositi 2,4 posto, što je daleko manje od potencijala rasta konkurentnih tranzicijskih država.

Ističu i nisku razinu bruto ulaganja, koja je po njima u uskoj vezi s “povijesno niskom razinom javnih ulaganja”, slabu apsorpciju fondova Europske unije (koja bi se u iduće dvije godine ipak trebala poboljšati).

Turizam je, po Moody’s-ovoj ocjeni, bio ključan element oporavka hrvatskog gospodarstva i dalje bi trebao podržavati rast, usprkos mogućem slabljenju vanjske potražnje. Osim što ističu doprinos turizma i osobne potrošnje gospodarskom rastu, Moody’s u svojoj analizi u ukazuje na slabost vanjskotrgovinske razmjene – saldo je negativan zbog većeg uvoza od izvoza.

Rizična ovisnost o osobnoj potrošnji i turizmu
Moody’s je de facto ponovio ocjene bonitetne kuće Fitch iz prosinca 2018.: Hrvatska i dalje ima slabi potencijal za gospodarski rast, javni dug usprkos smanjenju je i dalje visoki te previše izložen vanjskim utjecajima. Manji dolazak turista ili jača kriza u zemljama s kojima najviše trgujemo, poput Njemačke i Italije, lako mogu pogoditi krhki gospodarski rast koji se temelji prije svega na rastu osobne potrošnje.

Osobna potrošnja čini čak 57 posto BDP-a i pridonosi rastu gospodarstva više od javne potrošnje, izvoza i investicija. Osobnu potrošnju potiču i doznake iz inozemstva koje su lani premašile dvije milijarde eura, dvostruko više nego što su iznosile strana ulaganja. Kada se tome pribroje i prošlogodišnjih rekordnih deset milijardi eura prihoda od stranih turista, malo je prostora (volje) za promjenom strukture gospodarstva.


Komentari članka

Vezani članci

Podaci Porezne uprave: Promet od turizma veći za milijardu kuna

19.07.2019.

Visoke stope rasta hrvatskog turizma, prema svemu sudeći, stvar su prošlosti, no turizam će i ove godine biti jedan od okidača razvoja hrvatskoga gospodarstva i punjenja državne blagajne

Loše izvješće MMF-a za Hrvatsku i regiju, predviđa se snažan pad radne snage

16.07.2019.

Smanjenje broja radne snage u sljedeća tri desetljeća moglo bi biti još snažnije te dosegnuti 25 posto, a Zhang napominje da to znači da će radna populacija morati podržavati više nego dvostruko veći broj starijih osoba nego što to trenutno čini.

Za poduzetnike je 2018. godina bila najuspješnija u 17 godina

15.07.2019.

Veliki poduzetnici svojim rezultatima dominiraju u hrvatskom gospodarstvu - prošle godine zapošljavali su 263.465 radnika

Sezona je u isto vrijeme rekordna i katastrofalna. Evo zašto

12.07.2019.

MINISTAR turizma Gari Cappelli neki dan je predstavio turističke rezultate za prvih pola godine prema kojima je naš turizam u porastu, iako cijeli turistički sektor tvrdi da je pravo stanje na terenu lošije nego lani te da su slabije popunjeni i privatni

Hrvati sve više koriste kartice: 17% njih plaća beskontaktno, a 62% želi plaćati mobitelom

11.07.2019.

Za plaćanja, čak i iznosa od 100 kuna potrošači se sve više oslanjaju na kartice, pokazali su to rezultati redovnog istraživanja MasterIndex koje je za kompaniju Mastercard provela agencija Improve. Istraživanje je pokazalo da korisnici bankarskih usluga

Tag cloud

  1. 1921 članka imaju tag hrvatska
  2. 1945 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 962 članka imaju tag trgovina
  8. 954 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 680 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 962 članka imaju tag EU
  12. 897 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 424 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija