Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Lip 2017

Miodrag Šajatović: Zašto ima novca za ceste, a nema za proizvodne investicije

Izvor: lider.media · Autor: Miodrag Šajatović  

Miodrag Šajatović: Zašto ima novca za ceste, a nema za proizvodne investicije

Vijest glasi: ‘Inozemna izravna ulaganja u 2016. iznosila su 1,7 milijardi eura, najviše od 2008.’ U posljednje vrijeme mi u Lideru prilično smo fokusirani na investicije. U proteklih tjedan dana održali smo investicijske forume u Puli i Zadru. Promicali smo drugu sezonu ‘Lider investa’, izbora najboljih proizvodnih investicija u Hrvatskoj. A između toga održali smo konferenciju o četvrtoj industrijskoj revoluciji na kojoj se dramatično govorilo o potrebi investiranja u digitalizaciju proizvodnih procesa i uvođenja tehnologija utemeljenih na spoju umjetne inteligencije i robotike.

Zato nam je taj podatak o 1,7 milijardi eura direktnih stranih investicija (FDI) zazvonio. Nažalost, još se jedanput pokazalo da se, i kad su investicije u pitanju, zapravo ništa ne zna. Podatak o direktnim stranim investicijama jedan je od najbezvrednijih u konkurenciji mnogih bezvrijednih podataka. Čak je 67 posto iskazanih ulaganja, vjerovali ili ne, zadržana dobit koju su strane banke ostvarile u Hrvatskoj.

Perin auto − strana investicija
Gradnja autoceste Zagreb − Sisak stajala je 2,5 milijardi kuna. Zašto se taj novac nije iskoristio za privlačenje ulaganja i financiranje novih tvornica u devastiranom Sisku? Taj nerazmjer vrijedi za cijelu Hrvatsku.
Dakle, recimo da banke ostvare dobit od milijardu eura i od toga 400 milijuna eura pošalju bankama majkama. To što su zadržale tretira se kao da je otišlo van i onda se vratilo u ovdašnje banke. To što će se većina te zadržane dobiti plasirati u sklopu kredita za potrošnju, površnim i lijenim analitičarima (čast iznimkama) nimalo ne smeta. Ispada da se, kad neki naš Pero ode u banku i uzme kredit za automobil te kupi limenog ljubimca, to u službenim podacima tretira kao direktna inoinvesticija! Ništa korisniji nisu ni opći podaci o investicijama u fiksni kapital. Opet je riječ o činovničkom pristupu koji se svede na Vladinu procjenu da će ‘bruto investicije u fiksni kapital’ ove godine rasti prema stopi od 4,6 posto. O strukturi, konkretnim investicijama ni riječi. Tko bi se mučio detaljima… A za imalo ozbiljnije upravljanje procesima u jednoj nacionalnoj ekonomiji bilo bi odgovorno voditi precizan popis pojedinačnih investicija, u kojim se sektorima provode. Svih ovih godina nisam vidio takav rad. Ni u znanstvenoj zajednici ni u nekoj državnoj instituciji. Ako sam nešto propustio, velika isprika i odmah molba da s autorima napravimo veliki intervju za Lider.

Liderovo istraživanje
Podatak o 1,7 milijardi eura direktnih stranih investicija u 2016. sasvim je beskoristan. Metodologija je takva da kad neki Pero bankovnim kreditom kupi automobil − to se tretira kao strana investicija.
Budući da, evo, jedna mala redakcija, uz pomoć partnera, traga za investicijama koje zadovoljavaju naše kriterije za nagradu (orijentiranost na izvoz, što više domaćeg repromaterijala, mnogo novih radnih mjesta, nova tehnologija…), potrošili smo nekoliko tjedana i napravili rang-listu stotinu najvećih investicija u protekle četiri godine. Objavili smo je u prošlome Lideru, ali u svjetlu onoga beskorisnog podatka o stranim direktnim investicijama čini se da zaslužuje još malo pozornosti.

Ako je vjerovati investitorima, tih stotinu projekata ‘teško’ je 32 milijarde kuna. Industrijskih je investicija 28, turističkih 24, infrastrukturnih 22, u energetiku 11, u trgovinu sedam… Na prvu se čini da je struktura dobra, najviše je proizvodnih investicija. Ali onda se pokaže da su u 22 infrastrukturna projekta uložene 12,3 milijarde kuna. A sve industrijske investicije ‘teške’ su samo 4,8 milijardi kuna.

Ovo naše malo istraživanje daje napokon i konkretan argument za dugogodišnji novinarski osjećaj da se u ovoj zemlji previše ulaže u infrastrukturu. Gradnja autoceste Zagreb – Sisak stajala je dosad 2,5 milijardi kuna. Lijepo je brže se i sigurnije voziti tih nekoliko desetaka kilometara, ali zamislimo na trenutak da je tih 2,5 milijardi kuna iskorišteno za privlačenje i financiranje proizvodnih investicija u gospodarski devastiran Sisak. Može do Siska (i drugih gradova) stizati i osmerotračna autocesta, ali to neće potaknuti rast industrijske proizvodnje.

Lijepo je imati brže pruge, modernije aerodrome i uređenije luke. No trebao bi postojati nekakav omjer koliko se ulaže u infrastrukturu, a koliko u proizvodnju, koja jedina dugoročno stvara toliko potrebnu dodanu vrijednost. Kako to da država, županije i općine imaju novca za svakojake investicije, a poduzetnici, kojima su previsoki porezi, nerealan tečaj i preduge recesije unakazili bilance, nemaju za investicije u unapređenje svojeg poslovanja?

Mnoge analize o konkurentnosti pokazuju da Hrvatska ima sasvim korektnu razinu infrastrukture u odnosu na druge zemlje EU, ali da industrija dramatično zaostaje. Što se kod nas radi? Evo, čini se da se, prema uzoru na pijane milijardere, i dalje ulaže u infrastrukturu. I onda se čudimo što realna potencijalna stopa rasta BDP-a ne prelazi jedan posto na godinu.


Komentari članka

Vezani članci

Česima smo se nekad smijali kad su na more dolazili noseći paštete, a danas...

25.05.2019.

Češka je prema Svjetskom gospodarskom forumu 2018. bila 31. najkonkurentnija zemlja svijeta, dok je Hrvatska od nje lošije plasirana čak 43 pozicije.

Može li nam kišno vrijeme uništiti turističku sezonu?

24.05.2019.

S obzirom na to da sve ozbiljnije destinacije na Jadranu već godinama rade na razvoju novih i unaprjeđenju kvalitete postojećih turističkih proizvoda, ne očekujem da će loši vremenski uvjeti u svibnju imati značajan utjecaj na turističku sezonu

Kako do prosječne plaće od 7500 kuna, i kako to udvostručiti

21.05.2019.

Tranzicijski trošak mirovinske reforme u 2018. godini je bio više od devet milijardi kuna ili oko 2,5 posto BDP-a. Unatoč neslaganjima u stručnoj javnosti što čini tranzicijski trošak, nesporan je dio koji se odnosi na iznos mirovinskih doprinosa koji odl

Napokon sustav bez biljega

17.05.2019.

Vlada jučer usvojila podzakonski akt za uvođenje elektroničke naplate.

Prije roka zabijen zadnji pilot Pelješkog mosta, čekaju se pristupne ceste

13.05.2019.

Piloti su zbog neravnog morskog dna ostali viriti i do deset metara iznad morske površine. Izvođači kažu da će ih stoga morati rezati i nakon toga iz njih izvlačiti mulj i puniti ih armiranim betonom. Brod-crpka već obavlja svoj posao, a i ostali ploveći

Tag cloud

  1. 1900 članka imaju tag hrvatska
  2. 1918 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1221 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 929 članka imaju tag svijet
  11. 956 članka imaju tag EU
  12. 878 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 762 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 523 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 495 članka imaju tag tehnologija
  21. 355 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 256 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 388 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 336 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 336 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija