Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Lip 2017

Miodrag Šajatović: Zašto ima novca za ceste, a nema za proizvodne investicije

Izvor: lider.media · Autor: Miodrag Šajatović  

Miodrag Šajatović: Zašto ima novca za ceste, a nema za proizvodne investicije

Vijest glasi: ‘Inozemna izravna ulaganja u 2016. iznosila su 1,7 milijardi eura, najviše od 2008.’ U posljednje vrijeme mi u Lideru prilično smo fokusirani na investicije. U proteklih tjedan dana održali smo investicijske forume u Puli i Zadru. Promicali smo drugu sezonu ‘Lider investa’, izbora najboljih proizvodnih investicija u Hrvatskoj. A između toga održali smo konferenciju o četvrtoj industrijskoj revoluciji na kojoj se dramatično govorilo o potrebi investiranja u digitalizaciju proizvodnih procesa i uvođenja tehnologija utemeljenih na spoju umjetne inteligencije i robotike.

Zato nam je taj podatak o 1,7 milijardi eura direktnih stranih investicija (FDI) zazvonio. Nažalost, još se jedanput pokazalo da se, i kad su investicije u pitanju, zapravo ništa ne zna. Podatak o direktnim stranim investicijama jedan je od najbezvrednijih u konkurenciji mnogih bezvrijednih podataka. Čak je 67 posto iskazanih ulaganja, vjerovali ili ne, zadržana dobit koju su strane banke ostvarile u Hrvatskoj.

Perin auto − strana investicija
Gradnja autoceste Zagreb − Sisak stajala je 2,5 milijardi kuna. Zašto se taj novac nije iskoristio za privlačenje ulaganja i financiranje novih tvornica u devastiranom Sisku? Taj nerazmjer vrijedi za cijelu Hrvatsku.
Dakle, recimo da banke ostvare dobit od milijardu eura i od toga 400 milijuna eura pošalju bankama majkama. To što su zadržale tretira se kao da je otišlo van i onda se vratilo u ovdašnje banke. To što će se većina te zadržane dobiti plasirati u sklopu kredita za potrošnju, površnim i lijenim analitičarima (čast iznimkama) nimalo ne smeta. Ispada da se, kad neki naš Pero ode u banku i uzme kredit za automobil te kupi limenog ljubimca, to u službenim podacima tretira kao direktna inoinvesticija! Ništa korisniji nisu ni opći podaci o investicijama u fiksni kapital. Opet je riječ o činovničkom pristupu koji se svede na Vladinu procjenu da će ‘bruto investicije u fiksni kapital’ ove godine rasti prema stopi od 4,6 posto. O strukturi, konkretnim investicijama ni riječi. Tko bi se mučio detaljima… A za imalo ozbiljnije upravljanje procesima u jednoj nacionalnoj ekonomiji bilo bi odgovorno voditi precizan popis pojedinačnih investicija, u kojim se sektorima provode. Svih ovih godina nisam vidio takav rad. Ni u znanstvenoj zajednici ni u nekoj državnoj instituciji. Ako sam nešto propustio, velika isprika i odmah molba da s autorima napravimo veliki intervju za Lider.

Liderovo istraživanje
Podatak o 1,7 milijardi eura direktnih stranih investicija u 2016. sasvim je beskoristan. Metodologija je takva da kad neki Pero bankovnim kreditom kupi automobil − to se tretira kao strana investicija.
Budući da, evo, jedna mala redakcija, uz pomoć partnera, traga za investicijama koje zadovoljavaju naše kriterije za nagradu (orijentiranost na izvoz, što više domaćeg repromaterijala, mnogo novih radnih mjesta, nova tehnologija…), potrošili smo nekoliko tjedana i napravili rang-listu stotinu najvećih investicija u protekle četiri godine. Objavili smo je u prošlome Lideru, ali u svjetlu onoga beskorisnog podatka o stranim direktnim investicijama čini se da zaslužuje još malo pozornosti.

Ako je vjerovati investitorima, tih stotinu projekata ‘teško’ je 32 milijarde kuna. Industrijskih je investicija 28, turističkih 24, infrastrukturnih 22, u energetiku 11, u trgovinu sedam… Na prvu se čini da je struktura dobra, najviše je proizvodnih investicija. Ali onda se pokaže da su u 22 infrastrukturna projekta uložene 12,3 milijarde kuna. A sve industrijske investicije ‘teške’ su samo 4,8 milijardi kuna.

Ovo naše malo istraživanje daje napokon i konkretan argument za dugogodišnji novinarski osjećaj da se u ovoj zemlji previše ulaže u infrastrukturu. Gradnja autoceste Zagreb – Sisak stajala je dosad 2,5 milijardi kuna. Lijepo je brže se i sigurnije voziti tih nekoliko desetaka kilometara, ali zamislimo na trenutak da je tih 2,5 milijardi kuna iskorišteno za privlačenje i financiranje proizvodnih investicija u gospodarski devastiran Sisak. Može do Siska (i drugih gradova) stizati i osmerotračna autocesta, ali to neće potaknuti rast industrijske proizvodnje.

Lijepo je imati brže pruge, modernije aerodrome i uređenije luke. No trebao bi postojati nekakav omjer koliko se ulaže u infrastrukturu, a koliko u proizvodnju, koja jedina dugoročno stvara toliko potrebnu dodanu vrijednost. Kako to da država, županije i općine imaju novca za svakojake investicije, a poduzetnici, kojima su previsoki porezi, nerealan tečaj i preduge recesije unakazili bilance, nemaju za investicije u unapređenje svojeg poslovanja?

Mnoge analize o konkurentnosti pokazuju da Hrvatska ima sasvim korektnu razinu infrastrukture u odnosu na druge zemlje EU, ali da industrija dramatično zaostaje. Što se kod nas radi? Evo, čini se da se, prema uzoru na pijane milijardere, i dalje ulaže u infrastrukturu. I onda se čudimo što realna potencijalna stopa rasta BDP-a ne prelazi jedan posto na godinu.


Komentari članka

Vezani članci

Bolji život u metropoli: Prosječna zagrebačka neto plaća za tisuću kuna je viša nego u ostatku Hrvatske

22.08.2017.

U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću na razini Hrvatske, koja je za svibanj iznosila 6.025 kuna, prosječna je zagrebačka neto plaća isplaćena za peti ovogodišnji mjeseci bila viša za 925 kuna

Ina je, prema Fininoj analizi, najsnažnija hrvatska tvrtka

18.08.2017.

Ina, tvrtka u mješovitom vlasništvu, prvorangirana je kroz svih deset promatranih godina, kao poduzetnik koji je u svakoj godini ostvario najviše prihoda. U tom razdoblju Ina je smanjila svoj prihod s 24 milijarde kuna, koliko je ostvarila 200.7 godine, n

Država na većem PDV-u gubi milijune?

18.08.2017.

Iako ne krše propise, oni koji mijenjaju firmu su nelojalna konkurencija ugostiteljima koji traže jednake uvjete poslovanja za sve.

Mliječni put Hrvatske: Broj proizvođača mlijeka od 2005. pao sa 65.000 na 6.000

18.08.2017.

Već duže vremensko razdoblje proizvođači mlijeka suočeni su s neizdrživo niskom otkupnom cijenom koja je znatno manja od cijene koštanja proizvodnje iste

Najviše uvozimo ova tri proizvoda

16.08.2017.

Naša glavna izvozna tržišta su i dalje Slovenija, Italija, Bosna i Hercegovina, Njemačka i Srbija, dok su glavna uvozna tržišta Njemačka, Mađarska, Italija, Slovenija i Nizozemska

Tag cloud

  1. 1643 članka imaju tag hrvatska
  2. 1676 članka imaju tag turizam
  3. 1458 članka imaju tag financije
  4. 1085 članka imaju tag izvoz
  5. 688 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 888 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 856 članka imaju tag trgovina
  8. 603 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 875 članka imaju tag EU
  10. 682 članka imaju tag investicije
  11. 808 članka imaju tag industrija
  12. 778 članka imaju tag ict
  13. 727 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 698 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 494 članka imaju tag marketing
  18. 459 članka imaju tag krediti
  19. 444 članka imaju tag tehnologija
  20. 281 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 364 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 377 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 286 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 328 članka imaju tag energetika
  32. 267 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag investicija
  36. 263 članka imaju tag eu fondovi
  37. 260 članka imaju tag agrokor
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja