Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Lip 2017

Miodrag Šajatović: Zašto ima novca za ceste, a nema za proizvodne investicije

Izvor: lider.media · Autor: Miodrag Šajatović  

Miodrag Šajatović: Zašto ima novca za ceste, a nema za proizvodne investicije

Vijest glasi: ‘Inozemna izravna ulaganja u 2016. iznosila su 1,7 milijardi eura, najviše od 2008.’ U posljednje vrijeme mi u Lideru prilično smo fokusirani na investicije. U proteklih tjedan dana održali smo investicijske forume u Puli i Zadru. Promicali smo drugu sezonu ‘Lider investa’, izbora najboljih proizvodnih investicija u Hrvatskoj. A između toga održali smo konferenciju o četvrtoj industrijskoj revoluciji na kojoj se dramatično govorilo o potrebi investiranja u digitalizaciju proizvodnih procesa i uvođenja tehnologija utemeljenih na spoju umjetne inteligencije i robotike.

Zato nam je taj podatak o 1,7 milijardi eura direktnih stranih investicija (FDI) zazvonio. Nažalost, još se jedanput pokazalo da se, i kad su investicije u pitanju, zapravo ništa ne zna. Podatak o direktnim stranim investicijama jedan je od najbezvrednijih u konkurenciji mnogih bezvrijednih podataka. Čak je 67 posto iskazanih ulaganja, vjerovali ili ne, zadržana dobit koju su strane banke ostvarile u Hrvatskoj.

Perin auto − strana investicija
Gradnja autoceste Zagreb − Sisak stajala je 2,5 milijardi kuna. Zašto se taj novac nije iskoristio za privlačenje ulaganja i financiranje novih tvornica u devastiranom Sisku? Taj nerazmjer vrijedi za cijelu Hrvatsku.
Dakle, recimo da banke ostvare dobit od milijardu eura i od toga 400 milijuna eura pošalju bankama majkama. To što su zadržale tretira se kao da je otišlo van i onda se vratilo u ovdašnje banke. To što će se većina te zadržane dobiti plasirati u sklopu kredita za potrošnju, površnim i lijenim analitičarima (čast iznimkama) nimalo ne smeta. Ispada da se, kad neki naš Pero ode u banku i uzme kredit za automobil te kupi limenog ljubimca, to u službenim podacima tretira kao direktna inoinvesticija! Ništa korisniji nisu ni opći podaci o investicijama u fiksni kapital. Opet je riječ o činovničkom pristupu koji se svede na Vladinu procjenu da će ‘bruto investicije u fiksni kapital’ ove godine rasti prema stopi od 4,6 posto. O strukturi, konkretnim investicijama ni riječi. Tko bi se mučio detaljima… A za imalo ozbiljnije upravljanje procesima u jednoj nacionalnoj ekonomiji bilo bi odgovorno voditi precizan popis pojedinačnih investicija, u kojim se sektorima provode. Svih ovih godina nisam vidio takav rad. Ni u znanstvenoj zajednici ni u nekoj državnoj instituciji. Ako sam nešto propustio, velika isprika i odmah molba da s autorima napravimo veliki intervju za Lider.

Liderovo istraživanje
Podatak o 1,7 milijardi eura direktnih stranih investicija u 2016. sasvim je beskoristan. Metodologija je takva da kad neki Pero bankovnim kreditom kupi automobil − to se tretira kao strana investicija.
Budući da, evo, jedna mala redakcija, uz pomoć partnera, traga za investicijama koje zadovoljavaju naše kriterije za nagradu (orijentiranost na izvoz, što više domaćeg repromaterijala, mnogo novih radnih mjesta, nova tehnologija…), potrošili smo nekoliko tjedana i napravili rang-listu stotinu najvećih investicija u protekle četiri godine. Objavili smo je u prošlome Lideru, ali u svjetlu onoga beskorisnog podatka o stranim direktnim investicijama čini se da zaslužuje još malo pozornosti.

Ako je vjerovati investitorima, tih stotinu projekata ‘teško’ je 32 milijarde kuna. Industrijskih je investicija 28, turističkih 24, infrastrukturnih 22, u energetiku 11, u trgovinu sedam… Na prvu se čini da je struktura dobra, najviše je proizvodnih investicija. Ali onda se pokaže da su u 22 infrastrukturna projekta uložene 12,3 milijarde kuna. A sve industrijske investicije ‘teške’ su samo 4,8 milijardi kuna.

Ovo naše malo istraživanje daje napokon i konkretan argument za dugogodišnji novinarski osjećaj da se u ovoj zemlji previše ulaže u infrastrukturu. Gradnja autoceste Zagreb – Sisak stajala je dosad 2,5 milijardi kuna. Lijepo je brže se i sigurnije voziti tih nekoliko desetaka kilometara, ali zamislimo na trenutak da je tih 2,5 milijardi kuna iskorišteno za privlačenje i financiranje proizvodnih investicija u gospodarski devastiran Sisak. Može do Siska (i drugih gradova) stizati i osmerotračna autocesta, ali to neće potaknuti rast industrijske proizvodnje.

Lijepo je imati brže pruge, modernije aerodrome i uređenije luke. No trebao bi postojati nekakav omjer koliko se ulaže u infrastrukturu, a koliko u proizvodnju, koja jedina dugoročno stvara toliko potrebnu dodanu vrijednost. Kako to da država, županije i općine imaju novca za svakojake investicije, a poduzetnici, kojima su previsoki porezi, nerealan tečaj i preduge recesije unakazili bilance, nemaju za investicije u unapređenje svojeg poslovanja?

Mnoge analize o konkurentnosti pokazuju da Hrvatska ima sasvim korektnu razinu infrastrukture u odnosu na druge zemlje EU, ali da industrija dramatično zaostaje. Što se kod nas radi? Evo, čini se da se, prema uzoru na pijane milijardere, i dalje ulaže u infrastrukturu. I onda se čudimo što realna potencijalna stopa rasta BDP-a ne prelazi jedan posto na godinu.


Komentari članka

Vezani članci

U Hrvatskoj su porasle cijene gotovo svega

17.01.2019.

Usporedba prošlogodišnjeg prosinca i studenoga pokazuje kako su najviše porasle cijene alkoholnih pića i duhana, u prosjeku 4,2 posto, te cijene zdravlja za 0,1 posto. Istodobno su cijene komunikacija, obrazovanja i restorana i hotela ostale na razini iz

Dombrovskis opalio pljusku Hrvatskoj: Uvođenje eura bez reformi vodi u propast

15.01.2019.

Dovoljno upozorenje za državu u kojoj političari i ne razmišljaju što će se događati nakon njihova mandata (i uvođenja eura), koja je i zemljopisno talijanska susjeda, a od Latvije udaljena doslovno tisuću milja.

Javni dug Hrvatske pao na najnižu razinu od 2012. godine

08.01.2019.

Kretanja u fiskalnoj statistici ostat će i dalje razmjerno povoljna, kažu analitičari

Doprinosi 2019.: Financijsko opterećenje poslodavca samo 0,7 posto manje

08.01.2019.

Od 1. siječnja neće se plaćati doprinosi za nezaposlene i ozljede na radu, ali se zato povećava doprinos za zdravstvo. Također, ukinute su odredbe propisa prema kojima je za samozaposlene osobe ostvarivanje prava na novčanu naknadu u slučaju nezaposlenost

Goleme razlike robnog izvoza među županijama

08.01.2019.

Vrijednost izvoza Grada Zagreba od 33,2 milijarde kuna dva je puta veći od ukupnog izvoza županija Jadranske Hrvatske (15.9 milijardi kuna) i čini trećinu od 104,6 milijardi kuna ukupnog izvoza zemlje

Tag cloud

  1. 1844 članka imaju tag hrvatska
  2. 1867 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 795 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 803 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 880 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 527 članka imaju tag marketing
  18. 455 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 340 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast