Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Kol 2018

Miodrag Šajatović: Evo dokaza da su MMF-ovi savjeti izazvali pad, a ne rast stranih investicija

Izvor: lider.media · Autor: Miodrag Šajatović  

Miodrag Šajatović: Evo dokaza da su MMF-ovi savjeti izazvali pad, a ne rast stranih investicija

Najvažnija ekonomsko-politička vijest u posljednjih desetak dana ostala je gotovo nezamijećena i zanemarena. Objavljena je na internetskoj stranici Ekonomskog instituta Zagreb, a glasi: ‘Istraživačica EIZ-a dr. sc. Tajana Barbić u suradnji s dr. sc. Marijanom Andrijić iz Ministarstva financija RH objavila je rad ‘Trick or Treat? The Effect of IMF Programmes on Mobilising FDI in CESEE Countries’ u časopisu Czech Journal of Economic and Finance indeksiranom u bibliografskim bazama Current Contents Connect i Web of Science Core Collection (…).

Dvije ekonomistice (Barbić i Andrijić) istražile su povezanost MMF-ovih aranžmana u 14 tranzicijskih zemalja i priljeva stranih investicija. Odlučno tvrde da su MMF-ovi savjeti, umjesto da povećaju strane investicije, prouzročili njihovo smanjenje. A hrvatske vlade slijepo slušaju savjete, jučer MMF-a, danas EK-a

U radu se procjenjuju učinci aranžmana Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF-a) na izravne strane investicije u Hrvatskoj i 16 zemalja srednje i jugoistočne Europe. Rezultati empirijske analize (…) sugeriraju da u Hrvatskoj i zemljama regije MMF-ovi aranžmani nemaju očekivan pozitivni katalitički učinak na privlačenje stranog kapitala i povećanje direktnih investicija. Baš suprotno, rezultati upućuju na zaključak da je učinak tih aranžmana na strane investicije negativan.’

Četvrt stoljeća sljepila

Važnost ove vijesti je dvoslojna. U prvom sloju oduševljava što se napokon, čini se, pojavljuje generacija ekonomista koja ima znanja i hrabrosti upustiti se u istraživanje ‘tricky’ pitanja. Treba se nadati da je došao kraj ekonomistima koji tu i tamo napišu nekakav rad, a s obzirom na to da u njemu nema gotovo ničeg argumentiranog, ne usude se na kraju napisati zaključak. Nego se skrivaju iza sramotne sintagme ‘umjesto zaključka’.

U drugom sloju spomenuti rad o korelaciji aranžmana MMF-a i privlačenja stranih direktnih investicija u tranzicijske zemlje nudi važnu pouku kreatorima ekonomskih politika u Hrvatskoj. Četvrt stoljeća premijeri, potpredsjednici vlada i resorni ministri nekritički prepisuju recepte koji su prije dolazili iz Washingtona, a sada iz Bruxellesa. I odnose se prema tim receptima kao prema kakvoj religiji koja ima svoje dogme koje se ne smiju preispitivati. U njih se mora vjerovati. I dok se može razumjeti da u slučaju prave religije čovjek ima pravo jednostavno vjerovati u neke zapovijedi, zaista je nejasno zašto se to ovdje događa i kad je riječ o ekonomskim programima.
Hrvatska krajnje nepripremljena ide ususret novoj recesiji. Kad zaškripi, opet će se tražiti pomoć MMF-a i EK-a. A odande će opet doći nebulozni savjeti. Vlade će ih se opet slijepo držati, ne propitujući jesu li to dobri savjeti

MMF-ovi aranžmani s tranzicijskim zemljama od 1990. temelje se na takozvanom Vašingtonskom konsenzusu koji je osmišljen na tamošnjem sveučilištu u Georgetownu, a svodio se na to da bivše socijalističke zemlje šok-terapijom provedu privatizaciju, liberalizaciju vanjske trgovine i puste da tržište djeluje a da prije nisu izgrađene institucije koje na Zapadu reguliraju samo tržište. Religija koja se prodavala svodila se na jednostavnu tvrdnju: učinite što vam savjetujemo, provedite strukturne reforme i jamčimo vam – doći će strani investitori. Sagradit će vam tvornice, osigurati dobro plaćena radna mjesta i, kao u nekoj bajci, živjet ćete sretno do kraja života.

Tajana Barbić i Marijana Andrijić u spomenutom radu nedvosmisleno tvrde, nakon ozbiljno metodološki utemeljenih istraživanja, da je stvarnost bila potpuno suprotna. MMF-ovi recepti ne samo da nisu povećali broj stranih investicija nego su izazvali njihovo smanjenje!

Dosta je ekonomskih dogmi!

Još početkom 90-ih dr. Katarina Ott iz Instituta za javne financije pisala je da Hrvatska na bi smjela biti MMF-ov maneken. Ali to nitko nije htio čuti. Sada se pokazuje koliko je bilo naivno slijepo provoditi nečije neprovjerene recepte. Mlijeko je proliveno. Nalazi iz spomenutog rada ne mogu pomoći da se promijeni prošlost. Ali mogu i moraju biti upozorenje – kako Plenkoviću i ekipi tako i onima koji će doći nakon njih – da nemaju pravo ponavljati pogreške svojih prethodnika.

Zahtjevi koji su nekad stizali iz MMF-a danas, u ne bitno promijenjenom obliku, stižu iz Europske komisije. Pa onda tu još zasoli ekipa iz Davosa, pa se objave liste na kojima je Hrvatska nisko na ljestvici takozvane konkurentnosti. Pa se opet ponavlja mantra kako razvoj treba temeljiti na privlačenju stranih investicija. A da bi se one privukle, treba privatizirati, liberalizirati i strukturno se reformirati bez propitivanja je li to zaista najbolji put. Pa će za dvadesetak godina neke druge ekonomistice zaključiti da su ti recepti bili potpuno promašeni.

Nedostatak znanja i volje da se osmisli kvalitetan i Hrvatskoj primjeren ekonomski program, uz politički oportunizam, ostavlja Hrvatsku sasvim slabu i nepripremljenu za sljedeću svjetsku recesiju. Kad financije zaškripe, opet će se tražiti pomoć MMF-a i EK-a. Oni će olako ponovno dijeliti pogrešne savjete, a mi ćemo ih slijepo provoditi. 


Komentari članka

Vezani članci

Izazovna jesen - Ekonomska bijeda gotovo je zajamčena

21.05.2020.

Mnogima se vjerojatno u nekom trenutku tijekom koronakrize drastično promijenila percepcija onih ‘nedovoljnih‘ 2,5 posto gospodarskog rasta prije nego je najveći show na svijetu počeo, a kako odmiču proljetni mjeseci ta se misao sve više vraća.

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Velika analiza: Koliko je hrvatski javni sektor zapravo (ne)efikasan?

18.05.2020.

Hrvatska nažalost spada u države EU u kojima javne službe ne tretiraju sve građane jednako. Moglo bi se reći da su na papiru svi jednaki, ali postoje oni "nejednakiji". Tako su javne službe u Hrvatskoj jako pristrane i neprofesionalne. Po razini nepristra

Bečki institut: Hrvatska će proći najgore od svih zemalja srednje i istočne Europe

16.05.2020.

Analitičare posebno brine mogućnost da se na jesen ponovno vratimo u karantenu. Lovrinčevićeve računice, primjerice, pokazuju da je Hrvatsku svaki dan karantene koštao do stotinjak milijuna eura. Također, dodaje, dosadašnje iskustvo pokazuje da gotovo ni

Recesija u Njemačkoj već se prelijeva i na nas, otkazuju se poslovi u Hrvatskoj

16.05.2020.

Pad narudžbi s njemačkog tržišta već je osjetio požeški proizvođač namještaja Spin Valis, čiji čelni čovjek Zdravko Jelčić kaže da im njemačko tržište u ukupnom izvozu sudjeluje s 30 do 40 posto. Pad narudžbi iz Njemačke u prva je četiri ovogodišnja mjese

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2042 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1060 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 699 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 887 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 566 članka imaju tag marketing
  19. 391 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 518 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 280 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 351 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija