Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Kol 2018

Miodrag Šajatović: Evo dokaza da su MMF-ovi savjeti izazvali pad, a ne rast stranih investicija

Izvor: lider.media · Autor: Miodrag Šajatović  

Miodrag Šajatović: Evo dokaza da su MMF-ovi savjeti izazvali pad, a ne rast stranih investicija

Najvažnija ekonomsko-politička vijest u posljednjih desetak dana ostala je gotovo nezamijećena i zanemarena. Objavljena je na internetskoj stranici Ekonomskog instituta Zagreb, a glasi: ‘Istraživačica EIZ-a dr. sc. Tajana Barbić u suradnji s dr. sc. Marijanom Andrijić iz Ministarstva financija RH objavila je rad ‘Trick or Treat? The Effect of IMF Programmes on Mobilising FDI in CESEE Countries’ u časopisu Czech Journal of Economic and Finance indeksiranom u bibliografskim bazama Current Contents Connect i Web of Science Core Collection (…).

Dvije ekonomistice (Barbić i Andrijić) istražile su povezanost MMF-ovih aranžmana u 14 tranzicijskih zemalja i priljeva stranih investicija. Odlučno tvrde da su MMF-ovi savjeti, umjesto da povećaju strane investicije, prouzročili njihovo smanjenje. A hrvatske vlade slijepo slušaju savjete, jučer MMF-a, danas EK-a

U radu se procjenjuju učinci aranžmana Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF-a) na izravne strane investicije u Hrvatskoj i 16 zemalja srednje i jugoistočne Europe. Rezultati empirijske analize (…) sugeriraju da u Hrvatskoj i zemljama regije MMF-ovi aranžmani nemaju očekivan pozitivni katalitički učinak na privlačenje stranog kapitala i povećanje direktnih investicija. Baš suprotno, rezultati upućuju na zaključak da je učinak tih aranžmana na strane investicije negativan.’

Četvrt stoljeća sljepila

Važnost ove vijesti je dvoslojna. U prvom sloju oduševljava što se napokon, čini se, pojavljuje generacija ekonomista koja ima znanja i hrabrosti upustiti se u istraživanje ‘tricky’ pitanja. Treba se nadati da je došao kraj ekonomistima koji tu i tamo napišu nekakav rad, a s obzirom na to da u njemu nema gotovo ničeg argumentiranog, ne usude se na kraju napisati zaključak. Nego se skrivaju iza sramotne sintagme ‘umjesto zaključka’.

U drugom sloju spomenuti rad o korelaciji aranžmana MMF-a i privlačenja stranih direktnih investicija u tranzicijske zemlje nudi važnu pouku kreatorima ekonomskih politika u Hrvatskoj. Četvrt stoljeća premijeri, potpredsjednici vlada i resorni ministri nekritički prepisuju recepte koji su prije dolazili iz Washingtona, a sada iz Bruxellesa. I odnose se prema tim receptima kao prema kakvoj religiji koja ima svoje dogme koje se ne smiju preispitivati. U njih se mora vjerovati. I dok se može razumjeti da u slučaju prave religije čovjek ima pravo jednostavno vjerovati u neke zapovijedi, zaista je nejasno zašto se to ovdje događa i kad je riječ o ekonomskim programima.
Hrvatska krajnje nepripremljena ide ususret novoj recesiji. Kad zaškripi, opet će se tražiti pomoć MMF-a i EK-a. A odande će opet doći nebulozni savjeti. Vlade će ih se opet slijepo držati, ne propitujući jesu li to dobri savjeti

MMF-ovi aranžmani s tranzicijskim zemljama od 1990. temelje se na takozvanom Vašingtonskom konsenzusu koji je osmišljen na tamošnjem sveučilištu u Georgetownu, a svodio se na to da bivše socijalističke zemlje šok-terapijom provedu privatizaciju, liberalizaciju vanjske trgovine i puste da tržište djeluje a da prije nisu izgrađene institucije koje na Zapadu reguliraju samo tržište. Religija koja se prodavala svodila se na jednostavnu tvrdnju: učinite što vam savjetujemo, provedite strukturne reforme i jamčimo vam – doći će strani investitori. Sagradit će vam tvornice, osigurati dobro plaćena radna mjesta i, kao u nekoj bajci, živjet ćete sretno do kraja života.

Tajana Barbić i Marijana Andrijić u spomenutom radu nedvosmisleno tvrde, nakon ozbiljno metodološki utemeljenih istraživanja, da je stvarnost bila potpuno suprotna. MMF-ovi recepti ne samo da nisu povećali broj stranih investicija nego su izazvali njihovo smanjenje!

Dosta je ekonomskih dogmi!

Još početkom 90-ih dr. Katarina Ott iz Instituta za javne financije pisala je da Hrvatska na bi smjela biti MMF-ov maneken. Ali to nitko nije htio čuti. Sada se pokazuje koliko je bilo naivno slijepo provoditi nečije neprovjerene recepte. Mlijeko je proliveno. Nalazi iz spomenutog rada ne mogu pomoći da se promijeni prošlost. Ali mogu i moraju biti upozorenje – kako Plenkoviću i ekipi tako i onima koji će doći nakon njih – da nemaju pravo ponavljati pogreške svojih prethodnika.

Zahtjevi koji su nekad stizali iz MMF-a danas, u ne bitno promijenjenom obliku, stižu iz Europske komisije. Pa onda tu još zasoli ekipa iz Davosa, pa se objave liste na kojima je Hrvatska nisko na ljestvici takozvane konkurentnosti. Pa se opet ponavlja mantra kako razvoj treba temeljiti na privlačenju stranih investicija. A da bi se one privukle, treba privatizirati, liberalizirati i strukturno se reformirati bez propitivanja je li to zaista najbolji put. Pa će za dvadesetak godina neke druge ekonomistice zaključiti da su ti recepti bili potpuno promašeni.

Nedostatak znanja i volje da se osmisli kvalitetan i Hrvatskoj primjeren ekonomski program, uz politički oportunizam, ostavlja Hrvatsku sasvim slabu i nepripremljenu za sljedeću svjetsku recesiju. Kad financije zaškripe, opet će se tražiti pomoć MMF-a i EK-a. Oni će olako ponovno dijeliti pogrešne savjete, a mi ćemo ih slijepo provoditi. 


Komentari članka

Vezani članci

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (II dio)

12.02.2019.

Milan Deskar-Škrbić je u prvom tekstu o ocjenama učinaka pridruživanja pronašao značajno pozitivne (kratkoročne) trgovačke učinke kao i značajno pozitivne učinke na investicije, ali nije pronašao pozitivne dugoročne učinke na strana ulaganja i produktivno

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (I dio)

12.02.2019.

Pet i pol godina nakon ulaska u EU skupilo se dovoljno iskustva za ocjenu učinaka članstva. Milan Deskar-Škrbić u dva nastavka sumira dobre i loše stvari, i podvlači crtu koja ističe dobru stranu salda nakon ulaska u EU

OGORČENI: Prka Đurašić – Poduzetnike se muze kroz poreze i kažnjava jer pune državnu blagajnu

05.02.2019.

Slijedom tekstova i reakcija koji je pokrenuo intervju Kristine Ercegović, vlasnice Business caféa, javilo nam se još mnoštvo nezadovoljnih poduzetnica i poduzetnika koji imaju osjećaj da se bore s vjetrenjačama.

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj lani je pala prvi put nakon četiri godine

31.01.2019.

Od kraja 2018. industrijska je proizvodnja nestabilna te je u 12, od posljednjih 14 mjeseci, zabilježila pad na godišnjoj razini

U Hrvatskoj bi se moglo zaposliti dodatnih 15.000 radnika ako se ispune ova dva uvjeta

28.01.2019.

Ova godina prva je u kojoj smo počeli uvoziti još jednu vrstu radnika, a što je dosad bi lo gotvo nezamislivo – trgovce. Za ovu godinu broj radnih dozvola za ovaj je profil djelatnika postavljen je na 1700

Tag cloud

  1. 1854 članka imaju tag hrvatska
  2. 1878 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1194 članka imaju tag izvoz
  5. 806 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 936 članka imaju tag trgovina
  8. 810 članka imaju tag investicije
  9. 669 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 942 članka imaju tag EU
  11. 887 članka imaju tag svijet
  12. 855 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 476 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 531 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 409 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 324 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 323 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 325 članka imaju tag porezi