Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Kol 2018

Miodrag Šajatović: Evo dokaza da su MMF-ovi savjeti izazvali pad, a ne rast stranih investicija

Izvor: lider.media · Autor: Miodrag Šajatović  

Miodrag Šajatović: Evo dokaza da su MMF-ovi savjeti izazvali pad, a ne rast stranih investicija

Najvažnija ekonomsko-politička vijest u posljednjih desetak dana ostala je gotovo nezamijećena i zanemarena. Objavljena je na internetskoj stranici Ekonomskog instituta Zagreb, a glasi: ‘Istraživačica EIZ-a dr. sc. Tajana Barbić u suradnji s dr. sc. Marijanom Andrijić iz Ministarstva financija RH objavila je rad ‘Trick or Treat? The Effect of IMF Programmes on Mobilising FDI in CESEE Countries’ u časopisu Czech Journal of Economic and Finance indeksiranom u bibliografskim bazama Current Contents Connect i Web of Science Core Collection (…).

Dvije ekonomistice (Barbić i Andrijić) istražile su povezanost MMF-ovih aranžmana u 14 tranzicijskih zemalja i priljeva stranih investicija. Odlučno tvrde da su MMF-ovi savjeti, umjesto da povećaju strane investicije, prouzročili njihovo smanjenje. A hrvatske vlade slijepo slušaju savjete, jučer MMF-a, danas EK-a

U radu se procjenjuju učinci aranžmana Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF-a) na izravne strane investicije u Hrvatskoj i 16 zemalja srednje i jugoistočne Europe. Rezultati empirijske analize (…) sugeriraju da u Hrvatskoj i zemljama regije MMF-ovi aranžmani nemaju očekivan pozitivni katalitički učinak na privlačenje stranog kapitala i povećanje direktnih investicija. Baš suprotno, rezultati upućuju na zaključak da je učinak tih aranžmana na strane investicije negativan.’

Četvrt stoljeća sljepila

Važnost ove vijesti je dvoslojna. U prvom sloju oduševljava što se napokon, čini se, pojavljuje generacija ekonomista koja ima znanja i hrabrosti upustiti se u istraživanje ‘tricky’ pitanja. Treba se nadati da je došao kraj ekonomistima koji tu i tamo napišu nekakav rad, a s obzirom na to da u njemu nema gotovo ničeg argumentiranog, ne usude se na kraju napisati zaključak. Nego se skrivaju iza sramotne sintagme ‘umjesto zaključka’.

U drugom sloju spomenuti rad o korelaciji aranžmana MMF-a i privlačenja stranih direktnih investicija u tranzicijske zemlje nudi važnu pouku kreatorima ekonomskih politika u Hrvatskoj. Četvrt stoljeća premijeri, potpredsjednici vlada i resorni ministri nekritički prepisuju recepte koji su prije dolazili iz Washingtona, a sada iz Bruxellesa. I odnose se prema tim receptima kao prema kakvoj religiji koja ima svoje dogme koje se ne smiju preispitivati. U njih se mora vjerovati. I dok se može razumjeti da u slučaju prave religije čovjek ima pravo jednostavno vjerovati u neke zapovijedi, zaista je nejasno zašto se to ovdje događa i kad je riječ o ekonomskim programima.
Hrvatska krajnje nepripremljena ide ususret novoj recesiji. Kad zaškripi, opet će se tražiti pomoć MMF-a i EK-a. A odande će opet doći nebulozni savjeti. Vlade će ih se opet slijepo držati, ne propitujući jesu li to dobri savjeti

MMF-ovi aranžmani s tranzicijskim zemljama od 1990. temelje se na takozvanom Vašingtonskom konsenzusu koji je osmišljen na tamošnjem sveučilištu u Georgetownu, a svodio se na to da bivše socijalističke zemlje šok-terapijom provedu privatizaciju, liberalizaciju vanjske trgovine i puste da tržište djeluje a da prije nisu izgrađene institucije koje na Zapadu reguliraju samo tržište. Religija koja se prodavala svodila se na jednostavnu tvrdnju: učinite što vam savjetujemo, provedite strukturne reforme i jamčimo vam – doći će strani investitori. Sagradit će vam tvornice, osigurati dobro plaćena radna mjesta i, kao u nekoj bajci, živjet ćete sretno do kraja života.

Tajana Barbić i Marijana Andrijić u spomenutom radu nedvosmisleno tvrde, nakon ozbiljno metodološki utemeljenih istraživanja, da je stvarnost bila potpuno suprotna. MMF-ovi recepti ne samo da nisu povećali broj stranih investicija nego su izazvali njihovo smanjenje!

Dosta je ekonomskih dogmi!

Još početkom 90-ih dr. Katarina Ott iz Instituta za javne financije pisala je da Hrvatska na bi smjela biti MMF-ov maneken. Ali to nitko nije htio čuti. Sada se pokazuje koliko je bilo naivno slijepo provoditi nečije neprovjerene recepte. Mlijeko je proliveno. Nalazi iz spomenutog rada ne mogu pomoći da se promijeni prošlost. Ali mogu i moraju biti upozorenje – kako Plenkoviću i ekipi tako i onima koji će doći nakon njih – da nemaju pravo ponavljati pogreške svojih prethodnika.

Zahtjevi koji su nekad stizali iz MMF-a danas, u ne bitno promijenjenom obliku, stižu iz Europske komisije. Pa onda tu još zasoli ekipa iz Davosa, pa se objave liste na kojima je Hrvatska nisko na ljestvici takozvane konkurentnosti. Pa se opet ponavlja mantra kako razvoj treba temeljiti na privlačenju stranih investicija. A da bi se one privukle, treba privatizirati, liberalizirati i strukturno se reformirati bez propitivanja je li to zaista najbolji put. Pa će za dvadesetak godina neke druge ekonomistice zaključiti da su ti recepti bili potpuno promašeni.

Nedostatak znanja i volje da se osmisli kvalitetan i Hrvatskoj primjeren ekonomski program, uz politički oportunizam, ostavlja Hrvatsku sasvim slabu i nepripremljenu za sljedeću svjetsku recesiju. Kad financije zaškripe, opet će se tražiti pomoć MMF-a i EK-a. Oni će olako ponovno dijeliti pogrešne savjete, a mi ćemo ih slijepo provoditi. 


Komentari članka

Vezani članci

Optimizam bez pokrića (I): kako bi nas gospodarski rast mogao (ponovo) zavarati

16.06.2019.

Svaki pilić ili svinja treba biti dobro nahranjen prije likvidacije, ne bi li adekvatno poslužio krajnjoj svrsi. Ova analogija, premda gruba, može se primijeniti na probleme hrvatskoga gospodarskog rasta

821.593 kune!? Je li moguće da je netko isplaćivao ovakvu prosječnu neto plaću u 2018?

14.06.2019.

Na osnovu godišnjeg financijskog izvještaja, i prema iskazanim satima rada, prosječna neto plaća u tvrtki Luxottica Jugoistočna Europa prošle je godine iznosila više od 820.000 kuna. Je li to moguće? Naknadnom provjerom Fine i Lidera, ustanovili smo da s

Eksplozija u mikro segmentu poduzeća 2018., a pri vrhu sve po starom

13.06.2019.

Podaci iz godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika otkrivaju izvanredno zanimljivu dinamiku u strukturi hrvatskog korporativnog sektora. No, promjene su još uvijek locirane u dnu korporativne piramide. U vrhu je malo promjena.

Istražujemo: Otvaranje novog radnog mjesta stoji od 100.000 kuna do tri milijuna

13.06.2019.

Da bi se otvorilo 300 novih radnih mjesta u luksuznom hotelu, potrebna je investicija od 700 milijuna kuna, odnosno 2,3 milijuna kuna po radnom mjestu. Još je skuplje novootvoreno radno mjesto na farmi purana, čak 3,3 milijuna kuna, a u tehnološki napredn

Majstora nema ni za lijek: 'Dižemo cijene, ali ljudi su spremni platiti koliko god tražimo'

13.06.2019.

Prije tri godine u Zagrebu je bilo gotovo 190 registriranih plinoinstalaterskih obrta, sad ih je niti četrdeset.

Tag cloud

  1. 1913 članka imaju tag hrvatska
  2. 1925 članka imaju tag turizam
  3. 1531 članka imaju tag financije
  4. 1222 članka imaju tag izvoz
  5. 832 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 996 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 956 članka imaju tag trgovina
  8. 827 članka imaju tag investicije
  9. 938 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 882 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 574 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 497 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 338 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 296 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 334 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija