Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Kol 2018

Miodrag Šajatović: Evo dokaza da su MMF-ovi savjeti izazvali pad, a ne rast stranih investicija

Izvor: lider.media · Autor: Miodrag Šajatović  

Miodrag Šajatović: Evo dokaza da su MMF-ovi savjeti izazvali pad, a ne rast stranih investicija

Najvažnija ekonomsko-politička vijest u posljednjih desetak dana ostala je gotovo nezamijećena i zanemarena. Objavljena je na internetskoj stranici Ekonomskog instituta Zagreb, a glasi: ‘Istraživačica EIZ-a dr. sc. Tajana Barbić u suradnji s dr. sc. Marijanom Andrijić iz Ministarstva financija RH objavila je rad ‘Trick or Treat? The Effect of IMF Programmes on Mobilising FDI in CESEE Countries’ u časopisu Czech Journal of Economic and Finance indeksiranom u bibliografskim bazama Current Contents Connect i Web of Science Core Collection (…).

Dvije ekonomistice (Barbić i Andrijić) istražile su povezanost MMF-ovih aranžmana u 14 tranzicijskih zemalja i priljeva stranih investicija. Odlučno tvrde da su MMF-ovi savjeti, umjesto da povećaju strane investicije, prouzročili njihovo smanjenje. A hrvatske vlade slijepo slušaju savjete, jučer MMF-a, danas EK-a

U radu se procjenjuju učinci aranžmana Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF-a) na izravne strane investicije u Hrvatskoj i 16 zemalja srednje i jugoistočne Europe. Rezultati empirijske analize (…) sugeriraju da u Hrvatskoj i zemljama regije MMF-ovi aranžmani nemaju očekivan pozitivni katalitički učinak na privlačenje stranog kapitala i povećanje direktnih investicija. Baš suprotno, rezultati upućuju na zaključak da je učinak tih aranžmana na strane investicije negativan.’

Četvrt stoljeća sljepila

Važnost ove vijesti je dvoslojna. U prvom sloju oduševljava što se napokon, čini se, pojavljuje generacija ekonomista koja ima znanja i hrabrosti upustiti se u istraživanje ‘tricky’ pitanja. Treba se nadati da je došao kraj ekonomistima koji tu i tamo napišu nekakav rad, a s obzirom na to da u njemu nema gotovo ničeg argumentiranog, ne usude se na kraju napisati zaključak. Nego se skrivaju iza sramotne sintagme ‘umjesto zaključka’.

U drugom sloju spomenuti rad o korelaciji aranžmana MMF-a i privlačenja stranih direktnih investicija u tranzicijske zemlje nudi važnu pouku kreatorima ekonomskih politika u Hrvatskoj. Četvrt stoljeća premijeri, potpredsjednici vlada i resorni ministri nekritički prepisuju recepte koji su prije dolazili iz Washingtona, a sada iz Bruxellesa. I odnose se prema tim receptima kao prema kakvoj religiji koja ima svoje dogme koje se ne smiju preispitivati. U njih se mora vjerovati. I dok se može razumjeti da u slučaju prave religije čovjek ima pravo jednostavno vjerovati u neke zapovijedi, zaista je nejasno zašto se to ovdje događa i kad je riječ o ekonomskim programima.
Hrvatska krajnje nepripremljena ide ususret novoj recesiji. Kad zaškripi, opet će se tražiti pomoć MMF-a i EK-a. A odande će opet doći nebulozni savjeti. Vlade će ih se opet slijepo držati, ne propitujući jesu li to dobri savjeti

MMF-ovi aranžmani s tranzicijskim zemljama od 1990. temelje se na takozvanom Vašingtonskom konsenzusu koji je osmišljen na tamošnjem sveučilištu u Georgetownu, a svodio se na to da bivše socijalističke zemlje šok-terapijom provedu privatizaciju, liberalizaciju vanjske trgovine i puste da tržište djeluje a da prije nisu izgrađene institucije koje na Zapadu reguliraju samo tržište. Religija koja se prodavala svodila se na jednostavnu tvrdnju: učinite što vam savjetujemo, provedite strukturne reforme i jamčimo vam – doći će strani investitori. Sagradit će vam tvornice, osigurati dobro plaćena radna mjesta i, kao u nekoj bajci, živjet ćete sretno do kraja života.

Tajana Barbić i Marijana Andrijić u spomenutom radu nedvosmisleno tvrde, nakon ozbiljno metodološki utemeljenih istraživanja, da je stvarnost bila potpuno suprotna. MMF-ovi recepti ne samo da nisu povećali broj stranih investicija nego su izazvali njihovo smanjenje!

Dosta je ekonomskih dogmi!

Još početkom 90-ih dr. Katarina Ott iz Instituta za javne financije pisala je da Hrvatska na bi smjela biti MMF-ov maneken. Ali to nitko nije htio čuti. Sada se pokazuje koliko je bilo naivno slijepo provoditi nečije neprovjerene recepte. Mlijeko je proliveno. Nalazi iz spomenutog rada ne mogu pomoći da se promijeni prošlost. Ali mogu i moraju biti upozorenje – kako Plenkoviću i ekipi tako i onima koji će doći nakon njih – da nemaju pravo ponavljati pogreške svojih prethodnika.

Zahtjevi koji su nekad stizali iz MMF-a danas, u ne bitno promijenjenom obliku, stižu iz Europske komisije. Pa onda tu još zasoli ekipa iz Davosa, pa se objave liste na kojima je Hrvatska nisko na ljestvici takozvane konkurentnosti. Pa se opet ponavlja mantra kako razvoj treba temeljiti na privlačenju stranih investicija. A da bi se one privukle, treba privatizirati, liberalizirati i strukturno se reformirati bez propitivanja je li to zaista najbolji put. Pa će za dvadesetak godina neke druge ekonomistice zaključiti da su ti recepti bili potpuno promašeni.

Nedostatak znanja i volje da se osmisli kvalitetan i Hrvatskoj primjeren ekonomski program, uz politički oportunizam, ostavlja Hrvatsku sasvim slabu i nepripremljenu za sljedeću svjetsku recesiju. Kad financije zaškripe, opet će se tražiti pomoć MMF-a i EK-a. Oni će olako ponovno dijeliti pogrešne savjete, a mi ćemo ih slijepo provoditi. 


Komentari članka

Vezani članci

Stampedo rasta cijena: Kvadrat stana u dvije godine poskupio 800 eura

19.08.2019.

Tražene cijene stanova rasle su i u ostalim većim hrvatskim gradovima. Tako je i prosječna cijena kvadrata stana u Splitu u 12 mjeseci skočila za 8 posto i u srpnju iznosila 2890 eura. Prosječna cijena kvadrata stana u Rijeci je u srpnju iznosila 1579 eur

Mjesta sa zonama imaju dvostruko više zaposlenih u gospodarstvu

19.08.2019.

Gradovima i općinama uspješnima u aktiviranju svojih zona taj se trud vraća kroz punjenje proračuna. Od 2008. do 2016. u prosjeku su imali 60 posto veće prihode.

Otkrivamo što je prava istina iza dramatičnih naslova o propasti hrvatskog turizma i praznim krevetima: evo što o ovogodišnjim brojkama kažu stručnjaci

14.08.2019.

Najlakše se pokvari želudac koji se puni lakomošću, govorili su stari i ne znajući koliko će se ta narodna mudrost potvrditi i pokazati točnom na turističkom ljetu 2019. godine.

Palo njemačko gospodarstvo, na rubu su recesije

14.08.2019.

NJEMAČKA, najveća europska ekonomija, mogla bi otklizati u recesiju, što bi moglo negativno utjecati i na ostale europske zemlje, uključujući i Hrvatsku. O ekonomskoj snazi Njemačke svjedoči to što njena 84 milijuna stanovnika, što je 16 posto stanovništv

Bruto inozemni dug gotovo 40 milijardi eura

14.08.2019.

Bruto inozemni dug Hrvatske je prema podacima Hrvatske narodna banke (HNB) na kraju travnja iznosio 39,9 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu eura ili 2,9 posto više u odnosu na kraj 2018. godine.

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1959 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 903 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 260 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija