Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Svi 2019

Milanko Barać odustao od pušenja i ušteđeni novac uložio u kupnju prvih košnica

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Blanka Kufner  

Milanko Barać odustao od pušenja i ušteđeni novac uložio u kupnju prvih košnica

“Moj prvi susret s pčelama bio je davno na očevom malom pčelinjaku s košnicama pletarama, kakve su u to vrijeme mnoga gospodarstva imala za zadovoljenje vlastitih potreba za pčelinjim proizvodima. Već tada sam pokušao spoznati ponešto o životu pčela, a sve je završavalo s ponekim ubodom kada bih se malo više približio košnicama”, kaže nam Milanko Barać, vlasnik OPG-a Pčelarstvo Barać.

“Puno godina kasnije, u velikom gradu, nikako se nisam mogao pomiriti s mišlju da gledam prirodu s nekog kata višekatnice - želio sam živjeti prirodu doslovno punim plućima, jer sam se u to vrijeme odrekao pušenja, što je bila teška odluka”, dodaje.

Sve slobodno vrijeme provodi s pčelama
Inače vatrogasac u kazalištu, sve svoje slobodno vrijeme provodi s pčelama te kaže da mu je pčelarstvo u krvi. Time se bavio njegov otac, pa mu nije bila nepoznanica kad je prije 19 godina odlučio prestati pušiti i s budžetom za cigarete kupiti svoje prve košnice.

“Uz posao u smjenama s puno noćnog rada, našlo se dosta slobodnog vremena što je bilo presudno da krenem u pčelarske vode. U posao se po malo uključila cijela obitelj, supruga i sin, a često se angažira i šira obitelj, kada se rade slatki poslovi – vrcanje”, kaže.

Pčelare sa cca 120 pčelinjih zajednica smještenih na 2 pčelinjaka. Pčelinjaci se nalaze u okolici Čazme. 2018. godina bila je rekordna i izvrcali su oko 4 tone meda, što je 40% više od prosjeka. Pčelare s LR košnicama i imaju uglavnom oko 100 proizvodnih pčelinjih zajednica i nešto pomoćnih. Ove godine su nabavili kontejner i jednim dijelom prelaze na AŽ košnice s kojima je lakše fizički raditi. Namjeravaju intenzivnije seliti pčele i tako kompenzirati nedostatak paše na pojedinom području.

Probleme stvara tržište otvoreno za uvozni med uglavnom upitne kvalitete
“U ponudi imamo med od bagrema, lipe, kestena, cvjetni med i hrastov medljikovac. Sav naš med je proizvod isključivo naših pčelica, nastao kao rezultat višegodišnjeg bavljenja pčelarstvom i primjene suvremenih pristupa i postupaka u pčelarstvu, kako bi naši proizvodi mogli zadovoljiti i najzahtjevnije prohtjeve potrošača. Pored pčelinjih proizvoda proizvodimo kvalitetne medne mješavine za povećanje imuniteta, propolis kreme i alkoholne otopine. Medica i medni likeri od višanja, oraha te rogača su naši već prepoznatljivi proizvodi. Sve likere proizvodimo od kvalitetne šljivovice ili medovače”, kaže Milanko Barać.

“Proizvode prodajemo isključivo u Hrvatskoj direktno potrošačima. To je težak put jer nam prodaja oduzima vrijeme koje bi radije provodili s pčelama, ali zbog malih otkupnih cijena odabrali smo takav način, jer ne želimo da ‘vrhnje’ ubiru drugi”, kaže i dodaje o problemima na koje nailaze: “Velike probleme u pčelarstvu stvara tržište meda koje je otvoreno za uvozni med. Uvozni med se često prodaje po izrazito niskim cijenama, toliko niskim da se potrošač često zapita što se nalazi u takvoj staklenci? U isto vrijeme, naš kvalitetni med se izvozi, jer neka tržišta prepoznaju kvalitetu i plaćaju za nju realnu cijenu.

Proteklih godina smo strpljivo prezentirali i prodavali naše proizvode na raznim sajmovima, da bi stvorili mrežu kupaca u Zagrebu. Prodaja se bazirala na besplatnoj dostavi pčelinjih proizvoda jer u budućnosti želimo omogućiti svakom kupcu jednostavan pristup našim proizvodima.”

Fasciniraju ga pelud i propolis
Krajem 2018. godine otvorili su specijaliziranu trgovinu pčelinjim proizvodima u Zagrebu. U ugodnom i lijepo uređenom prostoru potrošači mogu navratiti, informirati se o proizvodima, odabrati neki od njih i biti sigurni da su kupili domaći proizvod. “Za razliku od drugih trgovina koje prodaju pčelinje proizvode, većinu naših proizvoda može se degustirati i dobiti vrijedan savjet kako ih je najbolje koristiti. Velike nade polažemo i u internet prodaju, te se nadamo da će trgovina biti rentabilna”, dodaje vlasnik OPG-a Pčelarstvo Barać.

Pčelarstvo nije samo proizvodnja meda, tu su i drugi pčelinji proizvodi. “Mene je od samoga početka fascinirao pelud, način proizvodnje, ali i neiskorištene nutritivne vrijednosti. Propolis je također čudo iz košnice. Pčele skupljaju smolu u prirodi s raznog drveća, obrađuju je i dodaju izlučevine raznih žlijezda te tako nastaje propolis. Propolis pčele odlažu na pojedine dijelove košnice gdje im služi kao vezivno sredstvo, ali najveća blagodat propolisa je njegovo djelovanje na viruse, bakterije, gljivice i slično”, objašnjava Milanko.

U zadnje vrijeme sve više dolazi do stradavanja pčela uslijed globalnog korištenja pesticida i zagađenja okoliša te se i bolesti pčela zbog toga lakše razvijaju. Klimatske promjene također negativno djeluju na pčele. Sve je više ekstremnih vremenskih neprilika s čestim proljetnim mrazom koji uništi ranu bagremovu pašu. Suša tijekom ljeta također smanjuje unos nektara i pčele često gladuju ako im se ne ostavi dovoljno hrane. Milanko smatra da danas pčele u prirodi, bez pomoći pčelara, ne mogu nikako preživjeti i da ne postoji briga i trud pčelara, nestalo bi ih za nekoliko godina.

Vikend pčelarstvo rijetko daje rezultate, za pčele treba imati dovoljno vremena
Za nabavu pčelarske opreme koriste poticajna sredstva Ministarstva poljoprivrede, koja variraju i ovise o broju prijavljenih pčelara. “Događa se da pojedine godine za pčelare budu dobre. Nakon toga se pojavi veliki broj potencijalnih pčelara, koji uglavnom sve gledaju kroz zaradu, kupuju pčele, opremu, i mnogi od njih na kraju dožive razočaranje. Moj savjet je svakome tko se namjerava baviti pčelarstvom, da prvo razmisli ima li dovoljno vremena za pčelarstvo. Vikend pčelarstvo rijetko daje rezultate, jer s pčelama u sezoni treba stalno raditi, a u tjednu se ne može ništa napraviti, jer se ne može ići na pčelinjak popodne u 16 ili 17 sati.

Za početak je dovoljno nabaviti nekoliko knjiga o pčelarstvu i isto toliko košnica s pčelama. Nakon jedne ili dvije godine svaka osoba će shvatiti želi li se dalje baviti pčelarstvom ili odustati. S vremenom, kada se stekne znanje i iskustvo, može se povećavati broj pčelinjih zajednica. Na samom početku poželjno je imati nekog mentora kako bi što lakše stekli praktično iskustvo”, kaže Milanko Barać i upućuje na literaturu, ali smatra da neke odgovore možete dobiti samo od vrsnog pčelara.

“Pčelarstvo je najbolnija grana poljoprivrede, toliko bolna da mnogi odustaju od njega već nakon nekoliko uboda pčela. S druge strane je to najbolji način da se maknemo iz monotone svakodnevice, a uz nešto ulaganja, puno truda i znanja može se upotpuniti kućni budžet”, za kraj ističe Milanko Barać, vlasnik OPG-a Pčelarstvo Barać.


Komentari članka

Vezani članci

U samo dvije godine zauzeli zavidnu tržišnu poziciju te proširili asortiman proizvoda

02.10.2019.

Projekt “Ženska perspektiva” provodi Udruga za razvoj poduzetništva “Perspektiva” iz Lipika, a financira The Coca-Cola Foundation

Proizvodnja meda je gotovo prepolovljena

26.09.2019.

Prijavljenih pčelara je 7583, što je za 41 % manje nego prijašnjih godina, manje je i registriranih košnica za 34 %

Za ruralni razvoj krediti od 50.000 do čak milijun eura

17.09.2019.

Financijske instrumente iz PRR-a prate uvjeti koji su povoljniji od tržišnih

Pčelarima godišnje 14,8 milijuna kuna

13.09.2019.

Želimo očuvanje zdrave, vitalne izvorne populacije pčela te podizanje konkurentnosti pčelarskog sektora kako bi se osigurao dovoljan broj pčelinjih zajednica za uspješno oprašivanje poljoprivrednih usjeva i samoniklog bilja

Juta spiza razvoj poslovanja temelji na jačanju suradnje s OPG-ovima

05.09.2019.

Nakon otvaranja kušaone i trgovine, kaštelanski brend na tržište izbacuje nove proizvode, ali ne misli se širiti na nove sorte

Tag cloud

  1. 1944 članka imaju tag hrvatska
  2. 1970 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1248 članka imaju tag izvoz
  5. 843 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag svijet
  7. 1009 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 837 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 918 članka imaju tag ict
  12. 966 članka imaju tag EU
  13. 863 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 566 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 548 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 428 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 261 članka imaju tag potpore
  25. 395 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 344 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 422 članka imaju tag dzs
  31. 304 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 350 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 378 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija