Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Stu 2019

Mate Rimac: Kod nas je prosječna plaća 12.000 kuna, a Fina prikazuje 4600

Izvor: www.index.hr · Autor: M.R.  

Mate Rimac: Kod nas je prosječna plaća 12.000 kuna, a Fina prikazuje 4600

KOLIKE su zaista plaće u Rimac Automobilima pitanje je koje je intrigiralo javnost, s obzirom na to da se na raznim financijskim servisima mogao pronaći podatak da su plaće ispod pet tisuća kuna.

Ta brojka izgledala je nevjerojatno, s obzirom na to da dobar dio Rimčevih zaposlenika čine visoko kvalificirani inženjeri koji imaju specifična znanja, a neki od njih su u Svetu Nedelju došli raditi i iz inozemstva. Mate Rimac napisao je tekst u kojem otkriva kolike su zaista plaće u njegovoj kompaniji i kako je došlo do razlike koja se prikazuje na Fini i onoga što se isplaćuje.

"U Rimac Automobilima su prosječne plaće 12.000 kn neto, dok Fina i drugi financijski servisi prikazuju 4600 kn.

Disclamer: S ovim ne želim kritizirati Finu i druge institucije — ne smatram da je namjera u pitanju, nego legacy problem s kojim se nitko nije bavio. Mi smo prije par godina pokušali riješiti problem i od tad više puta razgovarali s nadležnim institucijama. Najavljeno je da će se napraviti određene izmjene da se ovaj problem riješi, no kako se problem još nije otklonio, želim dati više informacija u vezi ove problematike.
Hrvatska je dosta loše pozicionirana po investicijama u R&D-u i inovacijama u Europi što će se, nadam se, uskoro promijeniti.

Unatoč tomu su tvrtke koje ulažu u R&D zakinute. Svi izdaci za razvoj se MORAJU knjižiti pod nematerijalnu imovinu — gdje se takvi izdaci akumuliraju dok ne kreće eksploatacija te investicije. Takav način knjiženja nije naš hir niti nam daje ikakve prednosti u operativnom poslovanju (i dalje plaćamo pune doprinose na te plaće itd.) — to je jednostavno pravilo bilo gdje u svijetu — kod nas je i propisano zakonom. U našem slučaju se svi troškovi za razvoj automobila ili drugih sustava koje razvijamo knjiže na nematerijalnu imovinu dok ne krenu prihodi od tih proizvoda — što u slučaju razvoja automobila može biti 5 ili više godina. U slučaju C_Two će to biti oko 100M Eura investicije (plaće, prototipovi, alati, testiranja…). Kada krene isporuka kupcima, kreće i amortizacija akumuliranih troškova. U te troškove spadaju i plaće ljudi koji rade na razvoju, što čini veliki dio naših zaposlenih. Isplaćene plaće knjižene na taj način Fina ne uzima u obzir prilikom izračuna prosječne plaće u poduzeću, dok uzima u obzir broj ljudi (ne isključuje ih brojčano iz izračuna — dakle svaki zaposlenik koji radi na R&D-u doprinosi umjetnom smanjenju prosječne plaće u statistici).

Takva praksa praktički kažnjava ulaganje u R&D — isto R&D ulaganje kojeg su nam puna usta.
Meni je to suludo i za takvu praksu ne vidim nikakav logičan razlog — čini se da je u pitanju greška sustava koju nitko nije primijetio. No ta greška nama i drugim tvrtkama koje ulažu u R&D izaziva štetu. Mi te plaće isplaćujemo na apsolutno isti način kao i sve druge i na njih plaćamo iste namete i doprinose državi. Detaljnije objašnjenje ovog problema se može pronaći u dopisu koji smo slali Fini prije 2 godine:

Dok zbog gore navedenog problema ispada da su plaće u RA-u smiješne, situacija je sasvim drugačija — prosječna neto plaća u RA-u je oko 12.000 kn, uključujući prijevoz, odnosno oko 11.000 kn bez njega. Ako uključimo ostale benefite (božićnice, uskrsnice…) prosječna plaća je iznad 13.000 kn neto.

Upozoravao sam i Bisnode (vlasnik servisa poslovna.hr) na ovaj problem, ali oni samo prenose podatke Fine i smatraju da je točnost podataka Finina odgovornost.

Ne tvrdim da su naše plaće fantastične — nama je želja mjeriti se s najboljima i želimo, u skladu s mogućnostima, imati značajno veće plaće u budućnosti. No s obzirom na to da mi nismo isključivo razvojna firma (imamo velik dio zaposlenika koji nisu inženjer/white collar — proizvodnja, održavanje…), smatram da je trenutno stanje dobro i konkurentno u regiji i svakako u Hrvatskoj. Prosjek je još relevantniji s obzirom na to da nam je omjer prosječnih plaća i plaća managementa vrlo mali u odnosu na „svjetske“ firme — ja primam manje od 3x prosječne plaće u firmi, dok je u SAD-u odnos CEO-a i „radnika“ preko 300x — stoga je naš prosjek doista realan prosjek firme.


Komentari članka

Vezani članci

Trilema hrvatskog radnika: more, kontinent ili inozemstvo?

14.01.2020.

U siječnju, tradicionalno, jadranski poslodavci kreću u intenzivnu potragu za sezonskom radnom snagom. Našoj najvećoj turističkoj kompaniji prva postaja je Bjelovarsko-bilogorska županija, poznata po školovanju kvalitetnog turističkog i ugostiteljskog kad

Alen Baščevan: Cilj Suvenir Arbora nije profit, već integracija osoba s invaliditetom

09.01.2020.

Ustanova Suvenir Arbor duže od 40 godina uspješno zapošljava osobe s invaliditetom u proizvodnji proizvoda od drva

Privatni su poslodavci, uz dva milijuna kuna poticaja, zaposlili 63 Osječanina

23.12.2019.

Dvadeset sedam u prvom krugu i 36 novozaposlenih u drugom krugu izravan su rezultat mjere pomoći Grada Osijeka usmjerene na mikro, mala i srednja poduzeća - na trgovačka društva i obrte, koji imaju sjedište na području Osijeka, a za poticanje zapošljavanj

Zbog rasta plaća, hotelijerima pala profitabilnost

10.12.2019.

Iduća godina neće biti jednostavna turistička godina no kao i ove, nema razloga za veliki pesimizam ukoliko, kao i ove godine bude dobre pripreme i ulaganja u kvalitetu. Voljeli bi kad bi, što se fizičkih pokazatelja tiče, u 2020 . dosegli ovogodišnje fin

U samo 80 tvrtki s više od 10 zaposlenih plaće su veće od državnog prosjeka

09.12.2019.

I ova je lista potvrdila da je po visini plaće, na osnovi objavljenih Fininih podataka - na vrhu NK Osijek s. d. d.

Tag cloud

  1. 1963 članka imaju tag hrvatska
  2. 1994 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1262 članka imaju tag izvoz
  5. 858 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1008 članka imaju tag svijet
  7. 989 članka imaju tag trgovina
  8. 1021 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 851 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 867 članka imaju tag industrija
  14. 610 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 513 članka imaju tag tehnologija
  21. 379 članka imaju tag poticaji
  22. 433 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 381 članka imaju tag hnb
  30. 425 članka imaju tag dzs
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 363 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg