Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Velj 2020

Marija Zuber: Paušalni obrt - Vlasnik kafića može biti paušalist, a ‘slobodnjaci‘ ne mogu

Izvor: www.lider.media · Autor: Marija Zuber  

Marija Zuber: Paušalni obrt - Vlasnik kafića može biti paušalist, a ‘slobodnjaci‘ ne mogu

Istina je da su hrvatski građani otkrili prednosti paušalnog obrta u kojem se porez plaća 12 posto, a doprinosi na osnovicu od 24 i 36 posto, ovisno o prihodima. Porezna uprava, pokušavajući stati na kraj trendu, proizvela je samo nove nepravde i nelogičnosti. Tako turistički vodič može ‘na paušal‘, ali ne i novinar ili slikar…

Dohodak koji ostvaruju obrtnici, poljoprivrednici i oni koji se bave djelatnostima slobodnih zanimanja smatra se dohotkom od samostalne djelatnosti, ali ne mogu svi oni umjesto plaćanja poreza na stvarno ostvareni dohodak porez plaćati u paušalnom iznosu. Paušalno plaćanje poreza na dohodak dopušteno je obrtnicima i poljoprivrednicima uz uvjet da od te djelatnosti ne ostvare primitke veće od 300.000 kuna. Osobama koje obavljaju djelatnosti slobodnih zanimanja (odvjetnici, bilježnici, liječnici i stomatolozi u privatnoj praksi, novinari i dr.) nije dopušteno paušalno plaćanje poreza na dohodak.

U čemu je prednost
U čemu je privlačnost paušalnog plaćanja poreza umjesto utvrđivanja porezne obveze na stvarno ostvareni dohodak? Isključivo u znatno nižem poreznom opterećenju. Obrtnici paušalisti plaćaju porez prema stopi od 12 posto, na osnovicu koja ovisi o ostvarenim primicima, a oni koje vode poslovne knjige plaćaju porez prema stopi od 24 i 36 posto. Posebnim pravilnikom propisano je pet razreda ostvarenih godišnjih primitaka koji se oporezuju paušalno. U najnižem su razredu oni s prihodom do 85.000 kuna, sljedeći je prag od 115.00,01 kuna, zatim od 149.500,01 kuna i 230.000,01 kuna, a u posljednjem su razredu oni s prihodom do 300.000 kuna. Za svrhe oporezivanja njihov je dohodak procijenjen u visini od 15 posto primitaka, tako da paušalisti čiji su primici u najnižem razredu plaćaju mjesečno 127,50 kuna poreza, u sljedećem razredu 172,50 pa 224,25 i 345 do najviše 450 kuna poreza na dohodak mjesečno.

Druga fiskalna pogodnost za paušaliste proizlazi iz propisa o doprinosima. Ako vode poslovne knjige, osnovica za plaćanje doprinosa određuje im se u visini od 65 posto prosječne plaće u RH, a ako porez plaćaju paušalno, osnovica im je određena u visini od 40 posto prosječne plaće ili za trećinu manje. Ako se obrt ili poljoprivreda obavlja kao druga djelatnost, doprinosi se plaćaju na osnovicu godišnjega paušalnog dohotka.

Što se može obavljati
Ušteda na javnim davanjima ključni je motiv za izbor paušalnog plaćanja poreza na dohodak. Budući da se, prema Zakonu o obrtu, svaka gospodarska djelatnost koja se obavlja trajno i samostalno sa svrhom ostvarivanja dohotka ili dobiti može obavljati kao obrtnička djelatnost, gotovo nema ograničenja za osnivanje i registraciju obrta. Putem pravne forme obrta mogu se obavljati proizvodnja, promet i pružanje usluga, uključujući mnoge intelektualne usluge (savjetovanje, poduka, poslovno savjetovanje, istraživanje i dr.). Ne mogu se obavljati zanimanja uređena posebnim propisima (revizor, porezni savjetnik, liječnik, odvjetnik, bilježnik i dr.). Za sve što se može registrirati kao obrt porez na dohodak može se plaćati u paušalnom iznosu. Trgovci i ugostitelji mogu porez na dohodak plaćati u paušalnom iznosu.

Porezni obveznik koji je za određenu djelatnost porez na dohodak obvezan utvrđivati na temelju stvarnih primitaka i izdataka ne može od obrta porez plaćati u paušalnom iznosu. Naprimjer, odvjetnik ili bilježnik koji uz tu djelatnost registrira i obrt ne može od obrta plaćati porez paušalno, već je i za djelatnost koju obavlja kao obrtničku dužan voditi Knjigu primitaka i izdataka.

Paušalno plaćanje poreza na dohodak dopušteno je i obrtnicima i poljoprivrednicima koji su obveznici PDV-a ako im prihod od obrta odnosno od poljoprivrede nije veći od 300.000 kuna. Primjerice, obrtnik koji ima prihod od obrta od 200.000 kuna na godinu i prihod od iznajmljivanja nekretnina u turističke svrhe od 200.000 kuna obveznik je PDV-a, ali može i za obrtničku djelatnost i za djelatnost iznajmljivanja u turističke svrhe porez na dohodak plaćati u paušalnom iznosu, za svaki izvor dohotka prema pravilima oporezivanja toga dohotka.

Sami računate porez
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja 2020. uvedene su novine koje Poreznoj upravi smanjuju troškove administriranja pri utvrđivanju paušalnog poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. Porezna uprava više neće izdavati rješenja o visini porezne obveze osim na početku obavljanja djelatnosti koja se oporezuje paušalno. Obrtnik i poljoprivrednik na temelju izvješća o ostvarenim primicima sami će utvrditi razred ostvarenoga paušalnog dohotka i poreznu obvezu za tu visinu dohotka. U tu su svrhu izmijenjeni godišnji formulari koje će porezni obveznici podnositi Poreznoj upravi, počevši od 2020.

Novim propisima precizno su uređene obveze obrtnika i poljoprivrednika koji dostignu propisani prag od 300.000 kn. Ako im primici premaše taj iznos, dužni su od prvog dana sljedećeg mjeseca voditi Knjigu primitaka i izdataka te porez utvrđivati prema stvarno ostvarenom dohotku. Pri tome u Knjigu primitaka i izdataka moraju upisati i primitke koji su ostvareni iznad 300.000 kuna. Primjerice, ako je porezni obveznik 6. kolovoza dostigao 300.000 kuna, od 1. rujna dužan je voditi Knjigu primitaka i izdataka, a u primitke upisati i one ostvarene od 6. do 31. kolovoza, tj. iznose kojima je premašio 300.000 kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Marija Zuber: Nova porezna pravila za paušalne obrtnike potencijalni su rizik i za samu poreznu vlast

17.02.2020.

Prva prepreka kojoj je cilj zaustaviti rast broja paušalnih obrtnika očituje se u nastojanju poreznih ispostava da u graničnim slučajevima dokazuju da se ne radi o obavljanju obrtničke, nego o djelatnosti slobodnog zanimanja. Kako samo obrtnici i poljopri

‘Paušalcima‘ s jednim klijentom najpametnije je promijeniti status ili naći još klijenata

15.01.2020.

Prijašnji koncept paušalnog obrta bio je šire postavljen i omogućio većem broju profesionalaca ne samo porezne pogodnosti i veću mobilnost na tržištu rada, nego i daleko jednostavnije računovodstvo, no država se u međuvremenu predomislila i shvatila da ip

‘Paušalci‘, evo kako ispuniti PO-SD obrazac za Poreznu upravu

11.01.2020.

Dolazi vrijeme godine kada paušalni obrtnici moraju Poreznoj upravi predati PO-SD obrazac. Početkom godine, odnosno do 15. siječnja tekuće godine obveza svih paušalnih obrtnika je predati PO-SD obrazac nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

‘Paušalci‘ više neće dobivati rješenje od Porezne uprave

30.12.2019.

Obveznici poreza na dohodak koji porez plaćaju paušalno više se ne mogu osloniti na plaćanje po rješenju iz Porezne jer takvo rješenje neće niti dobiti.

Poduzetnici, donosimo sve bitne porezne promjene koje stupaju na snagu 1.1.2020.

27.12.2019.

U nastavku donosimo bitne porezne promjene koje u okviru 4. kruga poreznog rasterećenja stupaju na snagu 1. siječnja 2020.

Tag cloud

  1. 1973 članka imaju tag hrvatska
  2. 2007 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1277 članka imaju tag izvoz
  5. 864 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1021 članka imaju tag svijet
  7. 996 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 860 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 875 članka imaju tag industrija
  14. 644 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 386 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 436 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 269 članka imaju tag potpore
  25. 357 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 284 članka imaju tag opg
  39. 384 članka imaju tag BDP
  40. 341 članka imaju tag recesija