Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Velj 2020

Marija Zuber: Paušalni obrt - Vlasnik kafića može biti paušalist, a ‘slobodnjaci‘ ne mogu

Izvor: www.lider.media · Autor: Marija Zuber  

Marija Zuber: Paušalni obrt - Vlasnik kafića može biti paušalist, a ‘slobodnjaci‘ ne mogu

Istina je da su hrvatski građani otkrili prednosti paušalnog obrta u kojem se porez plaća 12 posto, a doprinosi na osnovicu od 24 i 36 posto, ovisno o prihodima. Porezna uprava, pokušavajući stati na kraj trendu, proizvela je samo nove nepravde i nelogičnosti. Tako turistički vodič može ‘na paušal‘, ali ne i novinar ili slikar…

Dohodak koji ostvaruju obrtnici, poljoprivrednici i oni koji se bave djelatnostima slobodnih zanimanja smatra se dohotkom od samostalne djelatnosti, ali ne mogu svi oni umjesto plaćanja poreza na stvarno ostvareni dohodak porez plaćati u paušalnom iznosu. Paušalno plaćanje poreza na dohodak dopušteno je obrtnicima i poljoprivrednicima uz uvjet da od te djelatnosti ne ostvare primitke veće od 300.000 kuna. Osobama koje obavljaju djelatnosti slobodnih zanimanja (odvjetnici, bilježnici, liječnici i stomatolozi u privatnoj praksi, novinari i dr.) nije dopušteno paušalno plaćanje poreza na dohodak.

U čemu je prednost
U čemu je privlačnost paušalnog plaćanja poreza umjesto utvrđivanja porezne obveze na stvarno ostvareni dohodak? Isključivo u znatno nižem poreznom opterećenju. Obrtnici paušalisti plaćaju porez prema stopi od 12 posto, na osnovicu koja ovisi o ostvarenim primicima, a oni koje vode poslovne knjige plaćaju porez prema stopi od 24 i 36 posto. Posebnim pravilnikom propisano je pet razreda ostvarenih godišnjih primitaka koji se oporezuju paušalno. U najnižem su razredu oni s prihodom do 85.000 kuna, sljedeći je prag od 115.00,01 kuna, zatim od 149.500,01 kuna i 230.000,01 kuna, a u posljednjem su razredu oni s prihodom do 300.000 kuna. Za svrhe oporezivanja njihov je dohodak procijenjen u visini od 15 posto primitaka, tako da paušalisti čiji su primici u najnižem razredu plaćaju mjesečno 127,50 kuna poreza, u sljedećem razredu 172,50 pa 224,25 i 345 do najviše 450 kuna poreza na dohodak mjesečno.

Druga fiskalna pogodnost za paušaliste proizlazi iz propisa o doprinosima. Ako vode poslovne knjige, osnovica za plaćanje doprinosa određuje im se u visini od 65 posto prosječne plaće u RH, a ako porez plaćaju paušalno, osnovica im je određena u visini od 40 posto prosječne plaće ili za trećinu manje. Ako se obrt ili poljoprivreda obavlja kao druga djelatnost, doprinosi se plaćaju na osnovicu godišnjega paušalnog dohotka.

Što se može obavljati
Ušteda na javnim davanjima ključni je motiv za izbor paušalnog plaćanja poreza na dohodak. Budući da se, prema Zakonu o obrtu, svaka gospodarska djelatnost koja se obavlja trajno i samostalno sa svrhom ostvarivanja dohotka ili dobiti može obavljati kao obrtnička djelatnost, gotovo nema ograničenja za osnivanje i registraciju obrta. Putem pravne forme obrta mogu se obavljati proizvodnja, promet i pružanje usluga, uključujući mnoge intelektualne usluge (savjetovanje, poduka, poslovno savjetovanje, istraživanje i dr.). Ne mogu se obavljati zanimanja uređena posebnim propisima (revizor, porezni savjetnik, liječnik, odvjetnik, bilježnik i dr.). Za sve što se može registrirati kao obrt porez na dohodak može se plaćati u paušalnom iznosu. Trgovci i ugostitelji mogu porez na dohodak plaćati u paušalnom iznosu.

Porezni obveznik koji je za određenu djelatnost porez na dohodak obvezan utvrđivati na temelju stvarnih primitaka i izdataka ne može od obrta porez plaćati u paušalnom iznosu. Naprimjer, odvjetnik ili bilježnik koji uz tu djelatnost registrira i obrt ne može od obrta plaćati porez paušalno, već je i za djelatnost koju obavlja kao obrtničku dužan voditi Knjigu primitaka i izdataka.

Paušalno plaćanje poreza na dohodak dopušteno je i obrtnicima i poljoprivrednicima koji su obveznici PDV-a ako im prihod od obrta odnosno od poljoprivrede nije veći od 300.000 kuna. Primjerice, obrtnik koji ima prihod od obrta od 200.000 kuna na godinu i prihod od iznajmljivanja nekretnina u turističke svrhe od 200.000 kuna obveznik je PDV-a, ali može i za obrtničku djelatnost i za djelatnost iznajmljivanja u turističke svrhe porez na dohodak plaćati u paušalnom iznosu, za svaki izvor dohotka prema pravilima oporezivanja toga dohotka.

Sami računate porez
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja 2020. uvedene su novine koje Poreznoj upravi smanjuju troškove administriranja pri utvrđivanju paušalnog poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. Porezna uprava više neće izdavati rješenja o visini porezne obveze osim na početku obavljanja djelatnosti koja se oporezuje paušalno. Obrtnik i poljoprivrednik na temelju izvješća o ostvarenim primicima sami će utvrditi razred ostvarenoga paušalnog dohotka i poreznu obvezu za tu visinu dohotka. U tu su svrhu izmijenjeni godišnji formulari koje će porezni obveznici podnositi Poreznoj upravi, počevši od 2020.

Novim propisima precizno su uređene obveze obrtnika i poljoprivrednika koji dostignu propisani prag od 300.000 kn. Ako im primici premaše taj iznos, dužni su od prvog dana sljedećeg mjeseca voditi Knjigu primitaka i izdataka te porez utvrđivati prema stvarno ostvarenom dohotku. Pri tome u Knjigu primitaka i izdataka moraju upisati i primitke koji su ostvareni iznad 300.000 kuna. Primjerice, ako je porezni obveznik 6. kolovoza dostigao 300.000 kuna, od 1. rujna dužan je voditi Knjigu primitaka i izdataka, a u primitke upisati i one ostvarene od 6. do 31. kolovoza, tj. iznose kojima je premašio 300.000 kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Paušalni obrtnici: Evo kako možete predati Zahtjev za odgodu plaćanja poreza zbog korona-krize

26.03.2020.

Poduzetnici, ako vam posebne okolnosti utječu na poslovanje s ciljem održavanja likvidnosti, gospodarske aktivnosti i zadržavanja zaposlenosti možete Poreznoj upravi podnijeti Zahtjev za odgodom plaćanja uslijed posebnih okolnosti (u daljnjem tekstu Zahtj

Marija Zuber: Nova porezna pravila za paušalne obrtnike potencijalni su rizik i za samu poreznu vlast

17.02.2020.

Prva prepreka kojoj je cilj zaustaviti rast broja paušalnih obrtnika očituje se u nastojanju poreznih ispostava da u graničnim slučajevima dokazuju da se ne radi o obavljanju obrtničke, nego o djelatnosti slobodnog zanimanja. Kako samo obrtnici i poljopri

‘Paušalcima‘ s jednim klijentom najpametnije je promijeniti status ili naći još klijenata

15.01.2020.

Prijašnji koncept paušalnog obrta bio je šire postavljen i omogućio većem broju profesionalaca ne samo porezne pogodnosti i veću mobilnost na tržištu rada, nego i daleko jednostavnije računovodstvo, no država se u međuvremenu predomislila i shvatila da ip

‘Paušalci‘, evo kako ispuniti PO-SD obrazac za Poreznu upravu

11.01.2020.

Dolazi vrijeme godine kada paušalni obrtnici moraju Poreznoj upravi predati PO-SD obrazac. Početkom godine, odnosno do 15. siječnja tekuće godine obveza svih paušalnih obrtnika je predati PO-SD obrazac nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

‘Paušalci‘ više neće dobivati rješenje od Porezne uprave

30.12.2019.

Obveznici poreza na dohodak koji porez plaćaju paušalno više se ne mogu osloniti na plaćanje po rješenju iz Porezne jer takvo rješenje neće niti dobiti.

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2042 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1060 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 699 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 887 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 566 članka imaju tag marketing
  19. 391 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 518 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 280 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 351 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija