Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Velj 2009

Maraska: Udvostručen izvoz bezalkoholnih pića

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ljubica Ivićev Balen  

Maraska: Udvostručen izvoz bezalkoholnih pića

Četiri najveća hrvatska proizvođača pića bilježe u 2008. ukupan rast izvoza od 26 posto više nego pretprošle godine. Prema podacima Gospodarsko-interesnog udruženja proizvođača, najveći dio ostvarila je zadarska Maraska s udvostručenim rastom izvoza koji iznosi 96 posto.

Maraska je ostvarivši indeks ukupnog rasta od 26 posto zabilježila snažan rast kao proizvođač u svim kategorijama bezalkoholnih pića. U kategoriji voćnih sokova ostvarila je rast od 39 posto, u kategoriji osvježavajućih bezalkoholnih pića 21 posto, te u kategoriji sirupa rast od 11 posto.

Ukupni prihodi tvrtke u prvih devet mjeseci prošle godine u odnosu na isto razdoblje pretprošle godine, bili su povećani za devet posto, a prihodi od prodaje u Hrvatskoj bili su povećani za 12,5 posto.

Maraska je, kao proizvođač likera i sokova izvorne dalmatinske višnje maraške kojoj nema premca u svijetu, i najjači hrvatski izvoznik alkoholnih pića. Proizvodni asortiman Maraske vrlo je bogat i raznolik, a podijeljen je na alkoholni i bezalkoholni program, tj. likeri, voćni sokovi i voćni sirupi, s ukupno oko 40 proizvoda. Najpoznatiji proizvodi su likeri, od kojih prednjači svjetski poznati maraschino, cherry brandy i šerika, blagi voćni liker koji se izvozi kao desertno vino, te rakija kirsch i rakija mare, ekskluzivno žestoko piće. Zatim proizvode pelinkovac, vlahovac i orahovac, najprodavanije aperitive, te smeđi rum, rum-punč i dr.

»Maraskini likeri i sirupi prodaju se na mnogim stranim tržištima od SAD-a, Japana, Australije, Kanade, Rusije, Švedske, Njemačke, Belgije, Danske, Vatikana, BiH, Slovenije i drugih zemalja«, kaže Mario Marinov, voditelj marketinga i izvoza Maraske. U svijetu je od Maraskinih proizvoda najtraženiji čuveni liker maraschino, za njim ne zaostaju ni pelinkovac, orahovac, kruškovac, cherry brandy, kirsch, šljivovica i dakako amarena, sirup od višnje maraške, kao i sirupi od drugih vrsta voća.

Proizvodnja maraschina počela je u Zadru još u 16. stoljeću, postao je poznat u svijetu, a u njemu su posebno uživali na europskim kraljevskim dvorovima. Proizvodi se od višnje maraške koja uspijeva jedino u Dalmaciji, od zadarskog do makarskog područja, a svi dijelovi maraške od ploda, peteljke do koštice iskoristivi su. Meso se koristi u proizvodnji sirupa i sokova, a list mladih izboja, koji se bere nakon višnje, služi za dobivanje posebne arome koja se dodaje najizvornijem hrvatskom likeru maraschinu.

Od koštice se radi kvalitetna rakija, poznata višnjevača. Već nakon tri godine stablo daje plod, iako je najbolja berba nakon pet godina, a najisplativija je od desete do 20. godine, dok je njezin vijek 30 godina.

Tijekom Domovinskog rata uništene su stotine tisuća stabala maraške u Ravnim kotarima (Škabrnja, Nadin, Zemunik, Smilčić). Zahvaljujući Maraski, čiji su nasadi uz brojne nasade individualnih poljoprivrednika također bili uništeni, već 1993. godine počela je ponovna sadnja. Maraska je besplatno dijelila sadnice poljoprivrednicima, a osim sadnica, tvornica je dijelila i gnojiva, zaštitna sredstva i stručnu pomoć te im jamčila siguran otkup i plaćanje u roku od 15 dana.

Iako je Maraska na predjelu Vlačine pokraj Zemunika već podigla vlastite nasade maraške, nije prekinula otkup višnje od individualnih proizvođača. U tvrtki ističu da ako žele dostići visoki stupanj razvitka, što znači biti jedinstveni ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi i svijetu, u paleti proizvoda od višnje maraške moraju osigurati vlastitu sirovinsku bazu, a najbolji korak je sadnja vlastitih plantaža. Koriste stajsko gnojivo s farme krava u Bokanjcu, što je i temelj ekološke proizvodnje.


Komentari članka

Vezani članci

Đuro Đaković Specijalna vozila dobio novu narudžbu iz Njemačke vrijednu 62 milijuna kuna

17.08.2017.

Đuro Đaković Specijalna vozila, tvrtka u sastavu grupacije Đuro Đaković, sklopila je s njemačkim naručiteljem ugovor o isporuci teretnih vagona za prijevoz kolutova lima, a vrijednost ugovora je 62 milijuna kuna

Najviše uvozimo ova tri proizvoda

16.08.2017.

Naša glavna izvozna tržišta su i dalje Slovenija, Italija, Bosna i Hercegovina, Njemačka i Srbija, dok su glavna uvozna tržišta Njemačka, Mađarska, Italija, Slovenija i Nizozemska

Poslovna inteligencija: Nakon podružnice u Londonu otvorena i tvrtka u Austriji

15.08.2017.

Otvaranje tvrtke u Beču predstavlja logičan korak u praćenju naše strategije i otvaranju prema novim tržištima. Želimo biti u mogućnosti da postojećim, ali i novim klijentima s tog područja ponudimo najviši stupanj izvrsnosti u pripremi, vođenju i realiza

Uvozimo pet puta više voća i povrća nego što ga izvozimo

11.08.2017.

Voća i povrća uvezeno je u vrijednosti 288 milijuna eura, što je 11 % ukupnog uvoza. Oko 12 % uvezenog povrća i oko 5 % uvezenog voća dolazi iz zemalja regije. Ostatak, uz iznimku tropskog voća, dolazi mahom iz EU-a.

Cijena opet 90 kuna, ali po vrsti proizvoda, a ne po kamionu

11.08.2017.

Svaka pošiljka voća i povrća koja se uvozi u Hrvatsku mora i dalje biti u skladu s općim tržišnim standardima

Tag cloud

  1. 1643 članka imaju tag hrvatska
  2. 1676 članka imaju tag turizam
  3. 1458 članka imaju tag financije
  4. 1085 članka imaju tag izvoz
  5. 688 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 888 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 856 članka imaju tag trgovina
  8. 603 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 875 članka imaju tag EU
  10. 682 članka imaju tag investicije
  11. 808 članka imaju tag industrija
  12. 778 članka imaju tag ict
  13. 727 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 698 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 494 članka imaju tag marketing
  18. 459 članka imaju tag krediti
  19. 444 članka imaju tag tehnologija
  20. 281 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 364 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 377 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 286 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 328 članka imaju tag energetika
  32. 267 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag investicija
  36. 263 članka imaju tag eu fondovi
  37. 260 članka imaju tag agrokor
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja