Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Velj 2009

Maraska: Udvostručen izvoz bezalkoholnih pića

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ljubica Ivićev Balen  

Maraska: Udvostručen izvoz bezalkoholnih pića

Četiri najveća hrvatska proizvođača pića bilježe u 2008. ukupan rast izvoza od 26 posto više nego pretprošle godine. Prema podacima Gospodarsko-interesnog udruženja proizvođača, najveći dio ostvarila je zadarska Maraska s udvostručenim rastom izvoza koji iznosi 96 posto.

Maraska je ostvarivši indeks ukupnog rasta od 26 posto zabilježila snažan rast kao proizvođač u svim kategorijama bezalkoholnih pića. U kategoriji voćnih sokova ostvarila je rast od 39 posto, u kategoriji osvježavajućih bezalkoholnih pića 21 posto, te u kategoriji sirupa rast od 11 posto.

Ukupni prihodi tvrtke u prvih devet mjeseci prošle godine u odnosu na isto razdoblje pretprošle godine, bili su povećani za devet posto, a prihodi od prodaje u Hrvatskoj bili su povećani za 12,5 posto.

Maraska je, kao proizvođač likera i sokova izvorne dalmatinske višnje maraške kojoj nema premca u svijetu, i najjači hrvatski izvoznik alkoholnih pića. Proizvodni asortiman Maraske vrlo je bogat i raznolik, a podijeljen je na alkoholni i bezalkoholni program, tj. likeri, voćni sokovi i voćni sirupi, s ukupno oko 40 proizvoda. Najpoznatiji proizvodi su likeri, od kojih prednjači svjetski poznati maraschino, cherry brandy i šerika, blagi voćni liker koji se izvozi kao desertno vino, te rakija kirsch i rakija mare, ekskluzivno žestoko piće. Zatim proizvode pelinkovac, vlahovac i orahovac, najprodavanije aperitive, te smeđi rum, rum-punč i dr.

»Maraskini likeri i sirupi prodaju se na mnogim stranim tržištima od SAD-a, Japana, Australije, Kanade, Rusije, Švedske, Njemačke, Belgije, Danske, Vatikana, BiH, Slovenije i drugih zemalja«, kaže Mario Marinov, voditelj marketinga i izvoza Maraske. U svijetu je od Maraskinih proizvoda najtraženiji čuveni liker maraschino, za njim ne zaostaju ni pelinkovac, orahovac, kruškovac, cherry brandy, kirsch, šljivovica i dakako amarena, sirup od višnje maraške, kao i sirupi od drugih vrsta voća.

Proizvodnja maraschina počela je u Zadru još u 16. stoljeću, postao je poznat u svijetu, a u njemu su posebno uživali na europskim kraljevskim dvorovima. Proizvodi se od višnje maraške koja uspijeva jedino u Dalmaciji, od zadarskog do makarskog područja, a svi dijelovi maraške od ploda, peteljke do koštice iskoristivi su. Meso se koristi u proizvodnji sirupa i sokova, a list mladih izboja, koji se bere nakon višnje, služi za dobivanje posebne arome koja se dodaje najizvornijem hrvatskom likeru maraschinu.

Od koštice se radi kvalitetna rakija, poznata višnjevača. Već nakon tri godine stablo daje plod, iako je najbolja berba nakon pet godina, a najisplativija je od desete do 20. godine, dok je njezin vijek 30 godina.

Tijekom Domovinskog rata uništene su stotine tisuća stabala maraške u Ravnim kotarima (Škabrnja, Nadin, Zemunik, Smilčić). Zahvaljujući Maraski, čiji su nasadi uz brojne nasade individualnih poljoprivrednika također bili uništeni, već 1993. godine počela je ponovna sadnja. Maraska je besplatno dijelila sadnice poljoprivrednicima, a osim sadnica, tvornica je dijelila i gnojiva, zaštitna sredstva i stručnu pomoć te im jamčila siguran otkup i plaćanje u roku od 15 dana.

Iako je Maraska na predjelu Vlačine pokraj Zemunika već podigla vlastite nasade maraške, nije prekinula otkup višnje od individualnih proizvođača. U tvrtki ističu da ako žele dostići visoki stupanj razvitka, što znači biti jedinstveni ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi i svijetu, u paleti proizvoda od višnje maraške moraju osigurati vlastitu sirovinsku bazu, a najbolji korak je sadnja vlastitih plantaža. Koriste stajsko gnojivo s farme krava u Bokanjcu, što je i temelj ekološke proizvodnje.


Komentari članka

Vezani članci

Zašto se ubijaju francuski farmeri?

20.10.2017.

Poljoprivredna politika na razini Europske unije treba potaknuti farmere kako bi imali više koristi od poljoprivrede, međutim, poljoprivrednici se žale kako trpe zbog visoke cijene politike zaštite okoliša, a da ih nitko ništa ne pita

EU izjednačava plaće radnika u zemlji i inozemstvu?

17.10.2017.

Prema europskom zakonodavstvu, izaslani radnik se definira kao "zaposlenik koga je poslodavac privremeno poslao u drugu zemlju članicu radi pružanja usluga".

Suša ubija humus! U Slavoniji će umjesto pšenice nicati sudanska trava i gradovi

16.10.2017.

U nekim dijelovima Zagore i Dalmacije neće biti moguće živjeti te će tamošnji ljudi gravitirati krajevima gdje se to može. Nestajat će biljne odrednice, drukčije će se distribuirati bolesti i štetnici, nestajat će regionalna obilježja

VULKAN NOVA Riječkoj tvrtki širom otvorena vrata ruskih brodogradilišta

11.10.2017.

U prvim godinama sva će se sidreno-pritezna oprema projektirati i proizvoditi u Rijeci, a kasnije, po fazama i u određenim omjerima, prebacivati u pogone ruskog partnera, tvrtke VMZ u gradu Vyborgu

Domaći češnjak - bogatstvo okusa i mirisa

10.10.2017.

Kako bi zadovoljili veće kupce, posadili su ga na 45 hektara. Ova je obitelj s ozbiljnijom sadnjom češnjaka počela prije tri godine. Kupili su sve strojeve potrebne za proizvodnju

Tag cloud

  1. 1667 članka imaju tag hrvatska
  2. 1706 članka imaju tag turizam
  3. 1471 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 898 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 864 članka imaju tag trgovina
  8. 612 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 883 članka imaju tag EU
  10. 692 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 716 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 279 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja