Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Velj 2009

Maraska: Udvostručen izvoz bezalkoholnih pića

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ljubica Ivićev Balen  

Maraska: Udvostručen izvoz bezalkoholnih pića

Četiri najveća hrvatska proizvođača pića bilježe u 2008. ukupan rast izvoza od 26 posto više nego pretprošle godine. Prema podacima Gospodarsko-interesnog udruženja proizvođača, najveći dio ostvarila je zadarska Maraska s udvostručenim rastom izvoza koji iznosi 96 posto.

Maraska je ostvarivši indeks ukupnog rasta od 26 posto zabilježila snažan rast kao proizvođač u svim kategorijama bezalkoholnih pića. U kategoriji voćnih sokova ostvarila je rast od 39 posto, u kategoriji osvježavajućih bezalkoholnih pića 21 posto, te u kategoriji sirupa rast od 11 posto.

Ukupni prihodi tvrtke u prvih devet mjeseci prošle godine u odnosu na isto razdoblje pretprošle godine, bili su povećani za devet posto, a prihodi od prodaje u Hrvatskoj bili su povećani za 12,5 posto.

Maraska je, kao proizvođač likera i sokova izvorne dalmatinske višnje maraške kojoj nema premca u svijetu, i najjači hrvatski izvoznik alkoholnih pića. Proizvodni asortiman Maraske vrlo je bogat i raznolik, a podijeljen je na alkoholni i bezalkoholni program, tj. likeri, voćni sokovi i voćni sirupi, s ukupno oko 40 proizvoda. Najpoznatiji proizvodi su likeri, od kojih prednjači svjetski poznati maraschino, cherry brandy i šerika, blagi voćni liker koji se izvozi kao desertno vino, te rakija kirsch i rakija mare, ekskluzivno žestoko piće. Zatim proizvode pelinkovac, vlahovac i orahovac, najprodavanije aperitive, te smeđi rum, rum-punč i dr.

»Maraskini likeri i sirupi prodaju se na mnogim stranim tržištima od SAD-a, Japana, Australije, Kanade, Rusije, Švedske, Njemačke, Belgije, Danske, Vatikana, BiH, Slovenije i drugih zemalja«, kaže Mario Marinov, voditelj marketinga i izvoza Maraske. U svijetu je od Maraskinih proizvoda najtraženiji čuveni liker maraschino, za njim ne zaostaju ni pelinkovac, orahovac, kruškovac, cherry brandy, kirsch, šljivovica i dakako amarena, sirup od višnje maraške, kao i sirupi od drugih vrsta voća.

Proizvodnja maraschina počela je u Zadru još u 16. stoljeću, postao je poznat u svijetu, a u njemu su posebno uživali na europskim kraljevskim dvorovima. Proizvodi se od višnje maraške koja uspijeva jedino u Dalmaciji, od zadarskog do makarskog područja, a svi dijelovi maraške od ploda, peteljke do koštice iskoristivi su. Meso se koristi u proizvodnji sirupa i sokova, a list mladih izboja, koji se bere nakon višnje, služi za dobivanje posebne arome koja se dodaje najizvornijem hrvatskom likeru maraschinu.

Od koštice se radi kvalitetna rakija, poznata višnjevača. Već nakon tri godine stablo daje plod, iako je najbolja berba nakon pet godina, a najisplativija je od desete do 20. godine, dok je njezin vijek 30 godina.

Tijekom Domovinskog rata uništene su stotine tisuća stabala maraške u Ravnim kotarima (Škabrnja, Nadin, Zemunik, Smilčić). Zahvaljujući Maraski, čiji su nasadi uz brojne nasade individualnih poljoprivrednika također bili uništeni, već 1993. godine počela je ponovna sadnja. Maraska je besplatno dijelila sadnice poljoprivrednicima, a osim sadnica, tvornica je dijelila i gnojiva, zaštitna sredstva i stručnu pomoć te im jamčila siguran otkup i plaćanje u roku od 15 dana.

Iako je Maraska na predjelu Vlačine pokraj Zemunika već podigla vlastite nasade maraške, nije prekinula otkup višnje od individualnih proizvođača. U tvrtki ističu da ako žele dostići visoki stupanj razvitka, što znači biti jedinstveni ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi i svijetu, u paleti proizvoda od višnje maraške moraju osigurati vlastitu sirovinsku bazu, a najbolji korak je sadnja vlastitih plantaža. Koriste stajsko gnojivo s farme krava u Bokanjcu, što je i temelj ekološke proizvodnje.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatski proizvođači putem Spara izvezli proizvode u vrijednosti 68 milijuna eura

17.01.2019.

Veliki, srednji i mali hrvatski proizvođači putem Spara prošle su godine izvezli proizvode u vrijednosti od čak 68 milijuna eura, odnosno više od pola milijarde kuna, što je rast od 12 posto u odnosu na godinu ranije, i to u Austriju, Mađarsku, Sloveniju

Nitko neće u poljoprivredu? One hoće! Iza ove uspješne priče stoji simbol muke dalmatinskih žena

10.01.2019.

Spara je isključivo ženski uporabni predmet. Nalik je okruglom jastučiću promjera 15-20 cm. Izrađuje se povezivanjem višekutnih komada raznobojne tkanine kojom se i puni.

Goleme razlike robnog izvoza među županijama

08.01.2019.

Vrijednost izvoza Grada Zagreba od 33,2 milijarde kuna dva je puta veći od ukupnog izvoza županija Jadranske Hrvatske (15.9 milijardi kuna) i čini trećinu od 104,6 milijardi kuna ukupnog izvoza zemlje

Početak prodaje je bio težak - uspio sam pomoću Facebooka

27.12.2018.

Danijel Tkalec, iz Gradečkog Pavlovca, kod Vrbovca, pravi je predstavnik nove generacije modernih poljoprivrednika, koji koriste blagodati suvremenih tehnologija. Sve što proizvede na svom OPG-u, prodaje na virtualnoj tržnici - preko društvenih mreža. Kak

Končar sklopio ugovor za rehabilitaciju TS Prilep 1 u Makedoniji

13.12.2018.

Projekt obuhvaća revitalizaciju primarne opreme na 110 kV poljima, ugradnje sekundarne opreme za zaštitu i upravljanje, SCADA sustava te ranije navedene radove elektromontaže i projektiranja te ispitivanja i puštanja u pogon.

Tag cloud

  1. 1846 članka imaju tag hrvatska
  2. 1870 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 796 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 804 članka imaju tag investicije
  9. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 881 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 457 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  18. 527 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast