Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Lis 2017

Manja od Hrvatske, a drugi svjetski izvoznik hrane

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Vladimir Miloš  

Manja od Hrvatske, a drugi svjetski izvoznik hrane

Iako je nešto manja od Hrvatske, Nizozemska ima četiri puta više stanovnika. Također, BDP po glavi stanovnika je i do pet puta veći. Iako je ne bismo mogli opisati kao turističku Zemlju, nizozemski turizam doprinosi gospodarstvu sa više od 15 milijarde dolara. Dok hrvatski turistički sektor ostvaruje prihode oko 10 milijarde godišnje.

Posebno treba istaknuti poljoprivredno - prehrambeni sektor, koji je jedan od sinonima nizozemske privrede. U 2016. godini izvoz poljoprivredno - prehrambenih proizvoda dosegao je vrijednost od gotovo 94 milijarde eura. Drugi su najveći izvoznici poljoprivrednih proizvoda na svijetu, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država.

Ulaganjem u istraživanja i inovacije to su i uspjeli.

Iz mješovitog u specijalizirano gospodarenje

Kako bi se bolje razumijela organizacija poljoprivrednog sektora u toj državi potrebno je sagledati prošlost. Još početkom prošlog stoljeća nizozemski poljodjelci su prelazili iz mješovitog u specijalizirano gospodarenje s jednom odnosno najviše dvije djelatnosti. Otvaraju se prve zadruge u sektoru mljekarstva, te u proizvodnji i distribuciji cvijeća. Uvode se nove tehnologije. Već početkom 20 - tih godina istog stoljeća, započinju programi okrupnjivanja zemljišta. Otvaraju se prve zimske specijalizirane škole za edukaciju poljoprivrednika.

Tada su već koristili prve uređaje za strojnu mužnju. Pored svega ujedno se vodi i borba protiv razarajućih poplava. Posebnim meliorativnim zahvatima uspjeli su obraniti Zemlju od nemilosrdnog Sjevernog mora. U to vrijeme započinje izgradnja poldera u cilju povećanja proizvodnje hrane, za tada brzo rastuće stanovništvo.

Odnos ukupne količine proizvodnje mlijeka i ukupnog broja krava

U drugoj polovici 20. stoljeća, Europa se intenzivno oporavlja od Drugog svijetskog rata. Zelenom revolucijom, uporaba sintetičkih gnojiva, pesticida i teške mehanizacije postaje svakodnevnica. Zbog humidne klime, nizozemski stručnjaci rade na tehnologiji pravljenja silaže i sjenaže. Poljoprivreda se sve više specijalizira. Podjela između stočarstva i ratarstva. Inovacije u zaštičenim prostorima. Godine 1957. ugovorom iz Rima, Nizozemska je ušla na zajedničko tržište tadašnje Europske ekonomske zajednice. Agrarna politika se vodi zatvorenim krugom edukacija-istraživanje-savjetovanje.

Sredinom sedamdesetih, Nizozemsku pogađa ekonomska kriza, kamatne stope preko 12% u poljoprivredi. Poučeni iskustvom osnivaju novi bankovni sustav, agrobanke. To je pridonijelo većim ostvarenim investicijama u sektoru agrarstva. Početkom osamdesetih dolazi do hiper - proizvodnje, dolazi do "planina" maslaca i mesa, te "jezera" mlijeka. Uvodi se mliječna kvota. Orijentacija na nova tržišta. Selidba proizvodnje u manje razvijene zemlje (proizvodnja cvijeća).

Održivi model proizvodnje hrane

U nadolazećim godinama sve veći problem predstavlja utjecaj poljoprivrede na okoliš. Implementira se održiva praksa. Manje pesticida i sintetičkih gnojiva, manje fosilne energije. Devedesetih godina gotovo da i nema proizvodnje sijena. Primjenjuje se praksa pravljenja silaže i sjenaže te napasivanje. Pronalazak robota za mužnju krava i primjena u praksi. Povećanje prinosa i automatizacija u hortikulturi. Drastično smanjivanje broja ratarskih gospodarstava. Praksa "strojnih prstenova" i plaćanje usluga u poljoprivredi postaje svakodnevnica. Financiranje se uglavnom vrši preko agrobanaka uz povoljne kamatne stope.

Početkom novog milenija, nizozemski poljoprivrednici postaju sve više upravitelji, poduzetnici, investitori i čuvari ruralnih područja. S rastom moći supermarketa, poljoprivreda se komercijalizirala. U kontekstu utjecaja poljoprivrede na okoliš, uvode se posebne mjere i direktive, nitratna direktiva.

Tijekom posljednjih 10 godina govori se o uvođenju i fosforne direktive. Ukidanjem mlječnih kvota u 2015. godini ponovno dolazi do hiper - produkcije mlijeka. Stoga agrarna politika kroz razne mjere i programe stimulira smanjenje proizvodnje, a ujedno i ne napuštanje ruralnih sredina. Jedna od mjera je izvoz proizvoda i znanja. U cijelom poljoprivrednom sektoru dolazi do limita resursa, kao što su odgovarajuće zemljište i radna snaga. Moć potrošača utječe na proizvodnju. Nizozemci traže sve više lokalnu organsku hranu, što predstavlja novi izazov za agrarni sektor.

Nizozemska bi nam mogla i morala biti primjer

Strateški cilj nizozemske poljoprivredne politike nisu više samo visoki prinosi, nego i trajno održiv model proizvodnje hrane.

Mnogi izazovi su bili pred nizozemskim poljoprivrednicima. Ako se sagleda razvoj poljoprivrede unazad jedno stoljeće, može se zaključiti da je tamo uvijek postojala veza: poljoprivrednik - istraživač/znanstvenik - akademska zajednica - agrarna politika - savjetnik - poljoprivrednik.


Komentari članka

Vezani članci

Od ideje do unosne prodaje: Eugen Novaković proizveo čips i kobasice od smokava!

18.10.2018.

Dok je unučiću Željku otvarao vrećicu čipsa od krumpira Eugenu Novakoviću sinulo je da bi mogao proizvesti čips od smokava. Od 150 kilograma svježih smokava proizveo sam 15 kg čipsa, pakirao u vrećice od 100 grama i svaku vrećicu prodao po 20 kuna, kaže N

Jako skočili prihodi i broj pretplatnika Netflixa

17.10.2018.

Snažan rast prihoda i dobiti zahvaljuje se skoku broja pretplatnika u trećem tromjesečju za 7 milijuna, na ukupno 137 milijuna u svijetu, što je za trećinu više nego što su analitičari u anketi Reutersa očekivali.

Omogućeno lakše financiranje doniranja hrane iz EU Fonda za pomoć najpotrebitijima

16.10.2018.

Sama činjenica da je 20-30 milijuna ljudi na rubu smrti jer su gladni, 800 milijuna ljudi je gladno i pothranjeno dok njih gotovo 100 milijuna liježe i ne zna što će drugi dan jesti, informacije su koje nas trebaju zabrinuti jer ti ljudi nisu brojke već ž

Propao Sears: Amazon presudio još jednom divu američke maloprodaje

16.10.2018.

Lanac robnih kuća Sears je u ponedjeljak zatražio zaštićeni bankrot nakon što je posljednji pokušaj predsjednika i šefa kompanije Eddieja Lamperta da pridobije potporu investitora potrebnu za servisiranje rate duga od 134 milijuna dolara definitivno propa

Prosječna cijena hektara oranice porasla na 22.428 kuna hektar

10.10.2018.

Cijena hektara poljoprivredne površine u jadranskoj Hrvatskoj iznosila je, naime, 36.955 kuna, a u kontinentalnom dijelu 21.771 kunu. U odnosu prema prethodnoj godini, lani je prosječna cijena hektara na razini Hrvatske porasla za 1072 kune

Tag cloud

  1. 1810 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1500 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 916 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 846 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 399 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP