Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Lis 2017

Manja od Hrvatske, a drugi svjetski izvoznik hrane

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Vladimir Miloš  

Manja od Hrvatske, a drugi svjetski izvoznik hrane

Iako je nešto manja od Hrvatske, Nizozemska ima četiri puta više stanovnika. Također, BDP po glavi stanovnika je i do pet puta veći. Iako je ne bismo mogli opisati kao turističku Zemlju, nizozemski turizam doprinosi gospodarstvu sa više od 15 milijarde dolara. Dok hrvatski turistički sektor ostvaruje prihode oko 10 milijarde godišnje.

Posebno treba istaknuti poljoprivredno - prehrambeni sektor, koji je jedan od sinonima nizozemske privrede. U 2016. godini izvoz poljoprivredno - prehrambenih proizvoda dosegao je vrijednost od gotovo 94 milijarde eura. Drugi su najveći izvoznici poljoprivrednih proizvoda na svijetu, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država.

Ulaganjem u istraživanja i inovacije to su i uspjeli.

Iz mješovitog u specijalizirano gospodarenje

Kako bi se bolje razumijela organizacija poljoprivrednog sektora u toj državi potrebno je sagledati prošlost. Još početkom prošlog stoljeća nizozemski poljodjelci su prelazili iz mješovitog u specijalizirano gospodarenje s jednom odnosno najviše dvije djelatnosti. Otvaraju se prve zadruge u sektoru mljekarstva, te u proizvodnji i distribuciji cvijeća. Uvode se nove tehnologije. Već početkom 20 - tih godina istog stoljeća, započinju programi okrupnjivanja zemljišta. Otvaraju se prve zimske specijalizirane škole za edukaciju poljoprivrednika.

Tada su već koristili prve uređaje za strojnu mužnju. Pored svega ujedno se vodi i borba protiv razarajućih poplava. Posebnim meliorativnim zahvatima uspjeli su obraniti Zemlju od nemilosrdnog Sjevernog mora. U to vrijeme započinje izgradnja poldera u cilju povećanja proizvodnje hrane, za tada brzo rastuće stanovništvo.

Odnos ukupne količine proizvodnje mlijeka i ukupnog broja krava

U drugoj polovici 20. stoljeća, Europa se intenzivno oporavlja od Drugog svijetskog rata. Zelenom revolucijom, uporaba sintetičkih gnojiva, pesticida i teške mehanizacije postaje svakodnevnica. Zbog humidne klime, nizozemski stručnjaci rade na tehnologiji pravljenja silaže i sjenaže. Poljoprivreda se sve više specijalizira. Podjela između stočarstva i ratarstva. Inovacije u zaštičenim prostorima. Godine 1957. ugovorom iz Rima, Nizozemska je ušla na zajedničko tržište tadašnje Europske ekonomske zajednice. Agrarna politika se vodi zatvorenim krugom edukacija-istraživanje-savjetovanje.

Sredinom sedamdesetih, Nizozemsku pogađa ekonomska kriza, kamatne stope preko 12% u poljoprivredi. Poučeni iskustvom osnivaju novi bankovni sustav, agrobanke. To je pridonijelo većim ostvarenim investicijama u sektoru agrarstva. Početkom osamdesetih dolazi do hiper - proizvodnje, dolazi do "planina" maslaca i mesa, te "jezera" mlijeka. Uvodi se mliječna kvota. Orijentacija na nova tržišta. Selidba proizvodnje u manje razvijene zemlje (proizvodnja cvijeća).

Održivi model proizvodnje hrane

U nadolazećim godinama sve veći problem predstavlja utjecaj poljoprivrede na okoliš. Implementira se održiva praksa. Manje pesticida i sintetičkih gnojiva, manje fosilne energije. Devedesetih godina gotovo da i nema proizvodnje sijena. Primjenjuje se praksa pravljenja silaže i sjenaže te napasivanje. Pronalazak robota za mužnju krava i primjena u praksi. Povećanje prinosa i automatizacija u hortikulturi. Drastično smanjivanje broja ratarskih gospodarstava. Praksa "strojnih prstenova" i plaćanje usluga u poljoprivredi postaje svakodnevnica. Financiranje se uglavnom vrši preko agrobanaka uz povoljne kamatne stope.

Početkom novog milenija, nizozemski poljoprivrednici postaju sve više upravitelji, poduzetnici, investitori i čuvari ruralnih područja. S rastom moći supermarketa, poljoprivreda se komercijalizirala. U kontekstu utjecaja poljoprivrede na okoliš, uvode se posebne mjere i direktive, nitratna direktiva.

Tijekom posljednjih 10 godina govori se o uvođenju i fosforne direktive. Ukidanjem mlječnih kvota u 2015. godini ponovno dolazi do hiper - produkcije mlijeka. Stoga agrarna politika kroz razne mjere i programe stimulira smanjenje proizvodnje, a ujedno i ne napuštanje ruralnih sredina. Jedna od mjera je izvoz proizvoda i znanja. U cijelom poljoprivrednom sektoru dolazi do limita resursa, kao što su odgovarajuće zemljište i radna snaga. Moć potrošača utječe na proizvodnju. Nizozemci traže sve više lokalnu organsku hranu, što predstavlja novi izazov za agrarni sektor.

Nizozemska bi nam mogla i morala biti primjer

Strateški cilj nizozemske poljoprivredne politike nisu više samo visoki prinosi, nego i trajno održiv model proizvodnje hrane.

Mnogi izazovi su bili pred nizozemskim poljoprivrednicima. Ako se sagleda razvoj poljoprivrede unazad jedno stoljeće, može se zaključiti da je tamo uvijek postojala veza: poljoprivrednik - istraživač/znanstvenik - akademska zajednica - agrarna politika - savjetnik - poljoprivrednik.


Komentari članka

Vezani članci

Hrana poskupjela više nego u EU, stoje li iza toga trgovačke marže?

20.11.2017.

U godinu dana cijene mlijeka, sira i jaja u Hrvatskoj skočile su nepunih 7 posto za razliku od prosječnog povećanja cijena istih proizvoda od 4 posto unutar Europske unije

Airbus potpisao najveću pojedinačnu transakciju u svojoj povijesti

17.11.2017.

Airbus SE objavio je da su potpisali preliminarni ugovor s fondom Indigo Partners, što označava najveću transakciju u povijesti te kompanije kada je riječ o komercijalnim avionima. Naime, radi s o narudžbi od ukupno 430 zrakoplova, a vrijednost posla se p

Nijemci najveći utajivači poreza!

16.11.2017.

Biznismeni iz države koja slovi kao uređena i u kojoj se zakoni poštuju ‘u dlaku’ tako zamrače gotovo trećinu korporativnog poreza.

Donedavno unosan biznis danas je na rubu propasti, sve je više onih koji odustaju

14.11.2017.

Nakon početne euforije koja je proteklih godina zahvatila Hercegovinu, te sna o brzoj i lakoj zaradi, svakim danom sve je više onih koji su odustali ili namjeravaju odustati od sadnje smilja.

Puškarić proizvodi svu cikoriju za potrebe Franck-a

13.11.2017.

Cikorija koja se koristi za klasične kavovine se, u suradnji s našim kooperantom Marijom Puškarićem u potpunosti uzgaja i prerađuje u Hrvatskoj. Sušene kockice cikorije se prže, melju i pakiraju za Kavovinu Franck

Tag cloud

  1. 1685 članka imaju tag hrvatska
  2. 1721 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1116 članka imaju tag izvoz
  5. 711 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 620 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 866 članka imaju tag trgovina
  9. 887 članka imaju tag EU
  10. 703 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 731 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 724 članka imaju tag svijet
  16. 532 članka imaju tag maloprodaja
  17. 499 članka imaju tag marketing
  18. 463 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 375 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 417 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 333 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 312 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 292 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 286 članka imaju tag agrokor
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 277 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 274 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja