Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Lis 2017

Manja od Hrvatske, a drugi svjetski izvoznik hrane

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Vladimir Miloš  

Manja od Hrvatske, a drugi svjetski izvoznik hrane

Iako je nešto manja od Hrvatske, Nizozemska ima četiri puta više stanovnika. Također, BDP po glavi stanovnika je i do pet puta veći. Iako je ne bismo mogli opisati kao turističku Zemlju, nizozemski turizam doprinosi gospodarstvu sa više od 15 milijarde dolara. Dok hrvatski turistički sektor ostvaruje prihode oko 10 milijarde godišnje.

Posebno treba istaknuti poljoprivredno - prehrambeni sektor, koji je jedan od sinonima nizozemske privrede. U 2016. godini izvoz poljoprivredno - prehrambenih proizvoda dosegao je vrijednost od gotovo 94 milijarde eura. Drugi su najveći izvoznici poljoprivrednih proizvoda na svijetu, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država.

Ulaganjem u istraživanja i inovacije to su i uspjeli.

Iz mješovitog u specijalizirano gospodarenje

Kako bi se bolje razumijela organizacija poljoprivrednog sektora u toj državi potrebno je sagledati prošlost. Još početkom prošlog stoljeća nizozemski poljodjelci su prelazili iz mješovitog u specijalizirano gospodarenje s jednom odnosno najviše dvije djelatnosti. Otvaraju se prve zadruge u sektoru mljekarstva, te u proizvodnji i distribuciji cvijeća. Uvode se nove tehnologije. Već početkom 20 - tih godina istog stoljeća, započinju programi okrupnjivanja zemljišta. Otvaraju se prve zimske specijalizirane škole za edukaciju poljoprivrednika.

Tada su već koristili prve uređaje za strojnu mužnju. Pored svega ujedno se vodi i borba protiv razarajućih poplava. Posebnim meliorativnim zahvatima uspjeli su obraniti Zemlju od nemilosrdnog Sjevernog mora. U to vrijeme započinje izgradnja poldera u cilju povećanja proizvodnje hrane, za tada brzo rastuće stanovništvo.

Odnos ukupne količine proizvodnje mlijeka i ukupnog broja krava

U drugoj polovici 20. stoljeća, Europa se intenzivno oporavlja od Drugog svijetskog rata. Zelenom revolucijom, uporaba sintetičkih gnojiva, pesticida i teške mehanizacije postaje svakodnevnica. Zbog humidne klime, nizozemski stručnjaci rade na tehnologiji pravljenja silaže i sjenaže. Poljoprivreda se sve više specijalizira. Podjela između stočarstva i ratarstva. Inovacije u zaštičenim prostorima. Godine 1957. ugovorom iz Rima, Nizozemska je ušla na zajedničko tržište tadašnje Europske ekonomske zajednice. Agrarna politika se vodi zatvorenim krugom edukacija-istraživanje-savjetovanje.

Sredinom sedamdesetih, Nizozemsku pogađa ekonomska kriza, kamatne stope preko 12% u poljoprivredi. Poučeni iskustvom osnivaju novi bankovni sustav, agrobanke. To je pridonijelo većim ostvarenim investicijama u sektoru agrarstva. Početkom osamdesetih dolazi do hiper - proizvodnje, dolazi do "planina" maslaca i mesa, te "jezera" mlijeka. Uvodi se mliječna kvota. Orijentacija na nova tržišta. Selidba proizvodnje u manje razvijene zemlje (proizvodnja cvijeća).

Održivi model proizvodnje hrane

U nadolazećim godinama sve veći problem predstavlja utjecaj poljoprivrede na okoliš. Implementira se održiva praksa. Manje pesticida i sintetičkih gnojiva, manje fosilne energije. Devedesetih godina gotovo da i nema proizvodnje sijena. Primjenjuje se praksa pravljenja silaže i sjenaže te napasivanje. Pronalazak robota za mužnju krava i primjena u praksi. Povećanje prinosa i automatizacija u hortikulturi. Drastično smanjivanje broja ratarskih gospodarstava. Praksa "strojnih prstenova" i plaćanje usluga u poljoprivredi postaje svakodnevnica. Financiranje se uglavnom vrši preko agrobanaka uz povoljne kamatne stope.

Početkom novog milenija, nizozemski poljoprivrednici postaju sve više upravitelji, poduzetnici, investitori i čuvari ruralnih područja. S rastom moći supermarketa, poljoprivreda se komercijalizirala. U kontekstu utjecaja poljoprivrede na okoliš, uvode se posebne mjere i direktive, nitratna direktiva.

Tijekom posljednjih 10 godina govori se o uvođenju i fosforne direktive. Ukidanjem mlječnih kvota u 2015. godini ponovno dolazi do hiper - produkcije mlijeka. Stoga agrarna politika kroz razne mjere i programe stimulira smanjenje proizvodnje, a ujedno i ne napuštanje ruralnih sredina. Jedna od mjera je izvoz proizvoda i znanja. U cijelom poljoprivrednom sektoru dolazi do limita resursa, kao što su odgovarajuće zemljište i radna snaga. Moć potrošača utječe na proizvodnju. Nizozemci traže sve više lokalnu organsku hranu, što predstavlja novi izazov za agrarni sektor.

Nizozemska bi nam mogla i morala biti primjer

Strateški cilj nizozemske poljoprivredne politike nisu više samo visoki prinosi, nego i trajno održiv model proizvodnje hrane.

Mnogi izazovi su bili pred nizozemskim poljoprivrednicima. Ako se sagleda razvoj poljoprivrede unazad jedno stoljeće, može se zaključiti da je tamo uvijek postojala veza: poljoprivrednik - istraživač/znanstvenik - akademska zajednica - agrarna politika - savjetnik - poljoprivrednik.


Komentari članka

Vezani članci

Pijesak je vrlo tražena roba, a iznenadit će vas za što se sve koristi i tko ga najviše uvozi

16.01.2018.

Glavna je primjena pijeska ipak ona u građevinarstvu. I tu se nalazi razlog zašto su države Arapskog poluotoka prisiljene uvoziti pijesak. Pustinjski pijesak jednostavno je presitan, prefin i neprikladan za veliku većinu primjena u građevinarstvu

Tečaj eura prvi put nakon tri godine iznad 1,21 dolar

16.01.2018.

Američka je valuta oslabjela i prema japanskoj, pa je njezina cijena potonula za 1,7 %, na 111,05 jena. Tako je i u drugom tjednu nove godine nastavljen silazni trend dolara

Mala škola ekonomije: Kako su Francuzi zbog pohlepe ostali bez maslaca

15.01.2018.

Kraj prošle godine obilježila je nestašica maslaca u francuskim trgovinama, a razlozi što su maslacu skloni Francuzi to gotovo proglasili krizom leže u sukobu trgovaca i proizvođača izazvanom situacijom na tržištu i njihovom željom za što većom zaradom zb

Rudarenje bitcoina potrošit će struje više nego cijela Argentina

15.01.2018.

Analitičari Morgan Stanleya procjenjuju da će ove godine rudari bitcoina i drugih digitalnih valuta diljem svijeta potrošiti više struje nego cijela Argentina

Čak 350 poljoprivrednika dobilo po 50 000 eura iz Europskog ruralnog fonda

05.01.2018.

Mjera ide dalje i u novoj godini, pa će novi natječaji biti raspisani već ovaj mjesec, i to za projekte razvoja stočarstva, ratarstva, vinarstva i drugih grana poljoprivrede

Tag cloud

  1. 1720 članka imaju tag hrvatska
  2. 1738 članka imaju tag turizam
  3. 1478 članka imaju tag financije
  4. 1132 članka imaju tag izvoz
  5. 724 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 915 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 721 članka imaju tag investicije
  10. 894 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 749 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 383 članka imaju tag obrazovanje
  25. 367 članka imaju tag hnb
  26. 333 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 271 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija