Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Sij 2018

Mala škola ekonomije: Kako su Francuzi zbog pohlepe ostali bez maslaca

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Karlo Vajdić  

Mala škola ekonomije: Kako su Francuzi zbog pohlepe ostali bez maslaca

Kraj prošle godine obilježila je nestašica maslaca u francuskim trgovinama, a razlozi što su maslacu skloni Francuzi to gotovo proglasili krizom leže u sukobu trgovaca i proizvođača izazvanom situacijom na tržištu i njihovom željom za što većom zaradom zbog koje niti jedna strana nije željela popustiti drugoj

Kraj prošle godine obilježili su neobični naslovi u medijima koji su redom izražavali nekarakterističnu zabrinutost zbog neuobičajenog razloga: ponestaje li maslaca u Francuskoj? Francuski i svjetski mediji pratili su situaciju s maslacem na francuskom tržištu, balansirajući na granici između svijesti o ozbiljnom ekonomsko-tržišnom problemu i humora temeljenog na stereotipima vezanim uz Francuze i kako jedan prehrambeni artikl može izazvati gotovo pa krizu u državi od gotovo 70 milijuna stanovnika.

Poput nekakve epidemije kriza se širila sa sjevera Francuske u proljetnim i ljetnim mjesecima da bi do jeseni i zime dosegnula i jug koji je u svojoj svakodnevnoj prehrani ipak nešto skloniji uljima. No krajem godine slike u medijima pokazivale su prazne police maslaca i prenosile izjave građana i profesionalnih kuhara o, pa, masnoj krizi u kojoj se našla Francuska.

Neobična situacija, koliko god se možda nekima učinila i zabavnom, izazvala je niz kritika, polemika i sukoba na javnoj sceni, i to o posljedicama globalizacije, liberalnog kapitalizma, suvremene ekonomije i slobodne trgovine. Kritičari slobodne trgovine i globalizma vidjeli su u nestašici popularne namirnice zadnje dane kapitalizma kroz pitanja kako je moguće da ekonomski sustav koji obećaje izobilje stvori nestašicu.

Francuska se nalazi u samom svjetskom vrhu prosječne potrošnje maslaca po stanovniku, a razmjeri problema možda su bili najuočljiviji i u činjenici da su mediji počeli objavljivati savjete Francuzima kako da sami proizvedu maslac. Cijelu situaciju je dodatno podmazivala humoreska situacije koja je pokazivala da, koliko god proizvodnja maslaca bila u krizi, 'pravi' Francuzi nikad neće toliko pokleknuti da se okrenu njegovu supstitutu – margarinu.

I stvarno: kako Francuska - država koja živi, diše i krvari maslac - može ostati bez maslaca? Nakon što se iz ove perspektive pogleda cijela situacija, ispada da su Francuzi i njihovi hladnjaci postali žrtvama najosnovnije ekonomije.

U samom začetku krize leži dugogodišnji trend niskih cijena mliječnih proizvoda. Poljoprivrednici u Europi i svijetu smanjivali su tijekom proteklog desetljeća broj krava koje drže, a takav trend je nemoguće preokrenuti u kratkom roku.

Zbog spomenutog trenda još prije godinu dana francuski je poljoprivredni sektor počeo upozoravati na moguće probleme u proizvodnji maslaca. Loše vrijeme koje je utjecalo na proizvodnju stočne hrane u 2016. dovelo je do manjeg prirasta stoke i manje proizvodnje mlijeka. Kako sir u proizvodnji donosi viši profit od maslaca, mliječna industrija u uvjetima krize, naravno, prioritet daje proizvodnji sira.

Sir donosi veći profit od maslaca pa su Francuzi zanemarili proizvodnju

Istovremeno, potrošnja maslaca u svijetu već godinama raste. Nove studije o ulozi maslaca u prehrani propitkuju koliko je stvarno štetan, a snažan poticaj rastu potražnje dolazi iz Kine gdje francuska kuhinja sve više ulazi u modu. Svi ti efekti su na globalnoj razini doveli do istovremenog rasta potražnje i pada ponude.

I kao što to prikazuju najosnovniji ekonomski modeli, u takvim slučajevima dolazi do rasta cijene. U Francuskoj je industrijska cijena jedne tone maslaca u godinu i pol porasla s 2500 na čak 8000 eura, pišu francuski mediji. To se, naravno, onda trebalo preslikati i na cijene u maloprodaji, kao i na cijene drugih proizvoda u čijoj se izradi koristi maslac poput popularnih croissanta i ostalih pekarskih proizvoda. No upravo tu se skriva uzrok nestašice maslaca, a ne jednostavnog rasta njegove cijene.
U Francuskoj je industrijska cijena tone maslaca u godinu i pol porasla s 2500 na čak 8000 eura

Prema nekim mjerenjima oko 85 posto francuske maloprodaje kontrolira sedam velikih trgovačkih lanaca, a oni se posljednjih godina muče s profitabilnošću. Demografske i promjene u načinu života u posljednje vrijeme pomalo opet daju značaj malim kvartovskim trgovinama, a ne velikim supermarketima izvan grada. Veliki lanci tom su se trendu prilagodili otvarajući male poslovnice, kopije vlastitih velikih marketa, u gradskim četvrtima. Takva poslovna politika je dodatno troškovima opteretila financije trgovačkih kompanija, a oštra konkurencija među njima je i ionako niske marže još dodatno srezala.

U takvom okruženju veliki trgovci su se okrenuli zajedničkim nastupima prema dobavljačima, a ugovori između trgovaca i njihovih dobavljača obnavljaju se jednom godišnje. Nakon što su industrijske cijene maslaca ozbiljnije porasle proizvođači su trgovce pozvali na pregovore o cijenama, što su trgovci, u strahu od toga da budu primorani dizati cijene i na taj način gubiti kupce, odbili.
Oko 85 posto francuske maloprodaje kontrolira sedam velikih trgovačkih lanaca

S druge strane, mliječna industrija koja se također godinama bori s niskim maržama upravo zbog snažne poluge koju imaju trgovci u određivanju cijena robe, nije imala namjeru popustiti nego je odlučila svoju proizvodnju skrenuti u izvoz, u zemlje koje su spremne platiti višu cijenu poput Njemačke i nekih drugih. Tako je izvoz francuskog maslaca u drugom dijelu prošle godine rastao po dvoznamenkastim stopama u odnosu na razdoblje godinu dana prije. Na umu treba imati i to da Francuska čak i u normalnim uvjetima za svoje redovne potrebe uvozi maslac.

Tako je trećina, ako ne i više, francuskih trgovina zimu dočekala s praznim policama maslaca. Cijeloj situaciji nije pomogla niti panika koja se proširila među kupcima koji su zbog prijetnje nestašicom kupovali veće količine i skladištili maslac kod kuće.

Proteklih nekoliko tjedana ipak je donijelo i svojevrsno smirivanje situacije. Kako su, dijelom i na poziv vlade, počeli pregovori između dobavljača i trgovaca o cijeni roba za 2018. trgovački lanci su dali do znanja da su spremni povisiti krajnje cijene za svoje kupce. Neki su najavili rast cijena maslaca i za dvadeset i više posto.
Francuski mljekari često su dramatičnim potezima upozoravali na svoj položaj, a sada traže pravila slobodnog tržišta

Francuski mljekari često su dramatičnim potezima upozoravali na svoj položaj, a sada traže pravila slobodnog tržišta

Pojedini analitičari ističu da ironija cijele situacije leži u tome što je mliječna industrija koja uživa zaštitu države u konačnici morala zatražiti od te iste države da natjera trgovce i trgovačke kompanije da prihvate pravila slobodnog tržišta i da na originalni manjak ponude odgovore višim cijenama.

Nastavak masne krize u Francuskoj nije lako predvidjeti. Više cijene trebale bi, po zakonima ekonomske logike, dovesti do rasta proizvodnje maslaca, a tako povećana ponuda bi onda trebala dovesti i do ponovnog pada cijene. No, kao s porezima koji jednom kad se uvedu nikad ne nestaju, tako je često i s cijenama u maloprodaji. Jednom kad se podignu, više nikada ne idu prema dolje pa neki procjenjuju da će dobit koju će sada ostvarivati proizvođači u budućnosti samo postati dobit trgovaca. Kako stvari izgledaju, u srednjem roku će obični ekonomski zakoni Francuzima zapeti u grlu. Maslaca radi, i maslacu unatoč.


Komentari članka

Vezani članci

Tamo gdje ne može traktor, može dron

16.08.2018.

U zemlji u kojoj je pristup poljima često težak za traktore, pa čak i avione, dronovi pokazuju veliki potencijal.

U grupi smo zemalja s visokim blagostanjem: Hrvatska na 40. mjestu prema održivom ekonomskom razvoju

13.08.2018.

Od svih vrijednosti, odnosno dimenzija koje se vrednuju na SEDA skoru, najvišu ocjenu Hrvatska je dobila iz jednakosti, 85,5, dok je najniža ocjena Hrvatskoj dodijeljena za visinu dohotka, tek 30,8.

Krajem srpnja 136.206 nezaposlenih, 19,9 posto manje nego lani

13.08.2018.

U srpnju se svaka peta osoba u evidenciju nezaposlenih prijavila nakon redovitog školovanja, iz kojeg je došlo 4.437 osoba (22,8 posto novoprijavljenih), iz neaktivnosti 3.219 osoba (16,5 posto), a 408 osoba (2,1 posto) došlo je iz drugih poslovnih aktivn

Miodrag Šajatović: Evo dokaza da su MMF-ovi savjeti izazvali pad, a ne rast stranih investicija

10.08.2018.

Četvrt stoljeća premijeri, potpredsjednici vlada i resorni ministri nekritički prepisuju recepte koji su prije dolazili iz Washingtona, a sada iz Bruxellesa. I odnose se prema tim receptima kao prema kakvoj religiji

Luksemburg - zemlja u kojoj je minimalna plaća 2000 eura

05.08.2018.

Do 60-ih godina osnova ekonomije Luksemburga bila je proizvodnja čelika. No posljednjih desetljeća napravljeni su veliki iskoraci kako bi se struktura ekonomije promijenila te je danas Luksemburg jedan od vodećih financijskih centara svijeta.

Tag cloud

  1. 1789 članka imaju tag hrvatska
  2. 1820 članka imaju tag turizam
  3. 1493 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 768 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 951 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 646 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 777 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 822 članka imaju tag ict
  13. 819 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 517 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 403 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP