Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Svi 2018

Mađarskom gospodarskom čudu došao je kraj?

Izvor: www.dw.com · Autor: Helene Bienvenue  

Mađarskom gospodarskom čudu došao je kraj?

Podaci o zaposlenosti i gospodarstvu u Mađarskoj su impozantni. Radnike je već teško naći, ne na kraju jer su i plaće još razmjerno niske. A alternativa i mnogim Mađarima jest – put pod noge i u Europu

Gergely Falusi Toth radi u pogonu u predgrađu Budimpešte i posao se ne čini baš ugodan: poslužuje stroj koji metalne automobilske dijelove topi u vruću otopinu soli. „Posla ima preko glave. Redovito radim prekovremene", kaže nam 23-godišnjak.

On već skoro godinu i pol radi u tvrtki „Techniques Surfaces", mađarskog ogranka francuske tvrtke HEF specijalizirane za površinsku obradu. Pogon je otvoren 2008. sa samo jedanaest radnika, ali posla je sve više. Od 2011. do 2017. je njezin promet postao trostruko veći i sad je već problem primiti novu narudžbu: „trebamo više radnika da bismo pokrili sve veću potražnju", kaže nam direktor Gyula Juhasz. Ali njih je sve teže naći.

„Još 2011. se na svako radno mjesto koje smo ovdje otvorili javilo 50, 100 kandidata. Ove godine sam htio zaposliti tri nova radnika, ali se javilo samo šest kandidata. Tri od njih su sami odbili jer im je plaća bila previše niska, ostalu trojicu sam zaposlio jer više nisam imao izbora", kaže Juhasz.

Ne samo Audi, čitav niz kompanija je otvorio pogone u Mađarskoj. Ali i zato jer su plaće niske. A Mađari onda radije odlaze trbuhom za kruhom.

„Neću raditi za toliko..."

Još od sloma komunizma su strane tvrtke počele dolaziti u Mađarsku, a od njenog pristupa EU-u 2004. već čitav niz renomiranih tvrtki tamo ima svoje pogone: Audi, Bosch, Continental, Lego, Mercedes, Opel, Samsung... Mađarski premijer Orban se hvali kako gospodarstvo cvjeta: „(Naš) cilj je i dalje gospodarski rast, solidne financije i dalje težiti potpunom zapošljavanju, cilju koji nam je nadohvat ruke". I doista: stopa nezaposlenosti je 3,8%. U Mađarskoj je nešto više od četiri i pol milijuna radno sposobnih i samo se njih oko 280 tisuća vodi kao nezaposleni.

No to ima i svoju cijenu – doslovno. Direktor Juhasz nam kaže kako jedan njegov tehničar prima oko 170 tisuća forinti, to je oko 550 eura na mjesec. Plaće rastu posvuda, u njegovom pogonu su na primjer od 2011. narasle za gotovo 40%, ali je i njemu jasno kako će nove i kvalitetne radnike dobiti samo ako još više povisi plaće. „Ali mi više ne možemo podizati cijenu naših proizvoda", kaže nam direktor Techniques Surface iz Budimpešte. Dobit je sve manja tako da su već na granici.

Bili to inženjeri i liječnici ili čistačice i radnici na poljima: u Europi se može zaraditi bolje. Zašto onda ostati?

Europski zakon ponude i potražnje – i za radnicima

Po mišljenju Juhasza, ako stopa nezaposlenosti u Mađarskoj još više bude pala, to više neće biti zato jer se otvaraju novi pogoni, nego zato jer su ti Mađari otišli iz zemlje. Već sad je, po različitim izvorima, preko pola milijuna Mađara na radu u inozemstvu što je dakle 10% radno sposobnog stanovništva čitave države. Tu više nema pravila niti o kvalifikacijama: odlaze svi, čistačice i odgojiteljice, vozači autobusa i programeri, tvornički radnici i radnici u poljima. Na svim područjima je sve teže naći radnu snagu.

Jer, alternativa je jasna: „U Njemačkoj ili Nizozemskoj će netko dobiti tri do pet puta više za isti posao", kaže nam taj direktor. Čak i kod nekvalificiranog osoblja je to problem: „U Mađarskoj ima oko 50.000 osoba zaposlenih na čišćenju. Zapravo nam treba barem još njih 10 tisuća", kaže nam Zoltan Paar koji je na čelu mađarske udruge zaposlenika u čišćenju MATISZ. „Čak i da im se ponude još veće plaće, ne možemo držati korak sa susjednom Austrijom. A čak i tamo se žale na nedostatak čistačica", kaže nam Paar. „Mi smo u sličnoj situaciji kao zemlje zapada prije dvadeset, trideset godina, ali ovo je još gore", kaže nam. Jer tu je opcija – jednostavno otići.

Direktor tvornice kablova u Kecskemetu nam kaže kako ne bi bilo problema kad bi Mađarska otvorila granice izbjeglicama. Naravno, to bi značilo i ovakve, razmjerno niske plaće Mađarima.

Jedini izlaz – otvoriti granice

Vlada u Budimpešti očito je i sama iznenađena razmjerom problema. Tim više što tako tvrdoglavo odbija bilo kakve doseljenike. To podizanje granica se ne odnosi samo na izbjeglice, nego je u Mađarsku sve teže doći i radnicima s istoka gdje su plaće još niže. Prije su dolazili etnički Mađari iz Rumunjske, Srbije ili Ukrajine, ali mnogi od njih su tamo ostali tek da bi dobili mađarsko državljanstvo. Jer kad se već jednom otišlo, onda je još lakše otići dalje, u Europsku uniju.

Čak i kada bi bila riječ o izbjeglicama, „mi ne bismo imali nikakvih problema integrirati ih u naše tržište rada", kaže nam Joachim Rilling. On je generalni direktor mađarske podružnice francuskog Axon Cable. U pogonu u Kecskemetu oko 300 radnika proizvodi električne kablove za automobilsku industriju i tamo je posla sve više. Rastu i plaće, od 2013. svake godine između 5 i 10%, ali sve ih manje traži posao. Rilling nam kaže kako im dolaze „još skoro samo sasvim mladi radnici koji se onda kvalificiraju u našoj tvornici", a i oni su suočeni s problemom kako njihovi kupci ne žele plaćati više cijene, a radnike se može privući samo još većim plaćama.

A tu bi onda mogao biti i kraj mađarskom gospodarskom čudu: „ako se situacija nekako ne promijeni, mnoge tvrtke će morati razmisliti o opciji da napuste Mađarsku."


Komentari članka

Vezani članci

Poznata kompanija se trese, kreće u hitno razduživanje

14.11.2018.

Sumorni poslovni rezultati odražavaju se na burzi, već duže vrijeme. Naime, vrijednost dionica u posljednje dvije godine srušila se gotovo 74 posto.

Bruxelles popravio prognozu: Hrvatski BDP se 2019. konačno vraća na razinu prije krize?

09.11.2018.

Europska komisija u četvrtak je podigla procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,8 posto, s prethodnih 2,6 posto, ocijenivši da je iznenađujuće snažan rast u drugom tromjesečju najavio solidan rast u cijeloj godini

Kako su Talijani odlučili riješiti problem iseljavanja sa sela i pad nataliteta?

08.11.2018.

Ideja povratka zemlji doživjela je renesansu u Italiji, posebno među mladima. Cilj mjere je pomoći ljudima koji se žele baviti poljoprivredom da dođu do zemlje. U Italiji ima premalo djece i ta mjera treba pomoći da se trend preokrene

Veliki proizvođači gube novac jer milenijalci ne vole industrijsko pivo

04.11.2018.

Prema analizi Beer Marketer's Insightsa, Budweiser, nekad najprodavanije pivo u Americi, izbačeno je s ljestvice tri najprodavanija pivska brenda prošle godine, prvi put od 1970-ih. Podaci govore kako će milenijalci rijetko preporučiti Budweiser, za razli

Dionice Facebooka, Amazona, Netflixa i Googla pale preko 200 milijardi dolara

30.10.2018.

Posljednji udar na FANG skupinu uslijedio je krajem prošloga tjedna kada je Amazon izvijestio o slabijim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima u trećem tromjesečju, što je izazvalo strahovanja da se taj tehnološki div suočava sa sve većom konkurenci

Tag cloud

  1. 1822 članka imaju tag hrvatska
  2. 1854 članka imaju tag turizam
  3. 1505 članka imaju tag financije
  4. 1185 članka imaju tag izvoz
  5. 783 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 964 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 920 članka imaju tag trgovina
  8. 658 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 793 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag EU
  11. 857 članka imaju tag svijet
  12. 836 članka imaju tag industrija
  13. 838 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 558 članka imaju tag maloprodaja
  17. 524 članka imaju tag marketing
  18. 479 članka imaju tag krediti
  19. 443 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 480 članka imaju tag tehnologija
  21. 332 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 239 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 320 članka imaju tag agrokor
  30. 314 članka imaju tag eu fondovi
  31. 287 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 318 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 362 članka imaju tag BDP