Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Svi 2018

Mađarskom gospodarskom čudu došao je kraj?

Izvor: www.dw.com · Autor: Helene Bienvenue  

Mađarskom gospodarskom čudu došao je kraj?

Podaci o zaposlenosti i gospodarstvu u Mađarskoj su impozantni. Radnike je već teško naći, ne na kraju jer su i plaće još razmjerno niske. A alternativa i mnogim Mađarima jest – put pod noge i u Europu

Gergely Falusi Toth radi u pogonu u predgrađu Budimpešte i posao se ne čini baš ugodan: poslužuje stroj koji metalne automobilske dijelove topi u vruću otopinu soli. „Posla ima preko glave. Redovito radim prekovremene", kaže nam 23-godišnjak.

On već skoro godinu i pol radi u tvrtki „Techniques Surfaces", mađarskog ogranka francuske tvrtke HEF specijalizirane za površinsku obradu. Pogon je otvoren 2008. sa samo jedanaest radnika, ali posla je sve više. Od 2011. do 2017. je njezin promet postao trostruko veći i sad je već problem primiti novu narudžbu: „trebamo više radnika da bismo pokrili sve veću potražnju", kaže nam direktor Gyula Juhasz. Ali njih je sve teže naći.

„Još 2011. se na svako radno mjesto koje smo ovdje otvorili javilo 50, 100 kandidata. Ove godine sam htio zaposliti tri nova radnika, ali se javilo samo šest kandidata. Tri od njih su sami odbili jer im je plaća bila previše niska, ostalu trojicu sam zaposlio jer više nisam imao izbora", kaže Juhasz.

Ne samo Audi, čitav niz kompanija je otvorio pogone u Mađarskoj. Ali i zato jer su plaće niske. A Mađari onda radije odlaze trbuhom za kruhom.

„Neću raditi za toliko..."

Još od sloma komunizma su strane tvrtke počele dolaziti u Mađarsku, a od njenog pristupa EU-u 2004. već čitav niz renomiranih tvrtki tamo ima svoje pogone: Audi, Bosch, Continental, Lego, Mercedes, Opel, Samsung... Mađarski premijer Orban se hvali kako gospodarstvo cvjeta: „(Naš) cilj je i dalje gospodarski rast, solidne financije i dalje težiti potpunom zapošljavanju, cilju koji nam je nadohvat ruke". I doista: stopa nezaposlenosti je 3,8%. U Mađarskoj je nešto više od četiri i pol milijuna radno sposobnih i samo se njih oko 280 tisuća vodi kao nezaposleni.

No to ima i svoju cijenu – doslovno. Direktor Juhasz nam kaže kako jedan njegov tehničar prima oko 170 tisuća forinti, to je oko 550 eura na mjesec. Plaće rastu posvuda, u njegovom pogonu su na primjer od 2011. narasle za gotovo 40%, ali je i njemu jasno kako će nove i kvalitetne radnike dobiti samo ako još više povisi plaće. „Ali mi više ne možemo podizati cijenu naših proizvoda", kaže nam direktor Techniques Surface iz Budimpešte. Dobit je sve manja tako da su već na granici.

Bili to inženjeri i liječnici ili čistačice i radnici na poljima: u Europi se može zaraditi bolje. Zašto onda ostati?

Europski zakon ponude i potražnje – i za radnicima

Po mišljenju Juhasza, ako stopa nezaposlenosti u Mađarskoj još više bude pala, to više neće biti zato jer se otvaraju novi pogoni, nego zato jer su ti Mađari otišli iz zemlje. Već sad je, po različitim izvorima, preko pola milijuna Mađara na radu u inozemstvu što je dakle 10% radno sposobnog stanovništva čitave države. Tu više nema pravila niti o kvalifikacijama: odlaze svi, čistačice i odgojiteljice, vozači autobusa i programeri, tvornički radnici i radnici u poljima. Na svim područjima je sve teže naći radnu snagu.

Jer, alternativa je jasna: „U Njemačkoj ili Nizozemskoj će netko dobiti tri do pet puta više za isti posao", kaže nam taj direktor. Čak i kod nekvalificiranog osoblja je to problem: „U Mađarskoj ima oko 50.000 osoba zaposlenih na čišćenju. Zapravo nam treba barem još njih 10 tisuća", kaže nam Zoltan Paar koji je na čelu mađarske udruge zaposlenika u čišćenju MATISZ. „Čak i da im se ponude još veće plaće, ne možemo držati korak sa susjednom Austrijom. A čak i tamo se žale na nedostatak čistačica", kaže nam Paar. „Mi smo u sličnoj situaciji kao zemlje zapada prije dvadeset, trideset godina, ali ovo je još gore", kaže nam. Jer tu je opcija – jednostavno otići.

Direktor tvornice kablova u Kecskemetu nam kaže kako ne bi bilo problema kad bi Mađarska otvorila granice izbjeglicama. Naravno, to bi značilo i ovakve, razmjerno niske plaće Mađarima.

Jedini izlaz – otvoriti granice

Vlada u Budimpešti očito je i sama iznenađena razmjerom problema. Tim više što tako tvrdoglavo odbija bilo kakve doseljenike. To podizanje granica se ne odnosi samo na izbjeglice, nego je u Mađarsku sve teže doći i radnicima s istoka gdje su plaće još niže. Prije su dolazili etnički Mađari iz Rumunjske, Srbije ili Ukrajine, ali mnogi od njih su tamo ostali tek da bi dobili mađarsko državljanstvo. Jer kad se već jednom otišlo, onda je još lakše otići dalje, u Europsku uniju.

Čak i kada bi bila riječ o izbjeglicama, „mi ne bismo imali nikakvih problema integrirati ih u naše tržište rada", kaže nam Joachim Rilling. On je generalni direktor mađarske podružnice francuskog Axon Cable. U pogonu u Kecskemetu oko 300 radnika proizvodi električne kablove za automobilsku industriju i tamo je posla sve više. Rastu i plaće, od 2013. svake godine između 5 i 10%, ali sve ih manje traži posao. Rilling nam kaže kako im dolaze „još skoro samo sasvim mladi radnici koji se onda kvalificiraju u našoj tvornici", a i oni su suočeni s problemom kako njihovi kupci ne žele plaćati više cijene, a radnike se može privući samo još većim plaćama.

A tu bi onda mogao biti i kraj mađarskom gospodarskom čudu: „ako se situacija nekako ne promijeni, mnoge tvrtke će morati razmisliti o opciji da napuste Mađarsku."


Komentari članka

Vezani članci

Ruski trgovci od navijača su ubrali do pet milijardi dolara

16.07.2018.

Mundijal dao mali, ali važan poticaj ruskoj ekonomiji, kažu analitičari

Kako su dva brata uspjela zaraditi stotine milijuna dolara samo na optimizmu

11.07.2018.

Pokušali su prodavati majice s apstraktnim dizajnom, ali to im nije baš išlo. Onda je braći Bertu i Johnu Jacobsu palo na pamet da, zbog svakodnevne poplave u negativnih vijesti svuda oko njih, iskušaju tržište nudeći mu pozitivne poruke.

Beckham: Što poslije nogometa? Vino i viski!

11.07.2018.

David Beckham, nekadašnji kapetan Engleske, odabrao je nakon nogometne karijere novac uložiti u vinograd, a proizvodi i škotski viski, koji se pije i u Južnoj Africi.

Počeo je najveći trgovinski rat u povijesti. Što to znači za Hrvatsku?

09.07.2018.

SAD je započeo "najveći trgovinski rat u povijesti" koji će naštetiti svjetskom lancu vrijednosti, uzdrmati tržišta i pogoditi svjetski gospodarski rast

Malta - primjer da i vrlo male zemlje mogu biti uspješne

09.07.2018.

Do sredine šezdesetih godina bila je pod britanskom vlašću i glavnina ekonomija bazirala joj se na pružanju usluga britanskoj vojsci koja je tamo bila smještena. Nakon odlaska Britanaca, nova neovisna država morala je izgraditi ekonomiju praktički od nule

Tag cloud

  1. 1775 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1163 članka imaju tag izvoz
  5. 759 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP