Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Tra 2018

Luka Rijeka okreće novu stranicu, potpisani ugovori za projekte vrijedni 37,6 milijuna eura

Izvor: lider.media · Autor: Lider/Hina  

Luka Rijeka okreće novu stranicu, potpisani ugovori za projekte vrijedni 37,6 milijuna eura

Početak novog investicijskog ciklusa na riječkom lučkom području označen je u četvrtak potpisivanjem ugovora za razvojne projekte u riječkoj luci, vrijedne ukupno 37,6 milijuna eura.

Ugovor za izvođenje radova na projektu “Razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata” vrijedan ukupno 35,5 milijuna eura, potpisali su sa zajednicom ponuditelja Kolektor-koling i Euro-asfalt partneri Lučka uprava Rijeka i HŽ Infrastruktura.

Riječ je o projektu na pruzi Sušak Brajdica, koji je najkraći prometni koridor za prijevoz roba iz prekomorskih luka u EU. Tijekom radova koji će početi u lipnju, a trebali bi završiti u lipnju 2020., rekonstruirat će se postojeći kolosijeci na kolodvoru Brajdica, proširiti tunel Sušak i izgraditi novi izvlačnjak te četiri nova kolosijeka na terminalu. Planira se rekonstrukcija postojeće kontaktne mreže na Brajdici, ugradnja novog signalnog, sigurnosnog i komunikacijskog uređaja i drugo.

Ugovor za tehničku pomoć u dizajnu i implementaciji “Port Commununity Systema” za projekt “Unaprjeđenje infrastrukture u luci Rijeka – informatički sustav lučke zajednice” vrijedan 310.000 eura, potpisali su predstavnici Lučke uprave Rijeka i predstavnici zajednice ponuditelja iz tvrtke Sarda. Riječ je o sustavu koji će biti kompatibilan s Hrvatskim integriranim pomorskim sustavom CIMIS i sa sustavom Carinske uprave, a ukupna vrijednost tog projekta je 1,6 milijuna eura.

Sporazum o uređenju međusobnih odnosa pri izvođenju radova u okviru projekta “Rekonstrukcija željezničkog kolodvora Rijeka – Izgradnja novog izvlačnjaka” potpisali su HŽ Infrastruktura i Grad Rijeka. Njime se omogućuje da se gradski život u Rijeci tijekom radova nesmetano organizira.

Novac za projekte osiguran je većim dijelom (85 posto) iz EU-ova fonda Instrument za povezivanje Europe (CEF), a ostatak su nacionalna sredstva.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković koji je nazočio potpisivanjima, ocijenio je da luka Rijeka okreće novu stranicu i da će je njen razvojni put pozicionirati kao intermodalno središte sjevernog Jadrana, uz bok najsnažnijim europskim lukama.

Kroz projekt na Brajdici dobit ćemo moderniziranu luku, novi intermodalni terminal i kolodvor koji će omogućiti veći prihvat tereta, rekao je i naveo da je danas udjel željeznice u prijevozu kontejnera na Brajdici 30 posto, da je u 2016. bio 24 posto te da se taj udjel želi povećati na više od 50 posto.

Nastavio je da će luka Rijeka biti spojena s novim intermodalnim terminalom na Zagrebačkoj obali, te je spomenuo i projekte rekonstrukcije obale Bršica na terminalu Raša, uklanjanja uskih grla u Rijeci i Bakru i uspostavljanje informatičkog sustava lučke zajednice.

Istaknuo je da su za ukupno šest lučkih projekata dobivena bespovratna sredstva iz CEF-a te da danas počinje “nezaustavljivi razvoj luke Rijeka”, koji će kroz tri godine generirati ukupna ulaganja od oko 2,5 milijarde kuna.

Ministar Butković rekao je da će do kraja ove godine biti završena izgradnja 400 metara nove Zagrebačke obale te da će za spojnu cestu od tog dijela luke do gradske obilaznice ( D403) do kraja rujna biti raspisan natječaj, a da bi radovi trebali početi u siječnju slijedeće godine. Tu je i postupak koncesioniranja te razvoja intermodalnog centra u Matuljima, rekao je istaknuvši da će ti projekti povećati kapacitete i učinkovitost luke Rijeka u prekrcaju tereta i povećati udjel željezničkog prijevoza na riječkom prometnom pravcu.

Po riječima ravnatelja Lučke uprave Rijeka Denisa Vukorepe, potkraj ove godine, završetkom izgradnje Zagrebačke obale, završit će i Rijeka Gateway projekt modernizacije luke, nakon čega će biti potpisan ugovor s koncesionarom. Novi investicijski ciklus, u okviru kojega će se ostvariti i ulaganja u šest projekata koje sufinancira CEF s ukupno 115,5 milijuna eura završit će 2021., rekao je Vukorepa.


Komentari članka

Vezani članci

Škoti u gradnju najveće slovenske pilane ulažu 40 milijuna eura

17.05.2018.

BSW planira upotrijebiti dodatne količine drva iz šuma u vlasništvu privatnih osoba, koje sada nisu dovoljno iskorištene

Kinezi u tri projekta u Hrvatskoj ulažu oko 100 milijuna eura i ne misle stati na tome

16.05.2018.

Interes Kine i kineskih tvrtki za Hrvatsku postoji, ali prema našim saznanjima, konkretnih investicija u Hrvatskoj za sada nema, osim, prema medijskim napisima, ulaganja kineske Camel grupe u Rimac automobile te u bicikle Greyp.

Najviše novca iz EU povukli Sisačko-moslavačka županija, Grad Zadar i Općina Lekenik

16.05.2018.

Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska i Ličko-senjska županija bile su hrvatski rekorderi po povlačenju novca iz blagajne EU u 2015. i 2016. godini, pokazuje nova analiza Instituta za javne financije (IJF).

Objavljena dva natječaja iz Vinske omotnice

11.05.2018.

Ulaganja u vinarije i marketing vina i Promidžba na tržištima trećih zemalja. Prijavite se!

EBRD u Hrvatskoj planira veća ulaganja nego lani

08.05.2018.

Podupiranje malog i srednjeg poduzetništva putem partnerskih financijskih institucija, dodaje, i nadalje je važno EBRD-u zbog njihove dominantne pozicije u hrvatskom gospodarstvu i činjenici da ih komercijalne banke manje podupiru.

Tag cloud

  1. 1751 članka imaju tag hrvatska
  2. 1778 članka imaju tag turizam
  3. 1488 članka imaju tag financije
  4. 1151 članka imaju tag izvoz
  5. 754 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 938 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 898 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 759 članka imaju tag investicije
  10. 909 članka imaju tag EU
  11. 829 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 793 članka imaju tag svijet
  14. 743 članka imaju tag menadžment
  15. 912 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 513 članka imaju tag marketing
  18. 469 članka imaju tag krediti
  19. 467 članka imaju tag tehnologija
  20. 308 članka imaju tag poticaji
  21. 374 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 382 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 232 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 280 članka imaju tag osijek
  31. 304 članka imaju tag agrokor
  32. 297 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 290 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija